Dostupni linkovi

Rehabilitacija Draže: Revizija istorije, slavlje i ogorčenje


Kokarde i petokrake ispred zgrade Višeg suda
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

Kokarde i petokrake ispred zgrade Višeg suda

Rehabilitacija Draže Mihailovića politički je motivisana, ocenili su sagovornici RSE. Samo nekoliko dana od 70. godišnjice pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu, sudsku odluku da mu se posthumno vrate građanska prava pristalice četničkog komandanta dočekale su velikim slavljem, a nekadašnji partizani uz protest i ogorčenje.

„Nakon većanja i glasanja ovaj sud je doneo rešenje. Usvaja se zahtev za rehabilitaciju Dragoljuba Mihailovića Draže. Od danas se smatra neosuđivanim.“

Nakon što je sudija Aleksandar Trešnjev pročitao odluku Višeg suda, ispred Palate pravde usledila je bučna proslava pripadnika četničkog pokreta, uz aplauze, čestitke i oduševljene zagrljaje:

Četnici nakon rehabilitacije Mihailovića
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00
Direktan link

Oko 400 ljudi okupilo se ispred suda očekujući presudu kojom se menja istorija. Među njima je bilo i oko 70 mladih antifašista, članova komunističkih partija, i nekoliko partizana iz Drugog svetskog rata koji su za RSE rekli da su duboko razočarani:

Parizani nakon rehabilitacije Mihailovića
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:57 0:00
Direktan link

Među ozarenim licima, okružen oduševljenim četnicima, nakon izlaska iz sudnice po dobrom raspoloženju isticao se Oliver Antić, savetnik predsednika Srbije i opunomoćenik predlagača rehabilitacije. Nakon što su ga razdragane Dražine pristalice pozdravile i izgrlile, Antić je novinarima rekao da se radi o istorijskoj odluci.

„Ovo je veliki dan! Ne samo za srpski narod, već i za sve čestite jugoslovene. Oni koji kažu da ovo nije pomirenje, već izdaja partizana i tekovina antifašizma, moraju da pročitaju i drugu stranu. Pravo je i nastalo onda kada je usvojeno to načelo. A oni nisu dali da se čuje druga strana, što je sud danas i utvrdio. Oni su revidirali istoriju. Sada je vraćena prava istorija! Ovo je poništenje njihove revizije istorije“, poručio je Antić.

Okupljanje dve strane, zaraćene od daleke prošlosti do danas, uz standardnu razmenu uvreda prošlo je bez većih incidenata jer su skup obezbeđivale jake policijske snage.

Viši sud u Beogradu poništio je presudu kojom je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Kraljevske vojske u otadžbini 15. jula 1946. godine osuđen na smrt, i dva dana kasnije streljan. Sud je naveo da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, kao i da sudsko veće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac. Na odluku o rehabilitaciji Dragoljuba Mihailovića, po postojećem zakonu, ne postoji pravo žalbe i ona je konačna.

(FOTOGALERIJA: Četnici i antifašisti ispred Suda)

Bešlin: Kolaboracija četnika se ne može osporiti

Istoričar Milivoj Bešlin kaže za Radio Slobodna Evropa da ga ova odluka nije iznenadila.

„Mi smo kao društvo odavno rehabilitovali i Dražu Mihailovića i četnike. Ova rehabilitacija nije došla ni zbog Draže Mihailovića, nije došla ni zbog četnika, ponajmanje zbog istorijske istine ili pravde, ona je došla da bi se ideologija koja je bila u temelju četničkog pokreta rehabilitovala, u pitanju je nacionalizam, i da bi se nacionalizam rasteretio stigme zbog zločina koji su počinjeni tokom Drugog svetskog rata i i zbog kolaboracije. Kolaboraciju i zločine četničkog pokreta ne može niko ko radi na dokumentu i ko se istorijom bavi na naučni način da ospori“, kaže za RSE istoričar Milivoj Bešlin.

Naš sagovornik naglašava da se se ovom rehabilitacijom "'piše' istorija sadašnjice".

„Odluka o rehabilitaciji Mihailovića je isključivo bila motivisana ideološkim i političkim motivima, pritisak je izvršen najdirektnije iz kabineta Tomislava Nikolića od strane Olivera Antića (savetnika predsednika). Prema tome, ova odluka za istoriografiju ne može da znači ništa, ne može da znači ništa ni za istorijsku istinu. Znate, posle 70 godina istorija se ne može menjati. Današnji rehabilitatori i današnje pravosuđe, ovakvo kakvo je, ne može da promeni ono što je bilo pre 70 godina. Ovakvim rehabilitacijama se ’piše’ istorija, ali ne ona od pre 70 godina, ovakvim rehabilitacijama piše se istorija današnjice jer se ovom rehabilitacijom ostavljaju pisani tragovi i dokumenti o tome kako je izgledalo društvo u Srbiji 2015. godine, i neke buduće generacije moći će na osnovu ovakvih, mogu slobodno reći skandaloznih i sramnih odluka, da rekonstruišu sliku, vrlo mračnu sliku današnje Srbije“, kaže Bešlin.

Rakić Vodinelić: Obrazloženje suda neodrživo

Profesorka prava Vesna Rakić Vodinelić komentariše obrazloženje odluke suda o rehabilitaciji Draže Mihailovića rečima da sud nije utvrđivao činjenicu da li je onratni zločinac ili ne, već isključivo da li je imao fer i pravično suđenje.

„Imajući u vidu takvo obrazloženje i naš Zakon o rehabilitaciji, mislim da takvo obrazloženje ne može da opstane. Pre svega, suđenje Mihailoviću je spadalo i korpus posleratnih suđenja. Ta suđenja su uglavnom bila politička i to treba otvoreno reći. Ona su se odvijala na planu kolaboracije. Dakle, za one koji su bili osuđeni i kazna nad njima izvršena, utvrđeno je da su bili kolaboracionisti to jest da su sarađivali sa okupatorskim, u ovom slučaju, nacističkim režimom. Rehabilitovati sada Dražu Mihailovića na temelju toga da nije imao odbranu i da nije imao fer suđenje u skladu sa današnjim standardima, to bi značilo isto što i poručiti Kraljevini Norveškoj da rehabilutuje Kvislinga, Francuskoj da rehabilituje Petena i Pjera Lavala. Dakle, kad god se radi o takvim posleratnim suđenjima kolaboracionostima, treba imati u vidu situaciju u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Vesna Rakić vodinelić
Vesna Rakić vodinelić

Takođe, sud je morao da ima u vidu pravila na osnovu kojih je Draža Mihailović osuđen. On je osuđen za kolaboraciju, doduše po jednom zakonu koji je donet posle izvršenja krivičnog dela, ali svaki sudija bi morao da gleda Krivični zakonik Kraljevine Jugoslavije i Vojni krivični zakon gde je za saradnju sa okupatorom , pogotovo pod oružjem, bila predviđena smrtna kazna", smatra naša sagovornica.

Na pitanje, da li to znači da Sud nije utvrdio da Draža Mihailović nije bio kolaboracionista i ratni zločinac, već samo da nije bilo fer suđenje, Vesna Rakić Vodinelić odgovara:

"Ako je sudio o tome, onda, naravno, to nije ni utvrdio. Sud se nije bavio pitanjem da li je počinjen ratni zločin, da li je on za njega odgovoran, već samo da li je imao pošteno i fer suđenje. Ali, moram vam reći, da je situacija ista kao da je to utvrdio. Zato što je rehabilitacija kod nas jedina mera suočavanja sa prošlošću koja se primenjuje u praksi i ona se kod nas doživljava kao oslobođenje od krivične odgovornosti za kolaboraciju, za ratne zločine i, što je najgore, doživljava se kao rehabilitacija ideologije onoga ko je rehabilitovan.“

Vidosav Stevanović: Srbija čini sve da diskvalifikuje svoj antifašizam

Književnik Vidosav Stevanović u razgovoru za RSE ističe da se sud u donošenju ovakve odluke nije bavio činjenicama.

„Ja pomalo pamtim rat i godine posle rata i priče o tome i konkretne događaje i mogu iz tog ugla da kažem da mi se sve to čini krajnje sumnjivim. Zašto rehabilitacija bez dokaza? Zašto sud nije izvršio reviziju suđenja Dragoljubu Mihailoviću i pokazao, recimo, da dokazi protiv njega nisu tačni, da su namonitrani. I u tom slučaju je presuda nepravedna. Ovako, sud se nije bavio činjenicama, ali je zaključio da je osuđeni nevin.

Mislim da je to šteta. Antifašizam je, kao što mnogi ponavljaju, jedna od osnovnih vrednosti Evrope kojoj mi, navodno, težimo. A, mi po svaku cenu činimo sve da diskvalifikujemo svoje učešće u borbi protiv fašizma. Meni to nije jasno ni kao politika, ni kao sudska praksa, ni kao partijska praksa.“

Što se tiče refleksija ove odluke na region, Stevanović kaže da ona neće biti pozitivna.

„Sad će i oni izvaditi iz ormana svoje ratne zločince ili negativce i zveckati njima pred našim očima. Na Balkanu svaki nacionalizam imitira drugi nacionalizam i ponavlja iste argumente, sa nešto drukčijom bojom“, zaključuje naš sagovornik.

Drašković: Skinuta anatema

Srpski pokret obnove i predsednik Vuk Drašković pozdravili su odluku o rehabilitaciji Mihailovića, izrazivši poštovanje sudijama koje su, posle sedam decenija, "stavile pečat pravde na istorijsku istinu" o Mihailoviću.

"Današnje ukidanje komunističke presude generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću, izrečene 15. jula 1946, ne znači samo rehabilitaciju ratnog komandanta prve antinacističke gerile u Evropi, nego je to i rehabilitacija njegove vojske i čitave Srbije, sa koje je skinuta anatema da je, podržavajući vođu antiokupatorskog pokreta otpora i ministra vojnog izbegličke jugoslovenske vlade u Londonu, bila na strani Hitlerovog Trećeg rajha", saopštio je Drašković.

Irinej: Rehabilitacija za pomirenje srpkog naroda

O odluci suda izjasnio se i patrijarh srpski Irinej izjavio je da bi želeo da epilog rehabilitacije Mihailovića bude ujedno i pomirenje srpskog naroda i da više ne bude ideoloških podela na partizane i četnike.

Patrijarh Irinej
Patrijarh Irinej

"Ja bih želeo da epilog rehabilitacije Mihailovića bude ujedno i pomirenje srpskog naroda. I verujem da će tako biti", rekao je poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) za beogradske medije.

Upitan da li to znači da SPC zapravo podržava rehabilitaciju četničkog vođe, patrijarh je kazao da "SPC podržava samo istinu".

Prvi zahtev za rehabilitaciju podneo je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka.

Predlogu za rehabilitaciju pridružili su se 2009. godine Srpska liberalna stranka, sa Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

S druge strane, jedan broj istoričara i stručnjaka sve vreme je ukazivao na to da se rehabilitacijom četničkog komandanta vrši revizija istorije.

Odlukom suda potvrđene su tvrdnje predlagača rehabilitacije da Mihailoviću tokom procesa nije bilo omogućeno pravo na odbranu, da nije video svog advokata do početka suđenja, da nije imao ni pravo na nepristrasan sud, dok mu je optužnica uručena sedam dana pred suđenje.

Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je streljan, jer se pretpostavlja da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju.

XS
SM
MD
LG