Četvrtak, 23. oktobar/listopad 2014, 12:07 CET

Crna Gora

Vlast i opozicija: Kompromisom do ustavnih promjena

Sjednica Ustavnog odbora, 15. januar 2013.
Sjednica Ustavnog odbora, 15. januar 2013.
Poslanici u Skupštini Crne Gore su počeli novu rundu pregovora o promeni Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, a po zahtjevu Evropske unije koja insistira na većoj nezavisnosti i odgovornosti tužilaštva i sudstva. Osim što je saopštena želja vlasti i opozicije da konsenzusom dođu do zajedničkih rješenja, nema garancija da će taj posao biti obavljen efikasno kao što to traži EU.

Na prvoj sjednici Ustavnog odbora koji treba da definiše ustavne promjene u oblasti pravosuđa koje bi bile u skladu sa evropskim standardima, predstavnici vlasti i opozicije su konstatovali da je potrebno pronaći kompomis među političkim partijama i da se rad na izmjenama Ustava ne politizuje posebno zbog toga što slijede predsjednički izbori.

Predsjednik Ustavnog odbora Ranko Krivokapić je predložio da odbor radi, između ostalog, bez prisustva medija jer predstavnici političkih partija imaju zajednički cilj.

"Ovaj proces nije proces do samog kraja gdje treba da iskažemo svoju političku preferenciju nego je proces gdje treba da pokušamo da pronađemo dogovor bez gubitnika i pobjednika do konačnog političkog izjašnjavanja svakoga od vas u tom političkom procesu i ne sumnjam da nam je to zajednički cilj, da imamo sudstvo, tužilaštvo i ostale elemente za vladavinu prava. Da im se omogući da budu nezavisni i autonomni, a tu je i još jedna riječ – odgovornost. Tako da je ključni zahtjev nezavisnost i odgovornost. Kao sintagma, a ne kao dva pojma koji mogu da funkcionišu jedan bez drugog", kazao je Krivokapić.

Podsjećajući da je prethodni saziv dugo radio na izmjenama Ustava i da nije bilo rezultata, predstavnik opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević je ukazao da je potrebno pronaći kompromis tako što će se uvažiti zahtjevi opozicionih stranaka.

"Da li postoji ta minimalna politička volja da se obnovi to izgubljeno povjerenje između vlasti i opozicije i da se ovom važnom političkom činu pristupi na odgovoran način. Dakle, bez obzira što mi ovdje imamo preporuke Venecijanske komisije koje su proistekle iz zahtjeva Evropske komisije u više izvještaja zaključila da naše pravosuđe nije nezavisno, nije profesionalno i da tužilaštvo nije autonomno i nije samostalno. Želim takođe da vas podsjetim da ste upravo vi tada bili garant da će naše pravosuđe primjenom ovog modela kojeg sada mijenjamo biti profesionalno, nezavisno i efikasno", istakao je Medojević.

U prethodnom parlamentarnom sazivu vlast je definisala amandmane na Ustav u oblasti pravosuđa, međutim oni su bili neprihvatljivi za opoziciju, a kako je rečeno na sjednici neprihvatljivi su i danas, pa opozicija predlaže da se radi sve ispočetka. Sa tim se nije složio poslanik demokratske partije socijalista Miodrag Vuković.

"Ako neko misli da mi ovo do sada urađeno možemo da adaktiramo, bacimo u korpu kao nedovoljno dobar materijal, kao nedovoljno dobar okvir za naš rad onda neće tu biti političke saglasnosti. Možemo se dogovoriti da obustavimo postupak i sačekamo onda da neko, ili Vlada ili predsjednik države daju novi prijedlog za promjenu Ustava", izjavio je Vuković.

Bez striktnih rokova

Članovi Ustavnog odbora će između ostalog razmatrati preporuke Venecijanske komisije u kojima je predloženo da se Vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog biraju dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore, te da predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom. Ove promjene bi trebalo da omoguće veći stepen nezavisnosti pravosuđa. Nezavisnost pravosuđa je uslov Evropske unije za otvaranje poglavlja 23 i 24 pregovora o članstvu Crne Gore u Uniji.

Evropski zvaničnici i šef delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič su nedavno upozorili da nesprovođenje ustavnih reformi može zakočiti proces pregovora Crne Gore sa Unijom.

Evropska unija već godinu i po insistira na promjeni Ustava, koja se ne sprovodi jer  političke partije imaju različite stavove u kojoj mjeri treba revidirati ustavne odredbe u odnosu na pravosuđe. Za usvajanje ustavnih promjena je potrebna dvotrećinska većina. Dio opozicije je do sada insistirao da se u uz promjene u oblasti pravosuđa, Ustav izmijeni i u dijelu identitetskih pitanja, odnosno izmijene državni simboli Crne Gore, što je za vlast bilo neprihvatljivo.

Tokom sjednice je postavljeno pitanje da li postoje rokovi u kojima treba da budu usvojene ustavne promjene.

Predsjednik odbora Ranko Krivokapić je saopštio da nema striktnih rokova, ali da se mora ispuniti cilj te da se ne smije desiti da rad na ustavnim promjenama ne smije biti dio izbornog i političkog procesa.

"Ne bih se zakucavao tim rokovima, ovo je proces koji sam u sebi ima mnogo kompleksnosti i pravnih i političkih pa čak i ličnih, moram priznati. Zato i kažem da nemamo limite za taj rok. Moja želja je kao predsjedavajućeg da ovo tijelo sačuvamo bilo kakve politizacije, prije svega izbornog procesa i ostalih politizacija koje nam ne bi išle u korist. Da izgradimo povjerenje koje je vrlo važno u ovom procesu", naglasio je on.

Srđan Janković

Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Kao novinar radi na Radiju Slobodna Evropa od novembra 1999. godine.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.