Nevladine organizacije kažu kako će se stanje poboljšati ako se shvati da je to potrebno zbog hrvatskih građana, a ne zbog međunarodne zajednice.
Predstavnici hrvatskih vlasti pozitivno su ocijenili izvještaj monitora nevladinih organizacija o suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj. Izvještaj zamjera nastavak suđenja u odsutnosti, zakašnjelo istraživanje ratnih zločina i njihovo procesuiranje, kao i etničku pristranost u suđenjima. Nevladine organizacije za ljudska prava preporučuju jačanje istražnih centara za ratne zločine, intenziviranje istraga i reviziju postupaka iz devedesetih i poboljšanje podrške svjedocima i oštećenicima. Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin ocijenio je kako izvješće ukazuje na pogreške i naglašava kako one nisu pravilo, već ekscesi koje valja što prije ispraviti:
„Po prvi puta se, čini mi se, smoglo snage, i to nevladinih udruga, istovremeno ukazati i na ono što je korektno i na ono što nije bilo korektno i dobro presuđeno. Takav izvještaj i način praćenja, čak i ako se svi ne složimo s pojedinim njegovim dijelovima, doprinosi objektivnijem ili potpuno objektivnom izvješćivanju javnosti.“
Revizija postupaka iz devedesetih već je uvelike napredovala, kazao je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, jer je raznim pravosudnim postupcima bilo obuhvaćeno čak 3800 osoba, a sada se došlo do brojke od manje od 1200:
„Devedesetih godina se preširoko išlo u postupke i ti postupci najvjerojatnije nisu imali dovoljno elemenata za okončanje tih predmeta vezanih za ratne zločine. Napravili smo reviziju jer su ta postupanja imala obilježja nekih drugih kaznenih dijela. Revizija na tim predmetima se radi kontinuirano, u zavisnosti od toga koje činjenice i dokaze u međuvremenu prikupimo i zavisno od toga donosimo i odgovarajuće odluke. „
Unutar Ministarstva pravosuđa osnovan je Odjel za podršku i zaštitu svjedocima i žrtvama ratnih zločina, ali na tome se neće stati, najavljuje ministrica pravosuđa Ana Lovrin:
„Također se u međunarodnim projektima, u suradnji sa državama članicama Evropske unije (EU) i UNDP, osnivaju centri na županijskim sudovima diljem Hrvatske za podršku svjedocima, sa organiziranim službama i sa angažiranjem volontera. Te službe i ti volonteri prolaze edukaciju.“
U sklopu projekta potpore žrtvama i svjedocima osnovane su pri županijskim sudovima u Vukovaru, Sisku, Osijeku i Koprivnici i na općinskim sudovima u Vukovaru, Iloku, Županji i Vinkovcima volonterske službe za potporu svjedocima i žrtvama u postupcima. Ove se godine planira formirati posebne službe za potporu svjedocima pri županijskim sudovima u Vukovaru, Osijeku, Zagrebu i Zadru. U svakome od njih radit će po jedan pravnik i jedan psiholog, a upravo je u tijeku izbor prijavljenih kandidata.
Jedna od autorica izvještaja o suđenjima za ratne zločine – Veselinka Kastratović iz Centra za mir i nenasilje, ima pozitivna iskustva sa radom volontera i sa drugačijim pristupom sudaca svjedocima:
„Ljudi se uplaše suda, ne shvaćaju ni tko ih pita, ni što ih pita. Recimo u postupku za Medački džep, sudac, predsjednik vijeća, to jako dobro radi. Kaže – sada će vas pitati državni odvjetnik, sada će vas pitati branitelj tog i tog optuženog, sada će vas pitati optuženi. Svjedok ima pravo znati tko ga pita. U ovom slučaju volonterska služba bude uz njih. Nije jednostavno doći u sudsku zgradu, znati gdje se javiti i što napraviti. Kod nas u Vukovaru se to pokazalo jako dobrim.“
Vlasti su pozdravile izvještaj nevladinih monitora i najavile ispravljanje grešaka. Hoće li najavljene mjere pomoći, pitali smo gospođu Kastratović:
„Hoće, ali samo ako mi shvatimo da to trebamo zbog nas, a ne zato što moramo zbog međunarodne zajednice.“
