Dostupni linkovi

Počelo ispitivanje lokacije moguće masovne grobnice u Andrijevici


Mjesto moguće masovne grobnice, 21. jul 2010. Foto: Vijesti
Mjesto moguće masovne grobnice, 21. jul 2010. Foto: Vijesti
Na inicijativu Specijalnog tužilaštva Kosova i misije EULEKS-a u utorak je u Andrijevici, po nalogu crnogorskog tužilaštva, otpočela istraga o postojanju masovne grobnice u kojoj su tokom rata na Kosovu 1999. godine navodno zakopana tijela kosovskih Albanaca koji su pokušavali da prebjegnu u Crnu Goru.

Te informacije šturo je potvrdila i portparol bjelopoljskog Višeg suda koja je saopštila da su istražne radnje počele u dvorištu andrijevačkog pogona za preradu drveta. Predsjednik opštine Andrijevica Veselin Bakić za naš radio kaže da je zatečen ovom informacijom i da nema nikakva saznanja o navodnoj grobnici.

"Do danas ništa nijesam znao o tome, osim čaršijskih priča. Evo, danas sam iz sredstava informisanja čuo za te sumnje koje postoje, da tu ima neka masovna grobnica. Nijedan državni organ me do sada nije obavijestio da ima sumnje i da treba da vrše istraživanja. Jednostavno, moje
U Andrijevici se nalazila komanda vojne policije u koju su privođeni uglavnom izbjegli muškarci pod sumnjom da imaju veze sa Oslobodlilačkom vojskom Kosova, pišu crnogorski mediji
informacije i saznanja su iz današnjih medija o tome."

RSE: Kada kažete "neke čaršijske priče", mislite li na priče koje datiraju odavno?

"Ne, nego ovih dana prije ovoga što se dešavalo prije početka istrage koja je juče počela. Znači od ranije ništa nijesam čuo niti imam ikakve informacije da se nešto tako ili nešto slično dešava."

Kako danas pišu crnogorski mediji u vrijeme rata na Kosovu kada je na stotine albanskih izbjeglica sa Kosova pokušavalo da se domogne bezbjedne tetritorije i prebjegne u Crnu Goru, u Andrijevici se nalazila komanda vojne policije u koju su privodjeni uglavnom izbjegli muškarci pod sumnjom da imaju veze sa Oslobodlilačkom vojskom Kosova.

Sedamdesetak kilometara od Andrijevice, u Kaluđerskom lazu za samo tri mjeseca 1999. godine ubijeno je preko dvadeset albanskih civila, muškaraca, ali i žena djece i staraca. Za to djelo ratnog zločina trenutno se sudi vojnim rezervistima i oficiru Predragu Strugaru koji je bio koamandant bataljona vojske u čijem je rejonu zločin počinjen.

Djelovanje paravojnih srpskih jedinica

Tijela ubijenih u Kaluđerskom lazu takođe nijesu ostala na tom lokalitetu, nađena su kasnije u masovnoj gorbnici u Novom selu pored Peći. Velija Murić, advokat porodica ubijenih u Kaluđerskom lazu, kaže da sumnje da i u Andrijevici postoji masovna grobnica za njega nijesu iznenađenje i da su mnogi muškarci, izbjeglice sa Kosova svjedočili da su saslušavani u vojnoj komandi u tom gradu.

"Međutim svi živi koji su dovođeni u Andrijevicu, a njih je najmanje preko sto, to su lica koja su kao muškarci izdvajani iz izbjegličke kolone. Prosto, smatram da ne vladaju saznanjem da li je neko tamo ubijan ili dovođen radi sahranjivanja ili slično. Čak i oni koji su dovođeni u Aušvic nijesu znali da je tamo bila gasne komore", kaže Murić.

Veseljko Koprivica, novinar nedjeljnika Monitor koji se od početka devedesetih bavi istraživanjem rantih zločina kaže da je vijesti o mogućem postojanju masovne grobnice u Andrijevici za njega novost.

"Prvi put za to čujem, iako sam kao novinar često pisao o ratnim zločinima počinjenim u Crnoj Gori. No, sve je moguće jer je naša nedavna prošlost nedovoljno istražena. Moguće je da je taj eventualni zločin počinjen negdje u vrijeme zločina u Kaluđerskom lazu i da je to djelo neke od paravojnih formacija koje su za vrijeme rata nekontrolisano krstarile tim dijelom Crne Gore, Srbije i Kosova. Taj slučaj treba prepustiti nadležnim organima da ga istraže i rasvijetle. Treba se uzdržati od spekulacija, manipulacija jer ih i bez toga imamo previše", smatra Koprivica.

Velija Murić takođe podsjeća da je u tom rejonu tokom rata na Kosovu, kada je Crna Gora bila na ivici rata sa Miloševićevim režimom u pograničnom pojasu sa Kosovom djelovalo više paravojnih srpskih jedinica, ali dodaje i da je taj rejon bio pod kontrolom Komande druge armije, čijih čelnih ljudi nema u optužnici za ratne zločine u tom kraju.

"Ne bih sada prozivao po imenice nikoga, ali je opšte poznata činjenica, posebno u sudskom postupku koji je u toku kod Višeg suda u Bijelom Polju oko ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, ko je u to vrijeme bio najodgovorniji za dešavanja na prostoru Crne Gore", kaže Murić.

****
Mogao bi vas zanimati i ovaj tekst:
Moguće postojanje neotkrivenih masovnih grobnica u Srbiji
  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG