Dostupni linkovi

Bolje "status quo", nego promjene?


Filip Vujanović ponovo je izabran za predsjednika Crne Gore na izborima 6. aprila 2008.

U Crnoj Gori i dalje su predsjednički izbora glavna tema. Nakon ubjedljive pobjede Filipa Vujanovića mnogi se pitaju da li je rezultat predsjedničkih izbora proizvod toga što je vlast toliko dobra, a opozicija toliko loša.

Bilo gdje u svijetu, pa i u Crnoj Gori, nema idealne vlasti niti idealne opozicije, ali građani se na izborima opredjeljuju na osnovu dotadašnjeg rada vlasti i opozicije i na osnovu planova koje predstavljaju u kampanji. Činjenica da je vlast u Crnoj Gori nepromjenjljiva već duži niz godina, a da je opozicija tamo gdje je i bila ranije, te da se pri tom izbori dešavaju relativno često. Portparol Socijaldemokratske partije Raško Konjević kaže da rezultat izbora u svakom slučaju obavezuje pobjednika:

"Ne mislim da je vlast u Crnoj Gori apsolutno idealna, ali svakako ono što građani pokazuju na izborima jeste da imaju više povjerenja u vladajuću koaliciju, odnosno partije koje čine vladajuću koaliciju, nego što su to partije u opoziciji. Mogli bismo da izvodimo različite zaključke zašto postoji ovoliko nepovjerenje u opozicionim političkim partijama, ali to je više pitanje za njih i neku analizu koju bi morale opozicione političke partije da urede. Svakako da ovakvi izborni rezultati predstavljaju dodatnu obavezu za vlast da nastavi onim putem koji jesu bile poruke u samoj kampanji, a to je nastavak ekonomskih reformi, poboljšanje životnog standarda i ubrzanje evropskog puta".

Odgovarajući na pitanje da li je i posljednji rezultat proizvod dobre vlasti i loše opozicije portparol Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević ne misli da je to suština:

"Moram reći, iako to može zvučati kritički, vlast nije toliko dobra da ne bi mogla biti još bolja, ali opozicija nije toliko loša da teško može biti još lošija. Suština je da građani Crne Gore prevashodno u Demokratskoj partiji socijalista prepoznaju snagu sposobnu da realizuje projekte koje predstavlja biračkoj javnosti. To povjerenje je učvršćeno kroz realizaciju prethodno obećanog i to je po nama nedostižna prednost za naše političke oponente. Mislim da crnogorska opozicija ne uliva ni približno toliko povjerenja u biračkoj javnosti, čak ga u nekim svojim predizbornim nastupima još i više slabi".

Raško Konjević ocjenjuje da će političke partije uskoro imati priliku da na parlamentarnim izborima još jednom provjere povjerenje kod građana, a da je pri tome za vladajuću koaliciju bitno da ispuni obećanja koje su dali građanima:

"Može se izvesti zaključak da ono što jesu bili dosadašnji rezultati, građani sa tim rezultatima imaju određenu dozu zadovoljstva, svakako imaju određenu dozu i nezadovoljstva jer imamo određena očekivanja da neke stvari mogu da idu brže. Vjerovatno da mogu, ali očekujemo svi da će dinamika određenih procesa da ima svoje ubrzanje, ali svakako vi ste mogli da budete svjedoci i u ovoj izbornoj kampanji da one poruke koje su dolazile od određenih subjekata iz međunarodne zajednice svakako su bile mnogo više pozitivne nego negativne".

Pogled iz opozicionog ugla

Kako u opoziciji tumače apsolutnu pobjedu predsjedničkog kandidata vlasti Filipa Vujanovića i da li prepoznaju sopstvene greške koje su dovele do takvog rezultata?

U Srpskoj narodnoj stranci smatraju da kandidat Filip Vujanović pobjedu umnogome duguje polugama vlasti koje su mu bile na raspolaganju. Portparol SNS-a Dobrilo Dedeić:

"Aktuelni izborni rezultat predsjedničkog kandidata Demokratske partije socijalista, odnosno vladajućeg bloka u svakom slučaju više je plod efekta načina na koji je vlast vodila svoju kampanju i činjenica da su brojnim zloupotrebama namakli nekoliko procenata, odnosno onoliko procenata glasova koliko je bilo dovoljno da Filip Vujanović bude proglašen za pobjednika u prvom krugu predsjedničkih izbora. Mimo toga, nesporno je i treba priznati da vlast ima određenu vrstu kompaktnog broja birača iza sebe".

Upitan da prokomentariše eventualne sopstvene greške Dedeić kaže:

"Pa, naš izborni rezultat potvrđuje da teško da je bilo mnogo grešaka ili grešaka tokom ove kampanje i rast koji smo zabilježili potvrđuje da smo isključivo na pravom putu".

Portparol Koča Pavlović kaže da je Pokret za promjene jedina politička grupacija koja je na ovim izborima jurišala na glasače vlasti zbog čega su smatra i jedini bili na meti napada:

Kampanja je pokazala da se nijesmo borili protiv DPS-a već protiv državne administracije, državnog aparata.

"Kampanja je takođe pokazala da se nijesmo borili protiv DPS-a već protiv državne administracije, državnog aparata. Rezime ovih izbora jeste da je preraspodjela srpskog opozicionog biračkog tijela odigrala na način na koji se odigrala, a oko 35.000, po našoj procjeni, nekadašnjih DPS-ovih i SDP-ovih glasača je ovog puta glasala za promjene . Takođe, oko 6.000 glasača manjinskih naroda se opredijelilo za promjene. Na žalost, ovoga puta to nije bilo dovoljno. Po našoj procjeni oko 3% naših potencijalnih glasača nijesu izašli. Međutim, to se nije desilo i promjena se nije ni desila i zato što je Filip Vujanović učinio nešto što je meni zaista još uvijek neobjašnjivo, a to je da je 6.000 novih glasača glasalo za kandidata režima. Pokret za promjene je na ovim izborima.pokazao da jedini ima potencijal uzimanja DPS-ovih glasača i u tom smislu jasno je da nema demokratizacije Crne Gore bez Pokreta za promjene. Jasno nam je da u narednih godinu, godinu i po dana, slijede neophodne pripreme, organizacione i ostale kako bi na narednim parlamentarnim izborima uspjeli da napravimo konačni preokret i da dođemo u poziciju da Crnu Goru demokratizujemo".

RSE: Sada kada se osvrnete da li prepoznajete neke eventualne greške koje ste napravili u kampanji, nešto što bi radili drugačije?

Pavlović: Sasvim sigurno da je bilo grešaka. Mi ćemo u narednom periodu imati jednu analizu, mi smo već angažovali ljude da urade neke analize, angažovali smo neke stručnjake i eksterne i unutar naše stranke i narednih dana mi ćemo sjesti da razgovaramo i da konstatujemo koje su to stvari koje nijesmo uradili na način na koji je trebalo".

Kandidat Socijalističke narodne partije Srđan Milić ne taji da je bilo grešaka:

"Moram da priznam da je prva dilema koja se postavlja - šta je ko dobio ako je pobjedio na izborima i šta je ko izgubio ako je izgubio na ovim izborima. Ja posmatram život i politički život u Crnoj Gori kao nešto što se dešava u tom jednom izbornom danu nego u svih tih narednih četiri ili pet godina i smatram da ću u potpunosti do zadnjega sekunda iskoristiti sav naredni period ne zbog toga da bih pobjedio DPS nego zato da bih promijenio sistem vrijednosti u Crnoj Gori. Mislim da je infantilno reći da je to što je razultat ovih izbora samo posljedica kupovina ličnih karata, pritisci svega ostalog. Nije tačno. Nije tačno i vjerovatno i tu ima udio i ona priča vezana za nekoordinisano djelovanje onih koji žele promjene u Crnoj Gori".

Podrška manjina vladajućima

Među analizama minulih predsjedničkih izbora je i ona koja pokazuje da su manjinski narodi u Crnoj Gori i na ovim izborima podržali kandidata vlasti. Od stranačkih i nestranačkih predstavnika manjinskih naroda potrežili smo odgovor zašto je to tako.

Nakon detaljno objavljenih rezultata predsjedničkih izbora jasno je da je u gradovima dominantno nastanjenim predstavnicima manjinskih naroda, poput Ulcinja, Plava i Rožaja, kandidat vlasti Filip Vujanović ponovo dobio većinsku podršku. Kako je Crna Gora već neko vrijeme u fazi političke stabilnosti, a vladajuća koalicija više nije jedina relevantna politička snaga koja zastupa građanski koncept, jer se i kandidat opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević takođe obraćao biračima manjinskih naroda i računao na njihovu podršku, pitali smo koji su razlozi da su manjine i ovoga puta podržale kandidata vlasti. Kako se nakon burnih devedesetih ušlo u fazu političke stabilnosti i sigurnosti, što je ranije bio osnovni motiv, većinska podrška vladajućoj opciji u Crnoj Gori ovoga puta motivisana je nekim drugim interesima. Rafet Husović iz Bošnjačke stranke, partije koja svojim biračima nije sugerisala kako da glasaju:

"Po meni glavni razlog što je aktuelna vlast u prilici da ispuni svoja obećanja. Sam nagovještaj da će plate i penzije biti za godinu dana skoro duplo veće sigurno da je itekako utiču na opredjeljenje birača. Drugo važno pitanje je da će aktuelna vlast nastaviti put ka evroatlantskim integracijama i treće po meni važno pitanje je pokrivenost institucija sistema kako na lokalnom nivou tako i na državnom".

Slične motive naveo nam je i Vaselj Siništaj iz Albanske alternative, parlamentarne partije koja je pozvala svoje biračko tijelo da podrži Nebojšu Medojevića, koji je prema njegovoj procjeni dobio oko 1.500 njihovih glasova. O tome što je presudno uticalo za opredjeljenje za Filipa Vujanovića Siništaj, između ostalog, navodi:

"Jeste, u nekom smislu građani su se primakli onoj potrebi da se nešto promijeni, a i dalje vide najsigurnije nešto, 'ajde da ostane status quo’. Naš narod ili naši građani misle, govorim za moj kraj lično, a vjerujem da je i većina u Crnoj Gori tako raspoložena, da još nijesmo spremni napraviti jedan zaokret. Još mislimo da je sve tu, oko vlasti . Ako se nešto promijeni da ćemo izgubiti ono što imamo, a da neće biti bolje do druge strane. Treba nam građanska hrabrost sve skupa".

Demokratska unija Albanaca koalicioni je partner aktuelne vlasti, dok Demokratski savez nije sugerisao svom biračkom tijelu koga da podrže. Njen predsjednik Mehmet Barthi nije želio da analizira postizborne rezultate. Sa druge strane, Mirsad Rastoder, koordinator Foruma Bošnjaka-Muslimana, ocjenjuje da je nakon traumatičnih godina možda logično što je bošnjačko biračko tijelo podržalo kandidata vlasti, te da je na to uticalo još nekoliko faktora:

"U suštini, Bošnjaci su se opredijelili ponovo za jednu sigurnu varijantu iz nedovoljne sigurnosti, odnosno iz potrebe da budu sa onima koji će i u narednom periodu donositi ključne odluke u Crnoj Gori kako ne bi iritirali svojim ponašanjem nego pokušali da ostvare one svoje sitne i krupnije interese".

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG