Dostupni linkovi

logo-print

Kako će BiH i Hrvatska riješiti granične sporove


Granica između Hrvatske i BiH

Granica između Hrvatske i BiH

Bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović 1999. godine su potpisali sporazum o razgraničenju između dve zemlje koji zbog brojnih primjedbi iz obe države nikada nije potvrđen u parlamentima.

Proteklih godina dvije zemlje su često pokušavale da postignu dogovor o otvorenim graničnim pitanjima, a ti razgovori su posebno intenzivirani u posljednje vrijeme budući da aktuelne hrvatske vlasti, uoči ulaska u EU, žele da riješe sva otvorena pitanja o granicama sa susjedima. Ratifikaciji sporazuma u Hrvatskoj se protive opozicijske snage, a nakon što je dio hrvatske naučne javnosti ustvrdio da je dokumentacija koja je korištena za identifikaciju granice krivotvorena.

U BiH su protiv sporazuma stranke iz RS zbog spornih tačaka oko rijeke Une. Pri tome južna granica sa BiH je u centru pažnje, prije svega zbog namjere Hrvatske da gradi pelješki most na području Neumskog, odnosno Malostonskog zaliva.

Ratifikacija sporazuma o granici između BiH i Hrvatske Izetbegović - Tuđman u Saboru Hrvatske i u Parlamentarnoj skupštini BiH značila bi konačno identificiranje granice između dvije zemlje. Pravni ekspert prof. Kasim Trnka upozorava da alternativa ugovoru ne postoji.

„Znači da bi ponovo trebalo krenuti hiljadu kilometara granice i ići opet metar po metar. Ako ne bude saglasnosti, onda dolaze u obzir različiti metodi, bilo Sud pravde bilo arbitraža. Ali to sve odgađa - i država koja ne ratifikuje dokument koji je potpisao njen šef države sigurno dovodi u pitanje svoju vjerodostojnost u jednom međunarodnom pravnom poretku“, kaže Trnka.

Sporazumom Izetbegović-Tuđman iz 1999. godine definirano je, uz ostalo, korištenje luke Ploče, slobodan prolaz Hrvatske kroz Neum i razgraničenje u Malostonskom zalivu.

Iako je katastarska dokumentacija bila osnova za identifikaciju granice, pa i bh. vlasništva nad Malim i Velikim Škojem u Malostonskom zalivu, dio naučne javnosti u RH nedavno je ustvrdio kako je dokumentacija krivotvorena, odnosno da otočići pripadaju RH.

„U momentu rada na identifikaciji granice između BiH i R Hrvatske, predstavnici R Hrvatske su tvrdili da nema nikakve dokumentacije o pripadnosti ova dva škoja Hrvatskoj, nego su i oni sami predložili granicu na moru, ustvari Hidrografski institut u Splitu je napravio prijedlog razgraničenja na moru. To je bila nama osnova za pregovore - i to je prihvaćeno“, kazao je Željko Obradović, predsjednik državne komisije za granice BiH.

Ševal Kovačević iz Pomorskog društva BiH mišljenja da se vještački stvara problem oko vlasništva nad Malim i Velikim Škojem, jer BiH omogućavaju pristup otvorenom moru.

„To znači ništa drugo nego da se BiH natjera isključivo na kopno, na Klek, da ni nogom ne može stupiti u Malostonski zaljev.“

Kovačević je s druge strane iznenađen podrškom EU izgradnji pelješkog mosta u Malostonskom zalivu koja je, tvrdi, protivna međunarodnim zakonima jer do razgraničenja dvije države još uvijek nije došlo.

„Odjednom Hrvatska spušta visinu mosta sa 55 na 35 metara, jednostrano EU ulazi u takav aranžman sa R Hrvatskom. To će biti presedan u oblasti međunarodnog prava jer EU je zanemarila Bečku konvenciju o sukcesiji država od 23. avgusta 1978. godine, gdje je obligatorno da se moraju uspostaviti državne granice, a tek onda bilo što raditi“, ocjenjuje Kovačević.

Više struke, manje politizacije

Jedno od rješenja, ukoliko ratfikacija ugovora ne prođe, mogla biti tzv. ratifikacija nespornog dijela granice sa Hrvatskom, odnosno 95,5 posto granice, što nije nepoznanica ni na evropskom kontinentu. No, iz RS ranije su poručili kako za parcijalne dijelove sporazuma u Parlamentu BiH neće glasati. Predsjednik Kluba poslanika SNSD-a Lazar Prodanović upozorava da će zastupnici iz RS zaustaviti ratifikaciju ukoliko se ne riješe i sporne točke na rijeci Uni i kod Kostajnice, gdje će navodno 40 hektara zemljišta koje pripadaju BiH biti poklonjeno susjednoj državi.

„Očito da je Alija Izetbegović vodio računa samo o bošnjačkom dijelu BiH i ustupao ono što nije njegovo. Mi ćemo prihvatiti prijedlog koji bude bio postignut kao sporazum između dvije državne komisije za pitanje granice. Ako se to ne postigne, smatram da bi bilo dobro ići na pracijalno prihvatanje ovog sporazuma“, ističe Prodanović.
Mali Škoj, foto: politikaplus.com

Mali Škoj, foto: politikaplus.com


Neki hrvatski mediji u utorak su objavili tajne dokumente sa sjednice međudržavne diplomatske komisije za granicu iz 2010. godine, a koji idu u prilog tvrdnji srpskih dužnosnika u BiH. Kao bitan argument koji ide u prilog ratifikaciji za R Hrvatsku, a koji je iz diplomatskih razloga prešućivan, navodi se podatak da, gledajući u cijelosti, Hrvatska teritorijalno profitira. Naime, Veliki i Mali Škoj čine oko 50.000 kvadratnih metara, ali zato u dijelu kod Kostajnice Hrvatska profitira sa čak 78.000 metara kvadratnih teritorija.

„Ne radi se o nikakvom darivanju teritorija. Radilo se na principu metar za metar, išlo se detaljno na teren - mi smo to zvali plivanje granice, da određenim osobama, vlasnicima, granica ne siječe parcelu na dva dijela nego da zaobiđe čitavu parcelu, tako da čitava parcela ostane na jednoj strani. Ja zbilja ne znam da li je metar četvorni više u jednoj ili u drugoj državi, ali nije bilo nekih primjedbi na to“, navodi Željko Obradović, predsjednik državne komisije za granice BiH.

O otvorenim bilateralnim pitanjima BiH i Hrvatske razgovaraće se na sastanku "trilaterale" u Briselu 19. septembra. Očekuje se da će biti razmatrana i pitanja granice na kopnu i moru, koridoru pored Neuma, te pristupu luci Ploče. Obradović zaključuje:

„Ja mislim da je urađen ogroman posao u vezi s pitanjem identifikacije granice između BiH i Hrvatske. Granica je dugačka 1.001 kilometar. A sigurno da bi vrijedilo da se pitanje granice između BiH i Hrvatske riješi na principijelan i stručan način, a sa što manje politiziranja.“
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG