Švedska pojačava svoju odbranu na strateškom ostrvu Gotland u Baltičkom moru usred vojnih aktivnosti Rusije i NATO u tom području, dok nestabilnost izazvana političkim turbulencijama oko Bjelorusije dodatno povećava napetosti u regiji, pišu svjetski mediji.
Viši stepen pripravnosti
Švedska vojska povećava vojno prisustvo u Baltičkom moru uslijed zabrinutosti zbog povećane ruske aktivnosti u regiji i pojačanih tenzija u Bjelorusiji nakon spornih izbora, izvijestila je agencija Rojters (Reuters) dodajući kako je Štokholm odlučio podići stepen pripravnosti bez obzira što rizik od napada na zemlju nije veliki.
Švedske oružane snage saopštile su kako su vojne aktivnosti u Baltičkom moru koje provode ruske ali i zapadne zemlje bile u mjeri kakve nisu viđene od hladnog rata.
"Fokus akcije borbene gotovosti je pojačanje pomorske kontrole u Baltičkom moru, na moru i iz zraka", kazao je Jan Tornkvist (Thornqvist), komandir zajedničkih operacija švedskih oružanih snaga ističući kako se vojno prisustvo povećava "i u Gotlandu".
Švedska se, ukazuje Rojters, posljednjih godina ponovo naoružava nakon što je od okončanja hladnog rata značajno umanjila svoje vojne snage, fokusirajući se na područje Baltičkog mora, gdje se strateški važno ostrvo Gotland nalazi nadomak ruske enklave Kaljiningrad.
Švedska vojska saopštila je da je rizik od napada na zemlju - blisku saveznicu koja ipak nije članica NATO saveza - nizak, ali da se sigurnosna situacija oko njenih granica pogoršala.
Tokom posjete Litvaniji ranije ove nedjelje, zamjenik američkog državnog sekretara Stiven Bigan (Stephen Biegun) rekao je da Vašington nema indikacija o bilo kakvim planovima Rusije o vojnoj intervenciji u Bjelorusiji. Ali, dodaje Rojters, Rusija je optužila strane sile da se miješaju u Bjelorusiju i rekla je da će vojna podrška biti dostupna ovom ruskom savezniku.
Pogoršanje sigurnosne politike
Švedska pojačava svoje odbrambene aktivnosti u regiji Baltičkog mora dok Rusija i NATO provode vojne operacije u tom području, piše Asošiejtid pres (The Associated Press) pozivajući se na izvještaje lokalnih novinskih agencija koji su prethodnih dana detaljnije pisali o povećanom vojnom prisustvu u tom području.
Baltička novinska služba izvijestila je u utorak, 25. avgusta da su otkrivena četiri ruska broda ratne mornarice u blizini latvijskih teritorijalnih voda. Istovremeno, izvještaji od prethodnog dana najavljivali su posjetu dvije fregate multinacionalnih pomorskih snaga NATO-a u litvanskoj luci Klaipeda, dodaje AP.
"Pratimo, prilagođavamo se i biramo metode susreta sa svijetom oko nas", rekao je komandir švedskih oružanih snaga Tornkvist ističući kako je pandemija izazvana korona virusom također dovela do povećane globalne zabrinutosti i neizvjesnosti. “Sveukupno, situacija je nestabilnija, konfliktnija i teže je predvidjeti. Aktuelna kretanja u Bjelorusiji podsjećaju na to", dodao je.
Švedska vojna obavještajna služba saopštila je u martu da se stanje sigurnosne politike u regiji "vremenom pogoršalo", što znači da "postoji povećan rizik od vojnih incidenata i sukoba koji u najgorem slučaju mogu dovesti do eskalacije."
Također, dodaje AP, vojna obavještajna i sigurnosna služba, poznata po svom švedskom akronimu MUST, istakla je da "dinamika između Sjedinjenih Država, Kine, Rusije i Evropske unije (...) utiče na stanje sigurnosne politike u regiji Baltičkog mora."
Pitanje Bjelorusije
Štokholm želi poslati jak signal Rusiji zbog povećanih vojnih aktivnosti na Baltiku s posebnim osvrtom švedskih zvaničnika oko povezanosti raspoređivanja vojske na Gotlandu s nemirima u Bjelorusiji, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Švedska televizija je u utorak, 25. avgusta, emitovala snimke oklopnih vozila kako se iskrcavaju s trajekta na ostrvo Gotland, zajedno s turistima u svojim kamperima, čime je ova skandinavska zemlja nastojala poslati snažan signal Rusiji o povećanju svojih vojnih aktivnosti, pokazujući "da je pripremljena".
"Uvijek je bolje biti spreman nego iznenađen" rekao je Johan Viktorin (Wiktorin), član Kraljevske akademije ratnih nauka Švedske i šef strateške obavještajne kompanije Intil dodajući kako je viši stepen pripravnosti Švedska posljednji put imala 1991. nakon neuspjelog puča protiv tadašnjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova.
List također prenosi izjave Jana Tornkvista koji je kazao kako turbulencije u Bjelorusiji naglašavaju koliko događaji postaju nestabilni, spomenuvši i tvrdnje iz Litvanije da su bjeloruski vojni helikopteri ušli u njen vazdušni prostor tokom vikenda.
Ipak, naglašava Fajnenšl tajms, švedska ministrica vanjskih poslova En Linde (Ann Linde) tvrdi kako raspoređivanje vojnih snaga u zemlji nije povezano s nemirima u Bjelorusiji već s ruskim vojnim manevrima, ujedno naglasivši kako Švedska to ne posmatra kao "geopolitički sukob u kojem je narod protiv Rusije i u korist EU", već kao "opravdan zahtjev za demokratiju i slobodu u Bjelorusiji".
Ruske vježbe na Baltiku
Osim što je poznata turistička destinacija, ostrvo Gotland je također strateški važno mjesto koje se često naziva i švedskim "fiksnim nosačem aviona" gdje je ovih dana švedska vojska razmjestila četiri mornarička vojna broda i neodređeni broj vojnih aviona i kopnenih snaga nakon alarma zbog velike ruske pomorske vježbe, piše Njujork tajms (The New York Times).
Rusiju su možda potakle nedavne vježbe NATO-a na tom području, rekli su vojni stručnjaci, kao i odluka američkog predsjednika Trampa (Donald Trump) o preusmjeravanju trupa iz Njemačke u Poljsku. Također, dodaje list, zapadni analitičari sugerišu da bi Moskva mogla više reagovati na nedavne proteste u Bjelorusiji, najviše zbog zabrinutosti Putinove vlade da bi mogući pad Aleksandra Lukašenka mogao potaknuti daljnje demonstracije u Rusiji, koju već potresaju protesti u Sibiru.
Rusko ministarstvo odbrane opisalo je svoju vježbu na Baltiku kao simulaciju "amfibijskog iskrcavanja marinaca", a prvi korak je njihovo raspoređivanje na tri velika desantna broda - Koroljov, Kalinjingrad i Minsk - koja su u utorak krenula iz Kalinjingradske regije, u pratnji dva minobacača i manjeg vojnog broda. Flotila planira ploviti obalnim linijama Latvije, Litvanije i Estonije, bivših sovjetskih republika koje su članice NATO-a, te u blizini teritorija Švedske i Finske, koje su neutralne zemlje.
Napetosti između Rusije i Zapada, naglašava njujorški list, naglo su porasle 2014. godine, nakon što je Rusija aneksirala Krim i vojno intervenirala na istoku Ukrajine. Kremlj je organizovao velike vojne vježbe duž svoje zapadne granice, nakon čega je NATO ponovno ojačao planove za suočavanje sa "starim neprijateljem", jačajući veze sa savezničkim vojskama, povećavajući broj trupa i špijuna fokusiranih na Rusiju.
Njujork tajms dodaje kako su tokom prethodne dvije godine, Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u smjestili oko 4.500 vojnika u tri baltičke države i Poljsku, te nekoliko hiljada drugih oklopnih trupa uglavnom u istočnoj Evropi. U Briselu su ministri odbrane prošle godine odobrili plan kojim će se osigurati da će do kraja ove godine najmanje 30.000 vojnika, plus dodatni vojni avioni i ratni brodovi biti u stanju odgovoriti na rusku agresiju u roku od 30 dana.