Dostupni linkovi

logo-print

Rehabilitacija Mihailovića je kao rehabilitacija Hitlera ili Pavelića


Zagreb

Zagreb

Hrvatska politika i javnost zgrožene su i osuđuju sudsku rehabilitaciju Draže Mihailovića. Radi se o pokušaju revizije povijesti i vrijeđanju žrtava četnika, a rezultirat će pogoršanjem međunacionalnih odnosa na prostoru bivše Jugoslavije, ocjenjuje se u Zagrebu.

„Iznimno sam neugodno iznenađena presudom Višeg suda u Beogradu o rehabilitaciji ratnog zločinca Draže Mihailovića te kao Predsjednica Republike Hrvatske najodlučnije osuđujem svaki pokušaj povijesnog revizionizma“, kaže u priopćenju hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

"Ova odluka beogradskog suda „ne mijenja hrvatski stav da je on ratni zločinac i zapovjednik kolaboracionističke vojske poražene u Drugome svjetskom ratu“, poručeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

„To je silno velika pogreška kao što bi bila rehabilitacija Hitlera, Mussolinija ili Pavelića“, ocjenjuje ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

„Čovjek je zločinac bio i ostao. Bio je fašist i točka! A oni neka odlučuju na temelju čega će graditi budućnost“, naglašava Miljenić.

Političari u Srbiji moraju točno reći što misle o četničkom pokretu, kazao je povodom odluke beogradskog suda predsjednik oporbenog HDZ-a Tomislav Karamarko.

„Što oni zapravo misle i koja je to politika? Ako je tako, morat ćemo i mi redefinirati neke naše stavove prema aktualnoj politici danas“, poručio je Karmarko.

„To će, na žalost, nesumnjivo narušiti međunacionalne odnose ne samo između Hrvata i Srba, nego i između drugih na prostoru bivše Jugoslavije“, prokomentirao je saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac.

Sramni pokušaj revizije povijesti

Bivši predsjednik Stipe Mesić je odluku beogradskog suda nazvao kobnim ustupkom velikosrpskom nacionalizmu koji može imati vrlo opasne posljedice u regiji.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin u izjavi za naš radio izražava najenergičniji protest i zgražanje povodom odluke o rehabilitaciji Mihailovića.

„Odluka Višeg suda u Beogradu ulazi u red sramnih poteza i pokušaja revizije povijesti koji ponovo vrijeđaju žrtve pobijene i uništene od strane četničkog pokreta. Ona također blati borbu svih jugoslavenskih naroda protiv fašizma i nacizma kao i njihov ukupni doprinos pobjedi koju su ostvarile snage demokracije nad snagama mraka“, ocjenjuje Habulin.

„Kao partizan u ljeto i jesen god. 1942 u ogulinskom kraju bio sam svjedok, a nekoliko puta i učesnik okršaja sa četnicima koji su vodili Talijane i pokazivali im put u jednoj ofenzivi na partizane. Dakle, bili su talijanski kolaboracionisti i ja sam ih kao takove vidio i doživio. Oni su poštivani Dražu Mihailovića kao svoga vrhovnog komandanta – to sam vidio u njihovim tekstovima. Prema tome, on je bio vrhovni komandant jedne kolaboracionističke vojske koja je ratovala na onom teritoriju pod skutom talijanskih okupatora“, kaže za RSE pisac i nakladnik Slavko Goldstein.

Profesor povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i profesor emeritus američkog Yalea Ivo Banac kaže za naš radio kako ne dvoji da Draža Mihailović nije imao fer suđenje 1946, kako ne dvoji da je on bio nešto drugo nego fašist, i kako ne dvoji da je spašavao američke padobrance.

„Ali, nema nikakve sumnje da je Draža Mihailović odgovoran za masovne ratne zločine i da Srbija sa ovom rehabilitacijom – koliko god ona bila kratkotrajna, jer pored sudske postoji i ona koja se vodi na drugim mjestima, u historiografiji, u javnosti i tako dalje – neće postići ništa! Ona će u najboljem slučaju obnoviti neke rane iz Drugog svjetskog rata, tako da ovo zapravo vidim kao ulazak u jednu slijepu ulicu. Ne treba ni spominjati da u Hrvatskoj i u BiH ova vijest ne može biti prihvaćena kao nešto normalno“, konstatira Banac.

Sudsku rehabilitaciju Mihailovića osudila je i Liga antifašista Hrvatske kao povijesni revizionizam i rehabilitaciju zločinačkog i kolaboracionističkog četničkog pokreta.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG