Dostupni linkovi

U intervjuu za RSE, predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić, naglašava, uz ostalo, da je došlo vrijeme da se moraju saslušati građani i da politički i predzborni programi moraju biti bazirani na onome što žele građani Crne Gore.

RSE: Predizborna kampanja je dosta odmakla, ostalo je nešto više od tri nedjelje do izbora. Kako ocjenjujete dostadašnji tok kampanje?
Milić: Moram da priznam da smo i na početku ove kampanje istakli da će nam u centru biti čovjek i njegova porodica, problemi crnogorskog društva, a najmanje moje kolege protivkandidati i da uporno, dostojanstveno i ponosno idemo tim putem. Ne želim da potrošim ni ovih zadnjih 20 i nešto dana da bih odgovarao na možda neke žaoke koje stižu sa svih strana, ali ono što je bitno u ovoj priči da će ovi izbori biti korak naprijed ka demokratizaciji Crne Gore, ka nečemu što Crna Gora zaslužuje, zaslužuju i njeni građani, da uzmemo onaj dio što nam pripada - taj dio evropskog, svega onoga što je bila Crna Gora u prošlosti, i onaj dio humanog koji je možda zaboravljen u Crnoj Gori. Ona priča da Crna Gora nijesu samo svijetla Podgorice, nego da je to i primorje i sjever Crne Gore. Da teško možemo govoriti o integraciji u međunarodne tokove ako, prije svega, ne integrišemo Crnu Goru i ako, prije svega, ne krenemo u obračun sa onih što su naši najveći problemi: siromaštvo, diskriminacija u svim sferama života. Diskriminacija nije samo po nacionalnoj pripadnosti već diskriminacija po tome što je ostala jedna velika podjela u Crnoj Gori. Ostala je podjela na elitu i na narod.
RSE: Što su ključni stavovi vašeg programa i koliko se vaš politički program razlikuje od vaših političkih protivnika? Reklo bi se da su obaćanja svih predsjedničkih kandidata prilično ujednačena.
Milić: Ja se ne bih složio sa tim. Ne bih se složio zato što smatram da sam ja ostao u okviru ingerencija onoga što se podrazumijeva, Ustavom Crne Gore, članom 95., ingerencija predsjednika Crne Gore. Mislim da naše kolege obećavaju i da nastavljaju politiku obećavanja brda i dolina. A onda, kada se završe ti izbori koji traju samo jedan dan, poslije morate četiri, pet godina živjeti, isto se moramo pogledati u oči i vidjeti ko je što uradio. Razlika u odnosu na gospodina Medojevića je sigurno u tome što ja obećam da se meni može vjerovati. Razlika u odnosu na nekog drugog kandidata, da ne pominjem imena, je u širini onoga što nije vazano samo za jedan narod, razlika u odnosu na dosadašnjeg predsjednika je da bih ja mogao sam donositi odluke i da teško možete očekivati od gospodina Vujanovića da nešto obećava. On je dužan da položi račune i da kaže što je radio zadnjih četiri ili pet godina. A konkretno, pa to je prije svega borba za ostvarivanje svih prava, sloboda, jednake šanse svim građanima Crne Gore kroz ustanovljavanje i harmonizaciju onih standarda koji postoje u Evropskoj uniji, prije svega zdravstvene politike, socijalne politike i politike zapošljavanja. Zatim, borba za regionalni razvoj ali ne samo po tome što ćemo o tome progovoriti. Mi smo i prijedloge naših amandmana na Ustav Crne Gore željeli da se inkorporira kao obaveza države. Razlikujem se od nekih kandidata, najmanje dvojice, prije svega mislim na režimskog kandidata gospodina Vujanovića. Razlika je u tome što ja smatram da, ako treba za nešto da se zaduži Crna Gora, to je prije svega izgradnja putne infrastrukture i da na takav način krenemo u integraciju Crne Gore. Za razliku od drugih ja se ne bavim sa tim da nam je neko problem ili da se tamo nekom dokazujemo. Ja smatram da ovdje postoji izuzetno veliki fond i mogućnosti ljudi koji mogu da promijene sistem vrijednosti u Crnoj Gori. Mene lično ne interesuje personalna promjena na vlasti. Borim se za sistem vrijednosti koji će u centar postaviti čovjeka i njegovo znanje, a mi znanja, hvala Bogu, imamo. To je ono za čim bi trebalo da teži Crna Gora.
RSE: Kada o svom programu govorite građanima, kako oni reaguju na te poruke?
Milić: Moram prije svega da priznam da je došlo vrijeme da se moraju saslušati građani, da programi moraju biti bazirani na onome što žele građani Crne Gore, što je dominantan osjećaj građana Crne Gore. Nada i optimizam. Nada i optimizam da možemo biti bolji, da možemo bolje živjeti, da se možemo boriti za onaj život dostojan čovjeka. Sa druge strane, koji su naši strahovi? Pa, strahovi su prije svega nemogućnost liječenja na adekvatan način kako je bilo do sada, zaposlenje, strahovi su od visine ili troškova života i životnog standarda. Naš problem nijesu veličina i visina plate i penzija. Ako uzmete uporedne pokazatelje vidjećete da neke zemlje Evropske unije imaju niže prosječene plate nego što ih ima Crna Gora. Ali, mi smo zemlja u kojoj je izuzetno visok standard, a izuzetno jeftin život.
RSE: Da li će se po vama zaoštriti kampanja približavanjem datuma izbora?
Milić: Što se mene lično tiče, moja kampanja će biti usmjerena samo prema problemima crnogorskoga društva, društva Crne Gore, svega onoga što se definiše tranzicijom. Za tranzicij kažu da se temelji na pretpostavkama, da se temelji na informacijama svega onoga što se temelji na dostignućima. Nemam zaista vremena da objašnjavam gdje je pogriješio neki kolega tokom izborne kampanje. Zaoštravanje kampanje može da bude samo u onom dijelu da možemo da sjednemo za sto i da počnemo da rješavamo probleme društva u Crnoj Gori, a ne da se obračunavamo na ličnoj osnovi.
RSE: Koliko je ova kampanja borba za glasove unutar opozicionih stranaka, kako to kažu pojedine javne ličnosti i politički subjekti?
Milić: Na žalost, moram da priznam da o našem prijedlogu - da stanemo svi iza jednog zajedničkog kandidata koje bi podržale partije koje nijesu u vlasti - nije bilo odgovora. Odgovor su dali građani Crne Gore sa 24.000 potpisa podške trojici kandidata koji nijesu u vlasti, u odnosu na manje od 17.000 glasova kandidatu vladajuće većine. Ti podaci tačno pokazuju kakvo je raspoloženje građana Crne Gore i mislim da ta neodgovornost i ta nespremnost da se pobijedi lična sujeta ipak ima određene reperkusije. Međutim, smatram da je to još jedan pokazatelj da su promjene u Crnoj Gori neophodne i da mi idemo ka tim promjenama. Da li je neko od kolega iz opozicije shvatio da su to parlamentarni izbori? Pa, mislim da su pogriješili. Da li su ušli u to potcjenujući Socijalističku narodnu partiju? I tu su pogriješili. Narod je to pokazao s tim što smo mi prvi prikupili potreban broj, to je 7.966 i nadmašili ga za deset posto potpisa za kandidaturu. Tako da sve su to kratkoročni ciljevi. Socijalistička narodna partija, i ja kao njen predsjednik i ja kao kandidat koga nijesu podržali samo članovi i simpatizeri SNP-a, ne želim da se bavim kratkoročnim ciljevima, ne želim da se bavim sitnim politikantstvom, ne želim da prikupljam političke poene samo zato što će neko sjutra imati 10,5 ili 12,8% podrške. Valjda je mnogo važnije od procenta podrške što ćemo mi da napravimo sa Crnom Gorom i hoće li se Crna Gora konačno vratiti, i to ponavljam svima, vratiti, a bila je u društvu porodice evropskih naroda.
RSE: U tom kontekstu, Vi ste više puta naveli da su opozicione stranke ojačavale na leđima Socijalističke narodne partije, a epilog toga smo vidjeli na posljednim parlamentarnim izborima. Da li je to jačanje drugih opozicionih stranaka moglo biti spriječeno drugačijim pristupom vrha SNP-a?
Milić: Moram da priznam da sam ja bio član Izvršnog i Glavnog odbora i u prethodnom sazivu i da smo sada pozvali glasače u Crnoj Gori da izađu na izbore, i ako ne žele da glasaju za nas neka glasaju za Pokret za promjene i Srpsku listu. Tako da u tom dijelu ne nosim nikakav žal i smatram da je to bio jedan humani i jedan dostojanstveni gest, pokušavajući da uvedemo nešto što je Crnoj Gori prijeko potrebno, a to je smjenjivost vlasti. Niko ne kaže da ćemo mi biti sjutra dobri ako dođemo na vlast, ali je bitno da Crna Gora poslije 17 godina uvede taj osnovni demokratski parametar i da ta vlast ako ne valja bude makar smjenjiva. Sa druge strane, ono što je koštalo Socijalističku narodnu partiju Crne Gore su sigurno bili koaliciona saradnja i odnosi među političkim partnerima, pokušavajući svih ovih godina da promijenimo sve ono što u Crnoj Gori zaista želi promjene. Mi smo i na uštrb svojih snaga, na uštrb svojih ljudi imali i našli snage i legitimisali neke partije koje u tom trenutku niti su imale niti su zasluživale da imaju toliki broj poslanika. Ali ja svojom osvetom ne smatram činjenicu da će, ono što je sigurno, Srđan Milić ući u drugi krug i da drugi kandidati neće ući u drugi krug. Moja osveta je pobjeda one demokratske Crne Gore, one humane Crne Gore, one Crne Gore koja se bori ne zbog toga da bi bila veći Srbin, veći Crnogorac, veći Musliman, Bošnjak, Hrvat ili Albanac nego se bori da svi građani u Crnoj Gori imaju jednake šanse za uspjeh. Ona Crna Gora koja je moguća, ja sam optimista, da mi svi zajedno smo ustvari kao političari mnogo radili u prošlom periodu da posvađamo ovaj narod, da je došlo vrijeme da platimo te dugove, da pokušamo da svih zajedno sjednemo za sto i da rješavamo probleme u Crnoj Gori.
RSE: Problem Prevlake, dogovorom premijera Hrvatske i Crne Gor,e predat u nadležnost Međunarodnog suda pravde u Hagu ili će bit uskoro predat. Vaša partija je protestovala što prethodno nije postignut dogovor o tome u Parlamentu. Međutim, za sada je nejasno da li ćete taj način rješavanja problema podržati u Skupštini?
Milić: Moram da priznam da mi je već neprijatno koliko puta su u nedostatku bilo kakvog argumenta predstavnici vladajućih partija govorili o tome da neko, kada izađe napolje izvan Crne Gore, govori protiv Crne Gore. I ja sam upravo zbog toga dao takvu izajvu. Smatrao sam da je bilo najmanje korektno da gospodin Đukanović pozove predsjednike parlamentarnih partija, da im kaže da će poći u Zagreb, da će pregovarati sa gospodinom Sanaderom i da će o onome što je tamo govorio da nije otvoreno pitanje. A znate i vaši slušaoci znaju: da se za pitanje Prevlake do sada uvijek govorilo od strane vladajuće većine u Crnoj Gori da to nije otvoreno pitanje, a da će se rješavati to neotvoreno pitanje pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Ja želim da poštujemo proceduru, želim da niko izvan Crne Gore ne izlazi sa mišljenjem i preuzimanjem obaveze u ime Crne Gore, a da makar prije toga nije upoznao ljude, ne da ih je konsultovao, ne da je čuo njihovo mišljenje, ali makar da ih je upoznao što će da napravi kada izađe van Crne Gore. Tako se stvara loš imidž Crne Gore. I onda trebamo sada da očekujemo da ćemo mi da se opredjelimo hoćemo li biti za ili protiv toga rješenja. Meni je mnogo bitnije kakav će biti zvaničan stav Crne Gore, kakvi su argumenti kojima ćemo mi braniti Prevlaku, kakvi su argumenti da je to sastavni dio onoga što pripada Crnoj Gori, da vidimo ko su ti ljudi koji mogu da omoguće. To je patriotizam, to je mjera patriotizma, nije patriotizam da pokazujete da ste demokrata, da ispunjavate sve ono što od vas možda ne traži međunarodna zajednica. Mjera patriotizma je da vi vodite računa o svojoj državi, o svojim građanima.
RSE: Da li to znači da ćete predložiti neku vrstu inicijative da političke partije, odnosno predstavnici zajednički rade na argumentima u korist Crne Gore i Prevlake?
Milić: Pa, ko god želi da potcjenuje sve to što će se dešavati u narednom periodu, ko god želi da na bilo koji način omalovažava to što nas očekuje vezano za tu raspravu pred Međunarodnim sudom pravde je neko ko ne razmišlja o budućnosti. Ne zbog toga što bismo mi htjeli na neki način da podižemo tenzije. Ali, mi moramo pokazati ili 'ajdemo da pokažemo da to nije naše, 'ajdemo zaista da sjednemo i kažemo da Prevlaka zaista ne pripada Crnoj Gori i da nije pripadala i da to što će se dešavati na tom području neće imati nikakve reperkusije vezano za Bokokotorski zaliv i za Boku Kotorsku. Hajdemo da vidimo, ali hajdemo da uđemo u to bez predrasuda, hajdemo da uđemo u to sa znanjem. Naše predrasude su posljedica samo našeg neznanja. Naše predrasude koje imamo u odnosu na svako pitanje i naš odnos prema tome da moramo da budemo u rovovima oko svakog pitanja je posljedica samo da nijesmo spremni na dijalog. Zato pozivam Crnu Goru na dijalog, ja želim da me neko argumetima ubijedi da je to za šta se on zalaže ustvari ispravno. Možda i ja ne raspolažem sa kompletim informacijama, ali možda i oni ljudi koji pokušavaju da u ime Crne Gore preduzimaju određene korake koji će možda imati reperkusije možda nemaju informacije koje bi trebalo da imaju. Jer, nije posao političara da zna sve, posao političara je da pita onoga ko zna da bi ga upozorio što ga sve čeka u odnosu na to pitanje.
RSE: Kakav je vaš stav o ulasku Crne Gore u NATO? Imate li dilemu o pristupanju Crne Gore ovoj organizaciji ili je vaš stav, odnosno stav Socijalističke narodne partije čvrst i zapakovan?
Milić: Moram da kažem da sam ja to više puta istakao vezano sa stav SNP-a Crne Gore i moj lični stav oko evroatlantskih integracija. Ali prije toga moram da istaknem da ja, iako nijesam glasao za prijedlog Ustava Crne Gore, potpuno ću se zalagati i braniću njegovo poštivanje. To sam istakao i onda, prije samog glasanja, kada sam rekao da će doći trenuci kada ću ja biti taj koji će braniti ustavne odredbe nasuprot onih koji su glasali za prijedlog Ustava. U tom Ustavu se jasno kaže da za sve integracije, sve poslove integrisanja Crne Gore u međunarodne organizacije treba prije svega pitati narod na referendumu. Ja sam apsolutno za referendum, ali prije referenduma mora se osmisliti jedna apsolutna komunikaciona strategija koja će pokazati baš tu pravu kroz benefit analizu, odnosno prednosti i nedostatke uključivanja Crne Gore u NATO savez. Sa druge strane, sva ta istraživanja javnog mnijenja, koje imamo danas i o podršci Evropskoj uniji na 72% i o podršci NATO-u na nekih 30 i nešto posto, ustvari govori o tome da mi se nijesmo posvetili tome da građanima približimo što sve to zaista znači. Da li u to Partnerstvo za mir danas sjedi u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, da li danas sjedi general Delić iz Srpske radikalne stranke, da li je u Partnerstvu za mir bila Rusija, da li mi ustvari imamo sva ona znanja koja bi trebalo da imamo vezano za to pitanje? Tek nakon te adekvatne komunikacione strategije treba raspisati referendum i pitati narod. Kakva bude volja naroda takav treba da bude i stav Crne Gore.
RSE: Vi ste i predsjednik i funkcioner Socijalističke narodne partije koji se kandidovao u prethodnih deset godina na predsjedničkim izborima. Koji su to kvaliteti na osnovu kojih bi građani većinski trebalo da odluče na predstojećim predsjedničkim izborima da upravo vas zaokruže, a ne nekog od drugih kandidata?
Milić: Meni je čast i ponos da kao kandidat koga je podržala Socijalistička narodna partija Crne Gore nastupam na ovim izborima. Ponavljam još jedanput, nijesu me samo podržali članovi i simaptizeri SNP-a, to se vidi i kroz onu brzinu kojom su prikupljeni potpisi podrške. To se vidi kroz sve ono što se dešavalo u prethodnom periodu, sve ovo što ja doživljavam ovih dana u Crnoj Gori jer ja ne vodim karavane za sobom, ja idem sam, želim da pokažem da nije potrebno barjačiti više po Crnoj Gori, da nije potrebno podizati tenzije, da nijesu radnici ostali bez posla zbog toga što su samo Srbi, Crnogorci, Muslimani, Bošnjaci, Albanci ili Hrvati nego zato što je neko htio da ode na njihovu imovinu, da im nijesu protivnici drugi radnici nego da im je protivnik država koja treba da izmiri sve obaveze prema njima, da je moja osveta upravo u ovome što se desilo prije neki dan kada je Vlada Crne Gore priznala da je otela penzionerima osam penzija, da je ono za čim se borim prije svega bolji život moje djece i moje porodice i svih građana Crne Gore. I moram da istaknem da Crnoj Gori treba SNP Crne Gore, treba jedna partija istinske socijaldemokratske orijentacije koja će baštiniti sve one vrijednosti koje ta ideja je imala i u prošlosti i imala u odnosu na evropsku tradiciju.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG