Dostupni linkovi

Apel za nadzor nad Đukanovićevom vladom


Milo Đukanović

Povodom petog premijerskog mandata Mila Đukanovića i opšteg stanja u društvu grupa javnih ličnosti uputila je apel demokratskim snagama, građanima, međunarodnim faktorima i Evropskoj uniji da utiču kako bi bio sužen prostor za, kako su naveli, svakovrsnu zloupotrebu moći koju posjeduje Đukanović.

Pojašnjavajući apel dijela javnih ličnoti upućen domaćoj i međunarodnoj javnosti u kojem se upozorava na posljedice ponovnog dolaska Mila Đukanovića na premijersko mjesto i ukazuje na potrebu sprječavanja zloupotrebe vlasti, jedan od potpisnika pisma profesor Miodrag Perović kaže da u Crnoj Gori vlada strah i da je potrebno ohrabriti demokratske snage koje nijesu partijske da se založe da u novom periodu Đukanovićeve vladavine Crna Gora pretrpi što manje štete:
"Pošto je takvo društvo proizvedeno u doba vlasti predsjednika Đukanovića, pošto takav strah znači ustvari da se građanima nameće interes manjine i da se na njih vrši pritisak i da proizvodi taj sto puta pomenuti strah red je da oni ljudi koji to mogu i u stanju su da skreću pažnju radi daljeg razvoja crnogorskog društva. U tom smislu, zloupotreba policije, sudova, život pun nasilja i politički i drugi svakodnevni je proizvoden za doba vlasti gospodina Đukanovića. On je najodgovornija politička ličnosti, iako je najzaslužnija za obnavljanje crnogorske nezavisnosti, on je istovremeno najodgovorniji za to proizvedeno stanje u društvu".
Takođe, potpisnik apela Stevo Muk, predstavnik nevladinog sektora, kaže da je cilj skretanje pažnje međunarodnoj i domaćoj javnosti skretanje pažnje na činjenice vezane za konflikt interesa, između privatnih interesa Mila Đukanovića i politike koju njegova Vlada treba da vodi:
"Smatramo da je taj konflikt interesa izvjestan kako u vezi sa politikom koja se tiče visokog obrazovanja tako i u vezi sa politikom koja se odnosi na bankarski sektor, na trgovinu hartijama od vrijednosti i na čitav niz drugih ekonomskih politika".
Dio crnogorskih intelektualaca apeluje na demokratske snage u Crnoj Gori da ujedine napore radi obuzdavanja politike koja je utemeljena na oštrom konfliktu javnog i ličnog interesa vladajućeg vrha. Na relevantne međunarodne faktore se apeluje da pojačaju nadzor nad radom nove Vlade Mila Đukanovića kako bi bio sužen prostor za svakovrsnu zloupotrebu moći, a na Evropsku uniju da utiče na crnogorsku vlast, da prati i reaguje na korupciju i pomogne u borbi protiv nje. Na naše pitanje šta podrazumijeva nadzor nad vladama međunarodnih faktora i uticaj Evropske unije na crnogorsku vlast, odnosno da li se to može protumačiti kao eventualan poziv za uspostavljanjem protektorata Stevo Muk i Miodrag Perović odgovaraju:
"Ne, daleko od toga. Mi apsolutno ne smatramo da Crnoj Gori treba protektorat, ali činjenica je da Crna Gora teži da se integriše u Evropsku uniju i naša ideja je da skrenemo pažnju na određena specifična, ja bih rekao kritična polja u tom procesu evropskih integracija bez kojih taj proces bi jednostavno ostao na nivou tehničke integracije, a ne suštinske demokratizacije i promjene jednog načina vođenja politike u Crnoj Gori".
"Poziv Evropskoj uniji samo znači da napominjemo svakodnevno ovoj vlasti da to što oni rade i propagiraju preko svojih medija da je napredak u evropskom smislu da to nije taj napredak koji se očekuje od Crne Gore, a to je sistem vrijednosti i drugačije društvo".
Na pitanje da li očekuje pritisak iz međunarodne zajednice prema vlastima, kako je to navedeno u pismu, profesor Perović kaže:
"Situacija u Srbiji proizvodi jednu nesrećnu politiku prema Balkanu. Iz Evrope gledano sad njoj odgovaraju svi koji mogu da drže stabilnost i to je razlog što oni sad Đukanoviću i njegovoj vladajućoj klasi gledaju kroz prste jer oni umiju da podrže Crnu Goru da ne krene ili da se u nju ne prelije ponovo kao početkom devedesetih, odnosno krajem osamdesetih prošlog vijeka taj srpski nacionalizam i srpski radikalizam i sad jedno vrijeme oni će to tolerisati baš zbog toga dok ne završe ili ne srede pitanje Balkana da mu ponovo vrate neku stabilnost, ali Crna Gora onda svaki dan gubi vrijeme".

A šta kažu u strakama?

Nakon što je prošle nedjelje lider vladajuće Demokratske partije socijalista Milo Đukanović po peti put postao premijer šesnaest crnogorskih književnika, profesora, NVO aktivista i novinara apelovalo je na građane da se hrabro bore protiv unutrašnjeg razaranja Crne Gore, napominjući da je "Đukanović koristio najviše državne i javne funkcije za svoje poslovne i lične interese". Komentarišući apel u kome se od međunarodnih faktora traži da pojačaju nadzor nad Đukanovićevom Vladom kako bi bio sužen prostor za zloupotrebu moći portparol vladajućeg DPS-a Predrag Sekulić za naš radio kaže:


"Mislim da nije korektno da ovi ljudi šalju pisma međunarodnoj zajednici, mogu da se obrate i domaćoj javnosti prije svega i druga stvar nije korektno da se potpisuju samo kao intelektualci, mogli bi da se potpišu i kao neostvareni političari, bar dio njih mogli bi da se potpišu kao Miloševićevi ambasadori, mogli bi da se potpišu sa nekim drugim raznim epitetima koji bi bili takođe istiniti kao i ovo kada se potpisuju sa "nezavisni intelektualci". Žao mi je što ti ljudi nijesu svoje neostvarene političke ambicije ostvarili i na ovaj način pokušavaju i plasiraju u javnost".

I u Srpskoj narodnoj stranci su skeptični oko motiva potpisnika ovog apela. Lider SNS-a Andrija Mandić:

"Ne znam koliko će biti prihvaćen taj poziv od grupe intelektualaca kada se uzme u obzir da je ta ista grupa intelektualaca zdušno podržavala mnoge Đukanovićeve projekte i mislim da je u crnogorskoj javnosti ona i prepoznata kao ekipa koja je stajala zajedno sa Đukanovićem svih ovih godina. To se može smatrati kao neki nesporazum, bar što se nas tiče, unutar onih koji su do nedavno mislili na sličan način".

U Socijalističkoj narodnoj partiji kažu da je za demokratizaciju Crne Gore odgovorno kompletno društvo, te da s toga ova partija podržava svaku inicijativu u tom smjeru. Poslanik SNP-a Miomir Vojnović:

"Iskreno očekujemo i zalažemo se da se što češće čuje glas nezavisnih intelektualaca, slobodnih građana, nevladinih organizacija kako bi se upozorila i domaća, a i međunarodna javnost da politika nepravde Vlade Crne Gore u svim segmentima života mora biti promijenjena kako bi naša država konačno mijenjala taj imidž u pravcu demokratizacije zemlje i stvaranje jednakih šansi za uspjeh svih njenih građana".

Lider Liberalne partije Miodrag Živković kaže da u potpunosti podržava stav crnogorskih intelektualaca:

"Svi znamo da je najveći problem Crne Gore njena institucionalna neizgrađenost, a isto tako znamo da za dvadeset godina vladavine DPS-a i Mila Đukanovića nije postojala politička volja da se Crna Gora institucionalno izgradi. U tom smislu je vapaj potpuno opravdan jer ne treba očekivati od nekoga ko je čitavo vrijeme bio antidemokrata da će preko noći postati demokrata. Apel pozdravljamo, pridružujemo mu se i definitivno želimo da onima kojima je upućen dobro čuju šta se traži u Crnoj Gori".

U Pokretu za promjene takođe dijele mišljenje i ocjene potpisnika apela, ali primjećuju da se u prethodnom periodu oslanjanje na međunarodne faktore pokazalo kao nedjelotovorno. Portparol Pokreta Koča Pavlović:

"Sve ocjene iznijete u ovome apelu grupe intelektualaca mi prihvatamo kao naše, a što se tiče ovoga drugoga dijela u kome se upravo apeluje na određene grupe i institucije mi smatramo da su ove prve dvije grupe, to jeste demokratske snage u Crnoj Gori na koje se apeluje da ujedine napore radi obuzdavanja i savladavanja politike koja je utemeljena na oštrom konfliktu između javnog i ličnog interesa u kome se nalazi crnogorska vlast i na građane i građanke.Mi mislimo da je to potpuno na mjestu i da je upravo na njima istorijski zadatak da Crnu Goru poguraju u onome pravcu u kome Crne Gora treba da ide. Oslanjanje na međunarodne političke krugove i na računanje sa njihovim pritiskom mislim da se do sada pokazalo kao prilično nedjelotvorno".

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG