Briselski susret ministara vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Hrvatske -
Zlatka Lagumdžije i
Vesne Pusić, sa evropskim zvaničnicima u srijedu rezultirao je rješenjima za nekoliko pitanja vezanih za granični režim nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju naredne godine.
Tokom sastanka neizbježno je bilo i pitanje pelješkog mosta, odnosno da li će južni dio Hrvatske biti uvezan nadvožnjakom, tunelom, mostom ili na neki drugi način. Taj problem rješavaće studija izvodljivosti koju finansira Evropska unija, no, na sastanku je nedvosmisleno poručeno kako BiH ima pravo na otvoreno more, ali i da se rješenje za jug Hrvatske mora pronaći.
Iako je uoči sastanka u Briselu objavljeno kako hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić stiže sa novim projektom koji je pripremljen za potrebe finansiranja pelješkog mosta, u Briselu se razgovaralo tek o mogućnostima, odnosno predstudiji izvodljivosti koju će finansirati EU, kako bi se procijenile razne opcije uvezivanja juga Hrvatske.
Evropski zvaničnici jasno su poručili kako BiH ima pravo na otvoreno more, zbog čega je njena uloga u rješavanju ovog pitanja postala nedvojbena.
„Postoji nekoliko mogućnosti kako uvezati jug Hrvatske. Most je jedna od njih, ali postoje i druge opcije. To može biti zatvoreni cestovni koridor, trajektna veza ili most - i to će zavisiti od predstudije izvodljivosti“, naglasio je
Peter Stano, portparol evropskog komesara za proširenje
Štefana Filea (Štefan Füle).
Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija BiH kaže:
„Mi u ovom trenutku imamo vrlo jasno profiliran odnos sa susjednom R Hrvatskom kojoj ne sporim njihovu želju i potrebu za povezivanjem teritorije juga, ali BiH ne prihvata bilo kakva unilateralna rješenja. To je potvrdila jučer i EU koja je rekla da ne postoji mogućnost donošenja samoinicijativne ili unilateralne odluke od strane Hrvatske, da BiH ne može izgubiti pravo na otvoreno more - i da, naravno, prethodno trebamo riješiti pitanje granice.“
Korištenje Luke Ploče, slobodan prolaz Hrvatske kroz Neum i razgraničenje u Malostonskom odnosno Neumskom zalivu čine značajan dio ugovora Izetbegović-Tuđman iz 1999. godine, čiju je ratifikaciju u Saboru ponovno najavio hrvatski premijer
Zoran Milanović.
Trnka: Hrvatska ništa ne poklanja
Iako je katastarska dokumentacija bila osnova za identifikaciju granice, pa i bh. vlasništva nad Malim i Velikim Škojem, dio naučne javnosti u RH nedavno je ustvrdio kako je dokumentacija krivotvorena, odnosno da otoci pripadaju toj državi, zbog čega se postavilo pitanje i prava BiH na otvoreno more.
„Sljedeća je priča da je to međudržavna komisija utvrdila to na osnovu nevjerodostojnih podataka, da je lažirana dokumentacija, da su falsifikovane isprave itd. Netačno je govoriti odmah da Hrvatska nešto poklanja. Ništa ona ne poklanja Bosni i Hercegovini jer je van svake sumnje utvrđeno da to pripada Bosni i Hercegovini“, podvukao je
Kasim Trnka, pravni ekspert.
Kasim Trnka
Ukoliko ratifikacija prođe u hrvatskom Saboru, ugovor Tuđman-Izetbegović mogao bi se uskoro naći i u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje su zastupnici iz RS ranije poručili kako za sporazum neće glasati dok se ne utvrde sporne tačke razgraničenja kod rijeke Une i Kostajnice.
Slično je u četvrtak ponovio i predsjednik RS
Milorad Dodik.
„Nije uvažena priča koja je za nas dosta važna, a to je granica na rijeci Uni i ono što još ima na nekim prostorima. Ukoliko dođe do takvog nečega u samoj Hrvatskoj, mislim da ćemo mi morati osporavati ukoliko to ne zadovoljava interese na samoj rijeci Uni“, izjavio je on.
Neki mediji u Hrvatskoj su objavili tajne dokumente sa sjednice međudržavne diplomatske komisije za granicu iz 2010. godine u kojima se potvrđuje kako će Hrvatska sporazumom Tuđman-Izetbegović profitirati sa čak 78.000 metara kvadratnih teritorija kod Kostajnice, što je neizravno u hrvatskom Saboru potvrdio i Zoran Milanović.
Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić komentira:
„To je potpuno nova informacija koju smo uspjeli čuti od onoga što je bilo izlaganje premijera Milanovića. Prvo se pominjalo 15 hektara, onda 78.000 kvadratnih metara. BiH neće, i nema tog koji može i u ovoj vladi i u ovom parlamentu, odustati od jednog milimetra zemlje koja joj pripada. Sporazum ide na ratifikaciju integralno, a prije toga imamo obavezu da provjerimo navode koje smo imali priliku čuti. Dobro je, pazite, da stranke iz RS ustvari čuvaju integritet BiH. I mi ćemo se naravno pridružiti, ne strankama iz RS nego interesu BiH.“
Nakon 1. jula naredne godine za građane dvije zemlje ništa bitno se neće promijeniti osim strože kontrole na granicama, ali se mijenja situacija za hrvatske i bh. privrednike s obzirom da je u Briselu dogovoren način uvoza i izvoza robe iz BiH preko Luke Ploče. Inače, naredni sastanak delegacije dvije zemlje najavljen je za decembar.