Dostupni linkovi

I prije nego što je otkrivena afera sa ratnim invalidima u Hrvatskoj, Kantonalno tužilaštvo u Mostaru zaprimilo je izvještaj od federalnih istražitelja o sumnjivim rješenjima o pravu na boračko-invalidsku zaštitu.

Istraga je obuhvatila sedam ljekara sa područja Hercegovine, između ostalog i nekoliko neuropsihijatara iz Mostara. Mirjana Đerić, Tužilaštvo Hercegovačko -neretvanskog kantona (HNK):
„Tačno je da je ovo tužilaštvo dobilo izvještaj od Federalne uprave policije protiv određenih lica, gdje postoji osnov sumnje da su počinili krivično djelo izdavanje neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja ili svjedodžbe. Dakle, radi se jednom određenom broju osoba, među kojima je jedan broj i ljekara, kao i lica koja su navodno stekla pravo na invalidninu. Za sada je neizvjesno kad bi se ova istraga mogla završiti.“
Nakon što je Federalno ministarstvo za pitanje boraca objavilo spiskove sa imenima korisnika ratnih vojnih invalidnina, u tu instituciju počele su pristizati anonimne prijave građana protiv ratnih vojnih invalida koji su na nelegalan način ostvarili ovo pravo. Iako ovu informaciju u Ministarstvu za boračaka pitanja HNK-a nisu mogli potvrditi, u federanom ministarstvu kažu da se upravo najveći broj prijava odnosi na Hercegovinu. Zahid Crnkić, federalni ministar za pitanje boraca:
„Ovog puta me je posebno zabrinulo, dosta prijava je bilo, da nisu željeli da prijavljuju u tim lokalnim zajednicama ili u kantonima, a onda kroz upravno - finansijski nadzor otkrili smo da ima nepravilnosti u tim dosijeima, da nema izvorne medicinske dokumentacije.“
Albert Šunjić, kantonalno Ministarstvo za pitanja boraca:
„Ministarstvo za pitanje branitelja Hercegovačko - neretvanske županije/kantona nije dobilo nikakve prijave građana o nekom lažnom invalidu. Ja bih svakako volio da to dobijemo i na općinskom, na županijskom i na federalnom nivou.“
Zahid Crnkić, federalni ministar za pitanje boraca:
„Zamislite, u Zapadno - hercegovačkom kantonu do 2005. godine bilo je 1403 korisnika. Sada imamo u tom kantonu negdje oko 4.861 korisnika. Gdje su ti ljudi bili ovih deset, dvanaest godina - hajdemo provjeriti.“
Da bi ostvario mirovinu ili invalidninu u Republici Hrvatskoj, branitelj, bivši pripadnik HVO-a, to pravo prvo mora dokazati u BiH. Dok u federalnom minstarstvu smatraju kako je upravo to razlog povećnog broja korisnika u Hercegovini, u kantonalnom ministarstvu odgovaraju da to tek treba dokazati.
Mario Cvitković, vojni umirovljenik iz Mostara koji je kao pripadnik HVO- a teško ranjen, danas uživa oko 1.000 konvertibilnih maraka mirovine iz Republike Hrvatske. Za naš radio kaže kao je u BiH veoma teško dokazati ko zaista ostvaruje pravo na invalidninu:
Ja npr. sam ranjen u glavu, imam napad epilepsije i morao sam praviti i CT i EG. I svi isti ljudi, doktori koji su radili ’94. i ’95. godine na CT-u rade i dan danas. Znači, onda bi neko mogao reći ’95. da je moj nalaz falš, ali nije, ja sam već ležao u Firulama dva mjeseca u bolnici - i sve ostalo. Tanka je linija između toga što neko kaže lažni ili pravi nalaz. Evo, kako ću ja? Mene je prvi doktor primio Ramo Omanović 1992. godine. Taj čovjek nikako sad ne radi. Može mi sad neko reći: ’Kako si ti došao do njega?’ Ali taj čovjek je tad radio.“
Samo prošle godine Kantonalni sud u Mostaru u 40 slučajeva presudio je kako je postojeća medicinska dokumentacija validna. Korisniku je vraćen status invalidne osobe, što je sa sudskim troškovima i kamatama federalno ministarstvo značajano koštalo.
Ne ulazeći u rad suda, federalni ministar Zahid Crnkić dodaje kako će biti neophodna dodatna finansijska sredstva kako bi revizija invalidnina bila uspješno provedena:
„Upravo sada idemo na jedan zakon i stvaramo još jednu pretopstavku zakona da još pet godina možemo provjeriti, možemo ukinuti rješenje, možemo poništiti rješenje, možemo ga vratiti na ponovni postupak.“
Za ukupno 102.000 ratnih vojnih invalida u Federaciji BiH se za invalidnine mjesečno isplati oko 27,5 miliona konvertibilnih maraka. Prema neslužbenim informacijma, iz BiH zahtjev za invalidsku penziju i invalidnine u Hrvatskoj zatražilo je 16.000 državljana BiH, bivših pripadnika HVO-a, većina iz Hercegovačko - neretvanskog i Zapadno - hercegovačkog kantona.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG