Sjevernoatlantski savez (NATO) mogao bi platiti visoku cijenu za prerani odlazak iz Afganistana, upozorio je šef NATO-a u utorak, 17. novembra, nakon što je američki dužnosnik rekao da će predsjednik Donald Trump tokom sljedećih sedam povući značajan broj američkih vojnika iz zemlje razorene sukobom.
NATO ima manje od 12 000 vojnika iz desetaka nacija u Afganistanu koji pomažu u obuci i savjetovanju nacionalnih snaga sigurnosti zemlje.
Više od polovice nisu američke trupe, ali savez od 30 država oslanja se uvelike na Sjedinjene Države za prijevoz, zračnu potporu, logistiku i drugu pomoć.
Teško da bi NATO mogao čak i prekinuti svoju operaciju bez pomoći SAD-a, prenosi AP obraćanje šefa NATO-a.
"Sada smo suočeni s teškom odlukom. U Afganistanu smo gotovo 20 godina i niti jedan saveznik NATO-a ne želi ostati duže nego što je potrebno. Ali istodobno, cijena preranoga ili nekoordiniranog odlaska mogla bi biti vrlo visoka”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u utorak.
Rekao je kako Afganistan još uvijek "riskira da ponovno postane platforma za međunarodne teroriste za planiranje i organiziranje napada na naše domovine.
A IS (tzv. Islamska država) mogla bi u Afganistanu obnoviti teroristički kalifat koji je izgubila u Siriji i Iraku".
Američka odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trump na najviša mjesta u Pentagonu instalirao novu listu lojalista koji dijele njegovu frustraciju kontinuiranom prisutnošću trupa u ratnim zonama.
Očekivani planovi smanjit će američku vojsku gotovo napola do 15. januara, a 2 500 vojnika ostat će u Afganistanu.
Američki dužnosnici rekli su da su vojni čelnici tokom vikenda obaviješteni o planiranom povlačenju te da je u toku izvršna naredba, ali još nije dostavljena zapovjednicima.
NATO je preuzeo na sebe međunarodne sigurnosne napore u Afganistanu 2003. godine, dvije godine nakon što je koalicija predvođena SAD-om zbacila talibane zbog pružanja utočišta bivšem čelnika Al-Kaide Osami bin Ladenu.
Godine 2014. NATO je započeo s osposobljavanjem i savjetovanjem afganistanskih sigurnosnih snaga, ali je postupno povukao trupe u skladu s mirovnim sporazumom uz posredovanje SAD-a.
Stoltenberg je rekao da će „čak i uz daljnja smanjenja u SAD-u, NATO nastaviti misiju osposobljavanja, savjetovanja i pomoći afganistanskim snagama sigurnosti. Također smo se obvezali financirati ih do 2024. godine".
NATO-ova sigurnosna operacija u Afganistanu njezin je najveći i najambiciozniji pothvat ikad.
Pokrenut je nakon što je vojni savez prvi put aktivirao klauzulu o međusobnoj obrani – poznatu kao članak 5., mobilizirajući sve saveznike u potporu Sjedinjenim Državama nakon napada 11. septembra na New York i Washington.
"Stotine hiljada vojnika iz Europe i šire stalo je rame uz rame s američkim trupama u Afganistanu, a više od 1.000 njih platilo je krajnju cijenu", rekao je Stoltenberg.
“Zajedno smo otišli u Afganistan. A kad za to dođe vrijeme, trebali bismo zajedno krenuti koordinirano i uredno. Računam na to da će svi NATO saveznici ispuniti tu obvezu, radi naše vlastite sigurnosti”, rekao je.
Sjedinjene Države su daleko najveći i najutjecajniji saveznik NATO-a. Na odbranu troše više od svih ostalih zemalja zajedno.
No, Trumpov mandat obilježio je posebno burno vrijeme za organizaciju.
Rutinski je grdio druge čelnike jer nisu trošili dovoljno na odbranu, a povukao se iz sigurnosnih sporazuma koje europski saveznici i Kanada smatraju važnima za njihovu sigurnost, poput iranskog nuklearnog sporazuma i Pakta o zračnom nadzoru otvorenog neba.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je prošle godine da NATO pati od "moždane smrti", dijelom i zbog nedostatka američkog vodstva.
Stoltenberg se suzdržavao od javne kritike Trumpa ili njegovih odluka otkako je Trump došao na vlast 2016. godine.
