Dostupni linkovi

Stručnjaci u Crnoj Gori i Hrvatskoj pozdravljaju dogovor premijera Mila Đukanovića i njegovog hrvatskog kolege Iva Sanadera da otvoreno pitanje granice na moru kod Prevlake bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Ako se sporovi ne mogu riješiti direktnim pregovorima onda su obje države dužne da taj spor riješe pred Međunarodnim sudom. Povelja Ujedinjenih nacija preporučuje da se sporovi rješavaju pred sudom, a Međunarodni sud pravde u Hagu je visoko autoritativan i riješio je do sada veliki broj graničnih sporova, kazao je Davorin Rudolf, profesor Međunarodnog prava iz Zagreba, komentarišući dogovor Mila Đukanovića i Iva Sanadera o rješavanju pitanja granica između Crne Gore i Hrvatske na moru, ocjenjujući da se radi o civilizovanom rješavanju spora:
"Presuda koju sud donosi, ona je obavezna za obje države bez obzira da li će parlamenti to prihvatiti ili ne jer to je tako po statutu i povelji. Prema tome, to je jedan civilizacijski način rješavanja graničnih sporova. Ako su mogli spor protiv rješavati Nijemci sa Danskom, ako su mogli rješavati Amerikanci sa Kanadom oko spora u zaljevu Mein. Mislim da je to jedan civilizacijski način, države treba da se slože. Naravno, obje države se moraju složiti o predmetu spora i moraju dati ovlaštenje za sud da taj spor riješi. Ne može se ići jednostrano. Ako nema osnova jednostranom tužbom sud će sebe proglasiti nenadležnim. Mogu samo reći da je to jedan od mirnih rješavanja sporova, civilizacijski način spora. Treba imati vjeru da su ipak odluke suda na najvišoj razini civilizacije, premda se s njim možemo i ne moramo složiti."
Rješenje pitanja Prevlake je na pravom putu i potpada pod nadležnost Međunarodnog suda pravde u Hagu, kaže profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Blagota Mitrić, objašnjavajući da se radi ne samo o morskoj već i o kopnenoj granici i granici u podmorju:
"Sve one države koje prihvate rješenje Međunarodnog suda pravde one automatski priznaju njegovu odluku. U momentu prihvatanja, a ne post festum. S druge strane, Hrvati imaju još jedan problem, oni sa Slovencima imaju problem vezan uglavnom samo za morska pitanja, za prava ribolova i tako dalje koje rješava sud u Njemačkoj, zove se Sud za prava mora, sud đe stvarno sjede eksperti za ta pitanja. Međutim, Prevlaka je zaista jedno specifično pitanje i ono zaista potpada pod nadležnost Međunarodnog suda pravde zato što je tu i pitanje granica ne samo morskih već čak i podmorja i teritorijalnih granica ovih zemalja. Prema tome, mislim da je rješenje Prevlake na pravom putu i na jednom civilizacijskom demokratskom putu".
Profesor Međunarodnog prava Nebojša Vučinić je, pozdravljajući dogovor u Zagrebu, saopštio za list "Republika" da bi Međunarodni sud u Hagu trebalo da utvrdi principe za razgraničenje dvije zemlje. Vučinić, koji je bio šef crnogorske ekspertske delegacije 2002. godine kada je dogovoreno prijelazno rješenje za granicu na moru, rekao da bi morao da se zaključi arbitražni kompromis po kome bi se potpisao sporazum dvije države da se spor prenosi na sud čime bi se stekli uslovi da Sud pravde donese presudu.

Podsjetimo, između dvije države trenutno je na snazi Privremeni protokol o Prevlaci iz 2002. godine kojim Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od nekih 550 metara, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem. Crnogorski zvaničnici su više puta najavljivali izradu platforme o definisanju konačne granice sa Hrvatskom, te da će pored geostrateških interesa voditi računa i o ekonomskim koji uključuju korišćenje mora i eventualnih nalazišta. Dogovorom dvojice premijera Hrvatske i Crne Gore granicu na moru između dvije države će odrediti Međunarodni sud pravde u Hagu.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG