Dostupni linkovi

Crna sreda na Beogradskoj berzi


Najveća svetska agencija Standard & Plus oborila je kreditni rejting Srbije na BB “negativno”. Beogradska berza se u sredu sručila u istorijski najdublji sunovrat. Narodna banka, kao jedini zaostali mohikanac u kriznom teatru Srbije, povećala referentnu stopu kako bi zauzdala preteću inflaciju. I samo jedna od ovih vesti bila bi dovoljna za uzbunu i zaokret od izolacionističke politike, ali odlazeći Koštuničini ministri nisu impresionirani ovim negativnim pokazateljima.

Vrednosti akcija i berzanskih indeksa juče su zabeležile najveći pad u istoriji domaćeg finansijskog tržišta, od čak 7,40 odsto:
"Trenutna vrednost indeksa 'beleks 15' se vratila na nivo od kraja decembra 2006. godine. To je značajan pad."
Crna sreda na Beogradskoj berzi. Tako je opisan jučerašnji dan i, nažalost, to nije preterivanje. Pad Vlade, spekulacije oko rezultata izbora i formiranja novih koalicija, šalju sliku nestabilnosti zemlje i presudno utiču na kretanje tržišta, kaže PR menadžer Brokerske kuće M&V Investments Srđan Tomašević:
"Strani investitori to uglavnom vide kao branu za ulazak na tržište. Beleks 15 je u prethodna tri dana pao čak 14 odsto, a kako stvari stoje, i danas će imati značajan minus. Beleks line je opšti indeks Beogradske berze, on predstavlja kretanje 100 izabranih akcija, i u ovoj nedelji je, do sada, pao 7,4 odsto. A od početka godine kompletno tržište Beogradske berze palo je čak 12,6 odsto."
I najvrednije hartije od vrednosti, kojima se trgovalo, zabeležile su veliki minus:
"Na prvom mestu je AIK Banka, čija je vrednost juče zaključena na 7.500 dinara, a to je najniža vrednost još od prve nedelje marta prošle godine i predstavlja pad, od početka godine, od 23,3 odsto. Na kojem nivou se trenutno nalazi ova banka, koja se svakodnevno ističe svojom likvidnošću, govori i podatak da je krajem aprila prošle godine trgovano po ceni od 15.800 dinara, što je više nego duplo od trenutne vrednosti. Od početka godine pirotski Tigar je izgubio 11,75 odsto, a Soja protein, i pored jako dobrih finansijskih izveštaja, je izgubila 28,8 odsto. Najdrastičniji pad je ostvario beogradski holding Energoprojekt, koji je od početka ove godine izgubio neverovatnih 34,8 odsto."
I do sada je bilo političkih kriza – Srbija je, tačnije, permanentno u njima – pa se postavlja pitanje zašto je aktuelni pad Vlade ovako zatresao berzu. Miroslav Prokopijević kaže da je reč o negativnim očekivanjima od majskih izbora:
"Ovo je anticipacija toga da poslovna zajednica očekuje da na izborima pobede loše političke snage. Ali poslovna zajednica se može prevariti. Da nekim slučajem poslovna zajednica veruje da će pobediti proevropske snage, onda bi indeksi berze išli naglo gore, a da nisu sasvim sigurni ko će pobediti išli bi, najverovatnije, blago na dole, kao što je i bio slučaj u prošlim mesecima. Ovo strmoglavljivanje je veliko upozorenje proevropskim snagama da poslovna zajednica trenutno procenjuje da oni vrlo loše stoje, da su sigurni gubitnici. Jer, u trenutku kada je objavljen pad Vlade, u subotu, nije bilo trgovanja, tada je indeks 'beleks 15' imao vrednost 1 942, a danas kada je zaključeno sa trgovinom je imao vrednost 1 589, 3, što znači da je u ovih četiri dana trgovine pad bio oko 20 odsto."
Istovremeno je i najveća svetska agencija za utvrđivanje kreditnog boniteta Standard & Poor's, S&P preinačila perspektive Srbije sa stabilnih na negativne, zbog povećanja političkog rizika nakon pada srpske Vlade. Time je Srbiji potvrđen kreditni rejting BB minus za dugoročni i B za kratkoročni suvereni dug.
Odlazeća Vlada i njeni ministri, uprkos ovakvim berzanskim i drugim performansama, ponašaju se kao da su svi drugi, osim njih, - ili paranoici ili propagandisti. Tako je ministar Predrag Bubalo izjavio da je politika samoizolacije, koja im se često nameće, “notorna glupost” na koju građani Srbije sigurno neće nasesti. Miroslav Prokopijević:
"Srbija ne ide ka izolaciji, ona prosto srlja u propast, a ne samo u izolaciju. Činjenice govore da nekih ulaganja u realni sektor praktično nema uopšte. Ovi koji se komešaju na tržištu će verovatno uskoro da početi da ga napuštaju jer tržištu, koje ide na dole i koje će godinama ostati zamrznuto, ne treba ovoliki broj banaka ili firmi."
I Narodna banka konstatovala je pogoršanje makroekonomskog stanja, pa je, u preventivnoj borbi protiv inflacije, povećala referentnu kamatnu stopu za tri procentna poena, sa 11,5 na 14,5 odsto. Da li će se, ipak, kurs dinara u odnosu na evro sunovratiti? Miroslav Prokopijević ne očekuje veća gibanja do izbora i neku nedelju posle njih jer će se deviznim rezervama intervenisati. Ali u slučaju pobede izolacionističkih snaga:
"Onda gledajte prvi naredni skok na negde 110, pa naredni na 170 itd. Dakle, krajem godine vrlo veliki pad dinara u odnosu na euro."
XS
SM
MD
LG