Švedska nije članica NATO saveza i ima dugu istoriju vojne neutralnosti, međutim, sada preispituje svoje sigurnosne strategije zbog krize na rusko-ukrajinskoj granici.
Šveđani pooštravaju sigurnosne mjere u svjetlu prijetnji ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, iako direktan vojni napad Rusije na Švedsku nije izgledan. U januaru je Švedska pojačala vojno prisustvo na strateški važnom ostrvu Gotland u Baltičkom moru, a govori se i o načinima "psihološke odbrane" od dezinformacija iz Rusije. Zašto?
Ruski ratni brodovi i nepoznati dronovi
Nedugo nakon što je Rusija počela sa nagomilavanjem trupa duž granice sa Ukrajinom, nekoliko ruskih ratnih brodova amfibija kratko su ušli u vode Baltičkog mora. Neki su prišli neprijatno blizu Švedskoj. To, kao i serija nedavnih prelijetanja dronovima nepoznatog porijekla iznad švedskih nuklearki, ponovo je gurnula Šveđane u razmišljanja o dugogodišnjim strahovima o mogućem upadu Rusa.
Švedske vojne snage sredinom januara su izvijestile da je šest ruskih ratnih brodova napustilo luku u Kaljingradu, ruskoj enklavi između Poljske i Litvanije, i ušlo u Baltičko more, prenosi France24. Iako nije neuobičajeno da Ruska plovila ulaze u ovo područje, njihov broj nije bio uobičajen.
Švedska je odmah ovaj potez shvatila kao znak upozorenja, pozivajući se na "izazovnu sigurnosnu situaciju u Evropi i u području Baltičkog mora" i odgovorila brzim jačanjem vojnog prisustva na jugoistočnom ostrvu Gotland. U roku od 48 sati, ostrvo koje naseljava 60.000 stanovnika bilo je preplavljeno vojnim patrolama i oklopnim tenkovima u prizorima koji decenijama nisu viđeni.
"Ranije je bilo relativno često da se vidi vojska ovdje, ali to zaista više nije slučaj. Ovih dana to može dosta da iznenadi", rekao je jedan stanovnik ostrva Gotland za nacionalni švedski list Dagens Nyheter.
U isto vrijeme, švedska policija je primila nekoliko izvještaja o naročito velikim dronovima koji su letjeli iznad tri švedske nuklearne elektrane, kao i iznad najmanje dva aerodrome, šire zone Štokholma, te kraljevske palate u Drottningholmu. Porijeklo dronova nije utvrđeno, a švedska obavještajna agencija je objavila da provodi istragu.
Priprema 'psihološke odbrane'
Švedska je u januaru 2022. ponovo uspostavila agenciju za psihološku odbranu koja je bila aktivna tokom Hladnog rata. Ova agencija je posvećena borbi protiv dezinformacija, naročito ruskih, kineskih i iranskih.
Cilj je identifikovati, analizirati i odgovoriti na "neprikladne uticaje" i druge obmanjujuće informacije.
"To može biti dezinformacija usmjerena na slabljenje otpornosti zemlje i volje stanovništva da se brani ili neopravdano utiču na percepciju, ponašanje i donošenje odluka ljudi", objašnjava agencija na svojoj web stranici.
"Psihološka odbrana takođe mora da ojača sposobnost stanovništva da otkriva i odupire se kampanjama uticaja i dezinformacijama. Psihološka odbrana doprinosi stvaranju otpora i spremnosti na odbranu među našim stanovništvom i u društvu u cjelini."
Zamjenik direktora ove agencije, Magnus Hjort, je rekao da je zabrinutost posebno pojačana uoči opštih izbora u Švedskoj u septembru, i u pozadini "pogoršavanja sigurnosne situacije u Evropi".
Napetosti u regiji rastu nakon gomilanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice, što je potaknulo raspravu o tome da li Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a, treba da se pridruže vojnom savezu.
Prethodni format agencije zatvoren je 2008., ali je velik dio ukinut godinama ranije nakon završetka Hladnog rata. Iako je nova agencija nastajala od 2016., Hjort je rekao da je posljednja rusko-ukrajinska kriza dovela Švedsku u pripravnost uoči njenih izbora.
"To bi moglo značiti da će sigurnost i odbrana biti važniji na izborima, a to bi moglo značiti da bi stranoj sili moglo biti zanimljivije da utiče na način na koji ljudi glasaju – kako bi osigurali da Švedska poduzme 'ispravne mjere' u onako kako to vidi strana sila", rekao je Hjort kako piše The Guardian.
"Dakle, mogao bi postojati veći interes da se utiče na opše izbore. To je moguće zbog trenutne sigurnosne situacije u Evropi", rekao je on.
Neutralna Švedska
Švedska je proglasila neutralnost na početku Drugog svjetskog rata a tokom Hladnog rata je izgradila snažne kapacitete za odbranu bez pridruživanja NATO savezu.
Nakon što se Švedska pridružila Evropskoj uniji (EU) 1995., koncept švedske neutralnosti posto je suvišan. Danas Švedska ostaje van NATO saveza, ali njena sigurnosna doktrina poziva na blisku saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim članicama alijanse, piše European Council on Foreign Relations (ECFR).
Nakon kolapsa Sovjetskog Saveza, Švedska je smanjila svoju teritorijalnu odbranu i prebacila fokus vojnog planiranja na međunarodne mirovne operacije.
Ruska invazija Gruzije 2008. potaknula je odbrambeno planiranje NATO-a za baltičke države, što je imalo implikacije na Švedsku. Zaključak NATO-a je bio da će im biti potreban pristup teritoriji Švedske u operacijama koje se tiču Latvije, Litvanije i Estonije.
Ostrvo Gotland je od strateške važnosti u takvim scenarijima, jer bi raspoređivanje projektila zemlja-vazduh na ostrvu pomoglo vojnoj sili da stekne kontrolu nad južnim dijelom Baltičkog mora.
Ruska aneksija poluostrva Krim 2014. potaknula je Švedsku da počne sa ponovnom izgradnjom svoje "totalne odbrane", kako je The Guardian rekao Magnus Hjort, kombinujući vojne, civilne i psihološke odbrambene sisteme.
Facebook Forum