Američki predsjednik
Barack Obama i njegov republikanski protivkandidat na izborima 6. novembra,
Mitt Romney, sastaće se noćas po centralnoevropskom vremenu, u trećoj posljednjoj debati, koja će se održati u Boka Ratnonu na Floridi. Centralna tema diskusije trebalo bi da bude spoljna politika koja je u prethodnim debatama bila u sjenci ekonomskih pitanja koja najviše opterećuju građane SAD.
Bivši guverner Mitt Romney uoči noćašnje debate koja će se održati oko tri sata poslije ponoći po centralnoevropskom vremenu, pokušava da ismije aktuelnog američkog predsjednika Baracka Obamu, opaskom da on zapravo “nema agendu za drugi mandat u Bijeloj kući”.
“Nema agendu za budućnost, nema agendu za Ameriku, nema plan za drugi mandat. Dobro je što neće osvojiti drugi mandat”, rekao je Romney.
Tokom predizbornih skupova na Floridi, rekao je i da je Obamina kampanja “redukovana na jadne napade na njega i smiješne igre riječima”.
Time je odgovorio na nekoliko sati ranije izrečenu opasku američkog predsjednika da republikanci pate od “romnezije”.
Obama je takođe podsjetio pristalice kako Romney pokušava biti skomniji kako se približavaju izbori.
“Zaboravlja sopstvenu poziciju i nada se da ćete i vi to učiniti”, rekao je Obama pristalicama.
Romney i ostali republikanci su, kada je riječ o vanjskoj politici, do sada uglavnom bili fokusirani na smrtonosni napad u Bengaziju u kojem je poginuo američki amabasador
Christopher Stevens i još troje američkih državljana.
Ova tema je veoma žučno otvorena tokom druge debate u New Yorku i procjenuje se da će biti u fokusu i noćas.
Osim ovoga u fokusu bi, makar prema onome što je voditelj debate najavio trebalo da budu teme o konfliktu u Avganistanu i Pakistanu, Izreal i iranski nuklerni program, “promjene na Bliskom istoku i novo lice terorizma te “uspon Kine i svijet sjutra”.
Stephanie Sanok, zamjenica direktora za odjeljenje Međunardnog bezbjednosnog programa u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije kaže da će Obama pokušati da predstavi svoje četri godine na funkciji predsjednika kao potpuni uspjeh vanjske politike.
“Predsjednik će sasvim sigurno pomenuti sve svoje vanjskopolitičke uspjehe, od Osame Bin Ladena do izbora da podrži Arapsko proljeće na način na koji je to učinio, a on je to označio kao odmjeren angažman, čini mi se. Mislim da će takođe govoriti o američkoj ulozi u rebalansiranju moći na Pacifiku i širom Bliskog istoka.Tako da će govoriti o svom uspjehu u tim regionima.Takođe će govoriti o uspješnom povlačenju iz Iraka i postavljanju okvira za buduće povlačenje američkih snaga iz Avganistana do kraja 2014”.
Kada je riječ o regionu Avganistana i Pakistana, Sanok kaže da se očekuje da Romney po tom pitanju mora biti precizniji.
“Što Guverner Romney misle da je budućnost „vojnih otisaka“ u Avganistanu u odnosu na ono što se predsjednik Obama misli? Ako se povlačenje ne realizuje do kraja 2014, kako će nastaviti podržavati Avganistan, što će Avganistanci željeti? A onda Pakistan! Što bi trebala biti američka politika prema Pakistanu?"
Sanok takođe kaže da se oba predsjednička kandidata moraju precizinije izjasniti oko politike prema Iranu i pojasniti da li je i u kakvom obliku moguća vojna opcija, kao i kakva je u svemu ovome uloga UN.
Posljednje ankete govore da je predsjednička trka između dva kandidata izjednačena. Obama i Romney su na nivou SAD praktično izjednačeni, ali je, zbog osobenog izbornog zakona, znatno važnije kako kandidati stoje u pojedinačnim državama jer se predsjednik SAD bira na osnovu elektorskih glasova koji se prikupljaju po državama.
U 41 saveznoj državi ishod je izvestan, ali zato izborni štabovi vode žestoku borbu u devet takozvanih "battleground states" (bojna polja) ili "swing states" (neizvjesne države), među kojima su najznačajnije Ohajo i Florida, budući da nose najviše elektorskih glasova.