Dostupni linkovi

Zatražen status posmatrača u Pokretu nesvrstanih


Zastava Crne Gore na jarbolu ispred zgrade Savjeta Evrope u Strazburu

Iako je Crna Gora zatražila status posmatrača u Pokretu nesvrstanih, nema govora o stvarnom vraćanju na nekadašnje spoljno političke ciljeve SFRJ koja je bila jedan od osnivača tog pokreta. Riječ je isključivo o statusu posmatrača i benefitima koje ta pozicija može da donese.

Milorad Šćepanović, pomoćnik ministra spoljnih poslova za mulitlateralne odnose odgovara na naše pitanje da li je težnja ka što bržem članstvu u NATO-u u suprotnosti sa podnijetim zahtjevom za status posmatrača u Pokretu nesvrstanih zemalja:
"Nije u koliziji. Crna Gora jasno ima stratešku orijentaciju za evropske i evroatlantske integracije. Status koji je zatražen kao posmatrač u Pokretu nesvrstanih je u korespondenciji sa još jednim značajnim crnogorskim spoljnopolitičkim prioritetom, a to je zalaganje za mulitlateralizam. Jedna značajna i velika grupacija zemalja u međunarodnoj zajednici koje se okupljaju i artikulišu kroz Pokret nesvrstanih svakako su jedno mjesto gdje Crna Gora može da zadovoljava i taj interes za mulitlateralizmom punog dijaloga. Nije u koliziji iz razloga što ima čitav niz zemalja, a posebno su sve zemlje sa bivšeg jugoslovenskog prostora iz ovog našeg regiona u tom istom statusu - jedna zemlja koja predsjedava u Evropskoj uniji kao što je Slovenija i druge koje su na ulazu i pred NATO-om kao Hrvatska."
Crna Gora će se zadržati samo na statusu posmatrača što donosi određene benefite u međunarodnim odnosima, na primjer, prilikom glasanja u Ujedinjenim nacijama gdje zemlje Pokreta nesvrstanih najčešće imaju zajednički stav i slično. Sve preko toga, objašnjava Šćepanović, ne bi bilo korisno:
"Naš je interes samo taj, zaista krajnje je ograničen. A naravno da ne bismo mogli ići sa punopravnim statusom, jer je to nešto što bi onda u perspektivi moglo da dođe u koliziju sa ovim našim glavnim strateškim orijentacijama: ulaskom u Evropku uniju i u NATO."
A sve je počelo pedesetih godina prošlog vijeka u vrijeme hladnoratovske podijeljenosti na Sjevernoatlantski savez i Varšavski pakt. Termin "Nesvrstani" skovao je indijski premijer Džavarhalal Nehru 1954. godine u Kolombu. Nehru je u govoru opisao pet postulata koji su korišćeni kao vodilje za kinesko-indijske odnose. Ovih pet principa miroljubive egzistencije će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih, a to su: uzajamno poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, uzajamno nenapadanje, uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove kao i jednakost i uzajamnna korist i miroljubiva koegzistencija. Porijeklo Pokreta nesvrstanih može se pratiti još od želje da ne budu uključene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u «hladnom ratu» i to je bila prekretnica. Ipak, tek šest godina kasnije u septembru 1961., uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održana je prva zvanična konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su bili Gamal Ambdel Naser, predsjednik Egipta, i Sukarno, predsjednik Indonezije.
Komentarišući to što je Crna Gora danas zatražila status posmatrača u Pokretu nesvrstanih zemalja, nekad popularnoj asocijaciji, potpredsjednik opozicione Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević primjećuje:
"Moram kazati da, ako je neko nastojao iz Crne Gore da pokuša da prisvoji tu činjenicu da su oni sukcesori tog pokreta onda ta inicijativa može i da bude pozitivna."
Za Enisu Harović iz Liberalne partije, stranke koja se zalaže za demilitarizaciju Crne Gore i protivi članstvu u NATO-u, danas nesvrstani nemaju smisla i ovo, po njenom sudu, više dokazuje lutanje crnogorske diplomatije:
"Crnogorska diplomatija nema jasno definisane ciljeve i ona se zaista ogleda u stihijskom donošenju odluka razapetim između uspostavljanja evropskih standarda, ruskog kapitala, a sve to pod kišobranom atlantskih ili NATO integracija."
Koča Pavlović iz opozicionog Pokreta za promjene smatra da je na mjestu da Crna Gora učini isto što su učinile i sve ostale države regiona:
"Čini se da je to jedan od dobrih poteza crnogorske diplomatije i crnogorske države uopšte. To je jedna značajna grupacija zemalja i potpuno je na mjestu da i Crna Gora aplicira za status posmatrača."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG