Jedini akcioni plan koji je do sada razrađen je Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i drugih nacionalnih manjina, koji se još u potpunosti ne provodi, na što je ukazalo i Vijeće Evrope u svom monitoring izvještaju iz 2007. godine:
“Diskriminacija protiv romske zajednice u BiH i dalje postoji; oni se često suočavaju sa preprekama u pristupu socijalnim službama, obrazovanju i zaposlenju. Broj romske djece koja pohađaju osnovnu školu i dalje je nizak, a romski jezik, kultura i tradicija nisu uključeni u školske nastavne programe.”
Drugi sektorski akcioni planovi - zapošljavanje, rješavanje stambenih pitanja i zdravstvena zaštita tek su u fazi izrade i o njima tek treba da se izjasne entitetske i kantonalne vlade, kaže Fehim Osmanović, predsjednik Vijeća Roma BiH:
“Dakle, poslije toga bi trebalo da ide prema Vijeću ministara BiH kako bi ono usvojilo ove akcione planove, i njihova daljna procedura je implementacija u općinama gdje ima romske populacije.”
Izradom ovih akcionih planova BiH bi se mogla uključiti u program EU o zbrinjavanju Roma od 2005. do 2015. godine, ističe savjetnik u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Vijeća ministra BiH Ivica Kovačević:
“Akcioni planovi su jako ambiciozni. Predviđeno je da se u narednom desetogodišnjem periodu sa 664,000.000 KM riješe problemi. Romi su najbrojnija nacionalna manjina, po popisu stanovništva ima ih 8.864, ali s obzirom da se ranije prema popisu nisu izjašnjavali kao Romi, postoji istraživanje koje pokazuje da se radi o većem broju, negdje oko 76.000, sa najvećim socijalnim potrebama, pogotovo kad je u pitanju stambeno zbrinjavanje, znači izgradnja novih naselja, legalizacija postojećih gdje je to moguće. A gdje nije, tražiće se zamjenske lokacije.“
Predsjednik Odbora za Rome, koji je tek od nedavno je počeo sa radom pri Vijeću ministara BiH, Saša Mašić kaže da se u vezi sa pitanjem stambenog zbrinjavanja Roma ipak nešto počelo raditi. Pojedini gradovi u BiH su pojedinačno rješavali stambene probleme Roma uz pomoć međunarodnih organizacija u Sarajevu, Doboju i Gradišci:
„Na Gorici smo riješili 30 stambenih jedinica, u Doboju na Staroj čaršiji smo riješili isto 35, u Gradišci smo riješili 68 uz pomoć dva donatora - World vision-a, koji je izradio 33, i Caritasa koji je adapatirao, sanirao, čak i neke izgradio iz temelja - 35.“
Stambeno zbrinjavanje Roma uskoro bi trebalo početi i u Banjoj Luci, kaže Mašić:
„Mišljenja sam da će u narednom periodu gradska uprava iznaći rješenje za instalaciju postojećih objekata - tamo je u spisku Saveza Roma RS-a 16, ali evo već su obezbijidli neku baraku za 7 porodica, najugroženijeg stanovništva na Veselom brijegu.“
Najveći problem još uvijek u BiH, prema riječima Fehima Osmanovića, je zapošljavanje Roma:
„Jedan veći broj Roma se nalazi na biroima nezaposlenih i iz tih razloga mislimo da putem ovih akcionih planova za zapošljavanje ćemo riješiti taj problem.“
U Vijeću ministara BiH nadaju se da bi se do početka 6. mjeseca mogle završiti sve procedure oko usvajanja akcionih planova. Ivica Kovačević:
“Tim ćemo stvoriti uvjete da postanemo zemlja kandidat i pristupimo Dekadi Roma. Značaj je što postoje ogromna financijska sredstva za zemlje jugoistočne Evrope koje postanu članice Dekade Roma. Na taj način ćemo, znači, moći stvoriti preduvjete da povlačimo navedena sredstva i da krenemo u realizaciju konkretnih programa u navedenim oblastima.“
Na ovaj način možda bi se i negativne ocjene o pravima manjina u BiH koje dolaze iz Vijeća Evrope mogle u nekim narednim izvještajima promijeniti.
