Biračko tijelo u Crnoj Gori nikada do sada nije kaznilo dvadesetogodišnju vladajuću elitu ni za jednu aferu ili skandal koji se dogodio, pa tako ne iznenađuje da slučaj nelegalne gradnje na Zavali usred predsjedničke kampanje u koju je umiješan visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović nije imao efekta na glasanja građana u nedjelju. Osnovni uzrok, prema Dragoljubu Vukoviću, uredniku prvih nezavisnih elektronskih novina u Crnoj Gori PSN je taj što biračko tijelo isključivo slijedi svoja partijska opredjeljenja:
"Biračko tijelo koje je već prilično čvrsto podijeljeno i već se unaprijed zna da će oni koji istrajno glasaju za vlast kojoj ovo nije prva afera, naravno, previdjeti to da se nešto tako dešava. Opozicija je glasala tako kao što je glasala, nezavisno od toga je li se ta afera pojavila uoči samih izbora ili se pojavila prije pola godine".
RSE: Čak imamo i tu situaciju da i sami opozicioni kandidati nijesu koristili tu aferu u svojoj predizbornoj kampanji.
Vuković: Očigledno i zbog toga što znaju da ona neće promijeniti ništa i nijesu željeli da uludo rasipaju svoju energiju. Ono što je moj utisak je da svako brine vlastitu brigu, da je javni interes negdje potupno na margini čivatih dešavanja. Ako se to mene lično ne tiče, ako moj interes kao pojedinca ili kao nekoga ko pripada određenoj grupi nije povrijeđen onda ja neću reagovati.
RSE: Kad će se to promijeniti?
Vuković: Promijeniće se onoga trenutka kada te afere budu neposredno uticale na živote većine ljudi koji glasaju za vlast.
Sveučilišni profesor iz Zagreba Stjepan Malović kaže da ovakva situacija nije karakteristika samo Crne Gore i da je ona zaista frustrirajuća za novinare i civilni sektor. Uzroka tome ima više:
"Najprije, naši ljudi smatraju da je normalno da političari zlorabe svoj položaj i da će to oni napraviti i da ako nije napravio nešto dobro za sebe onda nije niti uspio. To je jedno, na žalost, dosta rasprostranjeno shvaćanje i to se ne mijenja tako brzo".
I to nije karakteristika samo regiona već i demokratskog svijeta. Istraživanja pokazuju da voč dog novnarstvo više ne utiče na političke promjene ni u Americi. Naprotiv, većina Amerikanaca postaje cinična u pogledu političkih procesa. P.A.V., ugledna američka Fondacija za medije, u martu '99. objavila je istraživanje u kome su učestvovali američkii urednici, producenti i novinari, ali i građani i koje je pokazalo da 85% novinara i 58% građana vjeruje da je kritikovanje vladajućih korisno jer ih spriječava da rade ono što ne bi smjeli, ali 82% Amerikanaca i 52% novinara vjeruje da takvo izvještavanje perpetuira skandale. Opšte prihvaćeni stav da, ako novinari istraže i objave nepravilnosti koje čine političari javnost će se pobuniti i smijeniti ih ne događa se uvijek i "votergejt" je uvijek usamljeni slučaj, te ni prosječni Amerikanac ne mijenja političke stavove sa samo zbog otkrivenih skandala stranačkih zvaničnika. Međutim, prema profesoru Maloviću, mediji i civilni sektor moraju nastaviti da vrše pritisak jer postepenih efekata ipak ima:
"Mi smo u Hrvatskoj uočili za vrijeme zadnjih izbora da je vlast pokazala osjetljivost na kritike novinara, pa je tako Sanader kada je prošli puta izabran za premijera imao gadnih problema oko sustavljanja Vlade na razini pomoćnika ministara na nekim svojim osobnim kadrovskim prijedlozima jer su novinari razvalili te ljude, pronalazili su negativnosti i onda jednostavno zbog javnog mnjenja i osuda javnosti to nisu mogli napraviti. Čini mi se da jedini mogući način je da se poveća utjecaj civilnog društva i javnosti. Mislim da će tu trebati znatno više vremena nego što smo mi to očekivali i da će trebati vrlo, vrlo strpljivo raditi".
