U državnom Ministarstvu vanjskih poslova ističu da je bilo koje pitanje vanjske politike suverena stvar svake države, te da to priznanje neće uticati na susjedske odnose. Zamjenica ministra vanjskih poslova Ana Trišić - Babić:
“Ne možemo, niti smo mogli uticati na odluku Hrvatske. Nema potrebe da to utiče na odnose između BiH i Hrvatske. Oni su dobri, bez nekih većih otvorenih pitanja. EU je isto imala jedinstven stav da se Kosovo treba priznati, ali da je to pojedinačna stvar svake države. I dalje naš glavni pioritet je potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.”
Neke nevladine organizacije osudile su potez Hrvatske uz komentare da je ona potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma koji garantuje i nepovredivost granica. Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz krajine i Hrvatske Petar Džodan ističe da je i hrvatsko priznanje kosovske nezavisnosti rezultat prljave politike na prostoru Balkana, u okviru koje je najvidljivija sudbina Srba protjeranih iz Hrvatske:
“Kad su govorili i kad su pokušavali i pred međunarodnom zajednicom i pred svijetom da pokažu, svoje probleme iskažu, to nije prihvaćeno, a Beograd i Zagreb su svoje račune sravnjavali na svoj način. U krajini je toliko mali broj ljudi da upravo sad, hipotetički kažem, i da se hoće sutra uspostaviti vlast nema s kim i nad kim jer tamo nema ljudi, to je problem. Tamo su starci od 65 do 80 godina.”
No, mimo vandržavnih dešavanja i u samoj BiH ne smiruju se tenzije zbog nezavisnosti Kosova. Tako je juče u Predstavničkom domu državnog parlamenta odbijen prijedlog PDP-a za usvajanje rezolucije o nepriznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Neke političke stranke iz RS-a odmah su osudile svoje kolege iz Federacije BiH da ne žele da zauzmu jasan stav o pitanju Kosova. Poslanik SDS-a u državnom parlamentu Momčilo Novaković:
“Ono što se nadam da se neće desiti nakon ovoga je da se to odbijanje neće tumačiti kao izraz volje da se prizna nezavisnost Kosova. I ja sam ubijeđen, bez obzira na odbijanje rezolucije, da ipak političari iz Federacije neće pokretati to pitanje na bilo koji način.”
Poslanici iz Federacije BiH svoje odbijanje rezolucije obrazložili su činjenicom da je ona bespotrebna uz već postojeći stav Predsjedništva BiH da se neće određivati o pitanju nezavisnosti Kosova. Poslanik iz Stranke za BiH Sadik Bahtić:
“Da nije izborna godina, vjerujte, bilo bi manje ovih rezolucija. A ima i nekih koji od ovih silnih rezolucija priželjkuju i revoluciju. Malo morgen, to nikad neće dočekati. Lično smatram da je ovo nepotrebno uvlačenje BiH u kosovsku priču. Tobože želi se kazati kako se pojedini Srbi iz BiH višu brinu o Kosovu nego sami Srbijanci u Srbiji.”
Portparol HDZ-a Mišo Relota smatra da bi po pitanju Kosova trebalo nastaviti sa mudrijom politikom, bez dodatnog komplikovanja loše situacije u BiH:
“S jednom umjerenom dozom opreza i mudrosti treba pristupati svim takvim stvarima, pa pored toga stavljam i Kosovo. No, težište, prije svega, svima nama treba biti na europskoj budućnosti BiH.”
Predlagač rezolucije poslanik PDP-a Branko Dokić kaže da se tim prijedlogom željelo preduprijediti svako pokretanje pitanje priznanja Kosova:
“Rezolucija je predlagana upravo zbog stabilnosti u BiH, zbog najava da BiH neće žuriti sa priznanjem. I te najave u smislu da neće žuriti s priznanjem su rekli isto tako i najviši zvaničnici u Hrvatskoj, pa su došli do ove pozicije.”
Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja rekao je da se u kontekstu hrvatskog priznanja Kosova političari u BiH ponašaju vrlo izbalansirano:
“Dobro znamo stav drugog entiteta ili druga dva naroda ili predstavnika druga dva naroda. Njihov je stav da bi to Kosovo trebalo priznati kao nezavisnu državu. Prema tome, i obrnuto je. Kod stava prema priznanju Hrvatske zaista mora biti izbalansiran i odmjeren stav.”
