Dostupni linkovi

Špijunski softveri poput 'Pegaza' kao prijetnja demokratiji


Špijunski softver "Pegaz" navodno se koristi za hakovanje pametnih telefona novinara, zvaničnika i aktivista za ljudska prava širom svijeta.
Špijunski softver "Pegaz" navodno se koristi za hakovanje pametnih telefona novinara, zvaničnika i aktivista za ljudska prava širom svijeta.

Otkrića konzorcijuma novinskih organizacija da su novinari, aktivisti za ljudska prava i opozicioni političari bili na meti autoritarnih režima i desničarskih populističkih vlada koristeći špijunski softver izraelske kompanije za njihovo praćenje, svojevrsni je poziv međunarodnoj zajednici da postavi ograničenja u upotrebi i distribuciji tehnologije za nadzor štiteći time budućnost demokratije, pišu svjetski mediji.

Čitamo vam: Špijunski softveri poput 'Pegaza' kao prijetnja demokratiji
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:11 0:00
Direktan link

Otkrića o 'Pegazu' potresaju svijet

Aktivističke grupe pozivaju vlade da se angažuju u regulisanju prodaje špijunskog softvera nakon što su velike novinske kuće objavile podatke koji pokazuju da su telefoni stotina novinara, aktivista, disidenata i advokata širom svijeta bili meta softvera za invazivnu prismotru, ukazuje časopis Tajm (The Times).

"Industrija je pokazala da nije u stanju da sama radi policijski posao, dok se vlade - uključujući demokratske države - kriju iza nacionalne bezbjednosti da bi prikrili zloupotrebe nadzora", navodi se u saopštenju grupe za digitalna prava Akses nau (Access Now). "Sada su nam potrebni propisi, transparentnost i odgovornost."


Skup podataka, dobiven od neprofitne medijske organizacije Forbiden storis (Forbbiden Stories), podijeljen s organizacijom Amnesti internešenel (Amnesty International) i nekoliko publikacija, sadrži listu telefonskih brojeva za koje se vjeruje da su izabrani za nadzor klijenata NSO grupe, izraelske kompanije koja je razvila dio špijunskog softvera pod nazivom "Pegaz" koji može da dopre do informacija s pametnog telefona mete.

Potencijalne razmjere dometa softvera po prvi put otkrivaju do koje mjere vlade širom svijeta koriste novo privatno tržište za špijunski softver, ocjenjuje američki časppis, dodajući da je špijunska industrija i dalje uglavnom neregulisana, djelimično i zbog toga što su same države često korisnici tih usluga.

Pojedini stručnjaci smatraju da bi najnovija otkrića mogla da podstaknu međunarodnu zajednicu da reaguje, ističe časopis ukazujući na izjavu na istraživača u britanskoj kompaniji Prajvasi ko (Privacy.co) Samjuela Vudhamsa (Samuel Woodhams), koji tvrdi da "dok god se ne uvedu smislena ograničenja za kreiranje i distribuciju špijunskog softvera, ona će se i dalje koristiti za podrivanje ljudskih prava i demokratije".

'Žalosna invazija privatnosti'

Tvrdnje da je špijunski softver koji je razvila izraelska kompanija iskorišten za hakovanje desetina novinara, aktivista, rukovodilaca uključujući i dvije žene bliske ubijenom saudijskom novinaru Džamalu Kašogiju, šokantne su i duboko zabrinjavajuće i ako se dokažu, onda je to "žalosna invazija privatnosti", ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) u svom uredničkom komentaru.

Špijunski softver "Pegaz" omogućava korisniku da prodre u najmračnije uglove pametnih telefona – lične podatke, privatne poruke, slike i liste kontakata i može da uključi kamere i snimače. Tehnologija je, dodaje list, osmišljena da cilja teroriste i kriminalne grupe, ali je navodno postala sredstvo za države da špijuniraju kritičare, disidente i druge.

Mada vlade imaju legitimne razloge za korištenje tehnološkog napretka u borbi protiv istinskih sigurnosnih prijetnji te iako nije iznenađujuće da autokratski režimi primjenjuju špijunski softver za nadgledanje i zastrašivanje, ne postoji opravdanje za špijuniranje onih koji se zalažu za ljudska prava ili novinara.

List dodaje da je od 50.000 telefonskih brojeva u desetinama zemalja za koje se zna da su koristile proizvode izraelske kompanije NSO, njih 37 forenzički testirao Amnesti Internešenel.

Najnovija otkrića pojačavaju sumnju da je špijunski softver izraleske kompanije NSO korišten u zlonamjerne, državne svrhe. Među vladama umiješanim u te tvrdnje su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Mađarska. Vrijeme je, ukazuju urednici Fajnenšl tajmsa, da Izrael ozbiljno shvati te navode i trebalo bi da suspenduje izvoznu dozvolu NSO dok se te tvrdnje detaljno i transparentno istražuju.

Zapadne prijestonice također imaju svoju ulogu, s obzirom na to da se većina država koje su umiješane smatra partnerima. Trebalo bi jasno da ukažu da ponašanje navodno vezano za projekat "Pegaz" neće biti tolerisano. Osnovna prava na privatnost moraju biti zaštićena, zaključuju urednici britanskog lista.

Poziv na buđenje SAD

Iako je izraelska kompanija NSO naglasila da pametni telefoni koji su proizvedeni u SAD ne mogu biti hakovani špijunskim softverom "Pegaz", i koliko god to djelovalo kao pitanje o kojem SAD ne treba da brinu, zapravo, budućnost prismotre biće određena odlukama donijetim u SAD i te odluke odrediće budućnost demokratije širom svijeta, ocjenjuje Mihir Šarma (Sharma), kolumnista Blumberga (Bloomberg).

Poznato je da američka Agencija za nacionalnu bezbjednost (NSA) dozvoljava izraelskoj obaveštajnoj službi "kontrolisan pristup naprednoj američkoj tehnologiji i opremi." S druge strane, dodaje Šarma, iako je NSO privatna kompanija, izraelska vlada kroz izvozne dozvole kontroliše gdje je kompaniji dozvoljeno da šalje svoje proizvode.

Klijenti kompanije NSO su sve suverene vlade, saopšteno je iz kompanije. Ono što ne kažu, ali je istraga otkrila, jeste da su te vlade uglavnom autokratije kao što je Saudijska Arabija ili sve neliberalnije demokratije kao što su Mađarska i Indija. U Indiji su pokušaji nadzora uključivali lidera političke opozicije, aktivistu koji se bori za osnaživanje niže kaste, nezavisnog člana izborne komisije i čak poznatog virusologa. U Mađarskoj Viktora Orbana na listi su dominirali aktivisti istraživački novinari.

Pošto je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odbranu demokratskih institucija učinio kamenom temeljcem svoje vanjske politike, vrijeme je, naglašava kolumnista Blumberga, da njegova administracija počne postavljati ozbiljna pitanja poput koliko se tehnologije nadzora koje se razvijaju u SAD probijaju do neliberalnih autokrata.

SAD i druge demokratije ne žele da autokrate imaju koristi od tehnologije osmišljene da brane demokratiju, pa pažljivo prate krajnje korištenje paketa oružja koje razvijaju i izvoze. Vrijeme je da se taj napor transparentno proširi na digitalne tehnologije koje se, u današnjem svijetu, isto tako lako mogu zloupotrijebiti, napisao je Mihir Šarma u Blumbergovoj rubrici "Mišljenja".

Prijetnja demokratiji

Godinama je globalna špijunska industrija poslovala iz sjenke, izložena samo organizacijama za ljudska prava i novinarima. Industrija tvrdi da se radi o borbi protiv kriminala i terorizma. Međutim, njeni članovi često prodaju vladama koje izjednačavaju "kriminal" i "teror" s "kritičarima" i "neslaganjem", napisali su za Vašington post (The Washington Post) profesor prava na Univerzitetu Kalifornija Dejvid Kej (Kaye) i Maritje Šaake (Marietje Schaake), direktorica za međunarodnu politiku u Centru za sajber politiku Univerziteta Stanford.

U njihovom osvrtu na izvještaj konzorcijuma novinskih organizacija koji, kako su napisali, otkriva koliko su šuplje tvrdnje o borbi protiv kriminala i terora, Kej i Šaake ističu da je izraelska kompanija NSO grupa prodala klijentima špijunski softver "Pegaz" koji je bio raspoređen na same stubove demokratskog života: slobodu medija, pretpostavku nevinosti, privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja.

Dok je svijet na ivici globalne tehnološke katastrofe, kako ukazuju u rubrici "Mišljenja" vašingtonskog lista, međunarodna zajednica bi trebalo da preduzme korake za ograničavanje globalne špijunske industrije regulisanjem prodaje i prijenosa te tehnologije.

Vlade koje koriste ove tehnologije moraju primjenjivati transparentne zahtjeve zasnovane na vladavini zakona dok se žrtvama špijunskog softvera mora dati mogućnost da tuže vlade i kompanije uključene u industriju nadzora, naglašavaju Kej i Šaake dodajući da ako globalni režim ne bude dovoljno ambiciozan, demokratske zemlje bi onda trebalo da pristanu da zabrane špijunski softver — kako njegovu domaću upotrebu, tako i izvoz.

Međunarodna zajednica bi trebalo da radi na globalnom kodeksu ponašanja i zaustavi širenje špijunskog softvera radi represije. Nova otkrića o dosegu i štetnostima NSO-ovog softvera "Pegaz" su najnoviji poziv na buđenje kako bi se obuzdalo privatno tržište špijunskog softvera, zaključuju Dejvid Kej i Maritje Šaake u rubrici "Mišljenja" Vašington posta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG