Dostupni linkovi

logo-print

Steinmeier i Lavrov: Razgovor bez dogovora


Frank Walter Steinmeier i Sergej Lavrov, Jekatarinburg, 15. avgust 2016.

Frank Walter Steinmeier i Sergej Lavrov, Jekatarinburg, 15. avgust 2016.

Iako je dan uoči sastanka sa njemačkim šefom diplomatije Frank Walterom Steinmeierom optužio Berlin za zategnute odnose između dvije zemlje, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je u mnogo pomirljivijem tonu u Jekatarinsburgu poručio da je Moskva spremna da obezbijedi dokaze o ukrajinskim upadima na poluostrvo Krim, koje je Rusija prije dvije godine anketirala od Ukrajine. Rekao je i da nikom „još uvjek“ nije u interesu prekid diplomatskih odnosa između Moskve i Kijeva.

Razum ispred politike, za spas energetike

Njemački i ruski šefovi diplomatija razgovarali su i o gasovodu Sjeverni tok II.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov apelovao je da se nastavi sa projektom Sjeverni tok II jer se, kako je rekao “uklapa u program razvoja gasne infrastrukture koja postoji u EU”.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Obraćajući se studentima na univerzitetu u Jekatarinsburgu, Lavrov je izrazio uvjerenje da će, kada je o ovom važnom energetskom pojektu riječ, preovladati “zdrav razum ispred politike”.

Njemački ministar, Frank Walter Steinmeier je rekao da su evropske firme zainteresovane za ovaj projekat i da sve poteškoće u realizaciji treba da razmotre kompanije koje učestvuju, a ne politika.

“Politika nema nikakve veze sa ovim“ rekao je Steinmeier.

Prethodno su početkom ovog mjeseca ruski Gazprom i njegovi evropski partneri povukli zahtjev za registraciju njihovog zajedničkog nastupa u Poljskoj jer su se nadležni za tu oblast u toj zemlji usprotivili smatrajući da bi to ograničilo konkurenciju.

Gazprom, anglo-holanska firma Shell, astrijska OMV i njemačke Uniper i Wintershall planiraju da grade gasovod iz Rusije ispod Baltičkog mora koji će zaobići Ukrajinu i isporučivati prirodni gas direktno u Njemačku.

Ove kompanije su ipak nedavno saopštile da ne odustaju od projekta i pored toga što su povukli zahtjev za registraciju u Poljskoj.

O ukrajinskoj i sirijskoj krizi

Dva diplomatska predstavnika Berlina i Moskve su razgovarala i o ukrajinskoj i sirijskoj krizi.

Rusija je spremna da ponudi Zapadu više dokaza o naoružanim ukrajinskim upadima na poluostrvo Krim, rekao je Lavrov.

„Naravno da im ne možemo pokazati sve, ali kao dodatak onome što možete vidjeti na TV imamo nepobitne dokaze o pokušajima sabotaže koje postoje odavno, a sa kojima diriguje ukrajinsko Ministarstvo odbrane sa ciljem destabilizacije situacije na ruskom Krimu“ rekao je ruski diplomata.

Rusija je prošle sedmice optužila Ukrajinu za planiranje terorističkih napada na Krimu za ciljem izazivanja novog konflikta u tom regionu koji je Rusija aneksirala od Ukrajine 2014. godine. Zvanični Kijev to demantuje.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

No, u kako prenose mediji znatno pomirljivijem tonu između Berlina i Moskve nego inače, Lavrov je rekao da ne misli da iko ima interesa za prekidanje diplomatskih odnosa između Ukrajine i Rusije bar ne, kako je rekao „za sada“.

„Ne mislim da smo trenutno u poziciji u kojoj će bilo ko biti zainteresovan sa prekid diplomatskih odnosa Rusije i Ukrajine. To je ekstremna mjera“, kaže Lavrov.

Steinmeier je rekao da sve strane treba da se uzdrže od bilo kakvih akcija koje bi dovele do eskalacije i onako napete situacije između dvije zemlje, koja je i glavni uzrok zahlađenja odnosa u posljednje dvije godine između Zapada i Rusije.

Stanovništvo Alepa obilazi ruševine starog grada, 15. avgust 2016.

Stanovništvo Alepa obilazi ruševine starog grada, 15. avgust 2016.

Dvojica ministara su razgovarali i o krizi u Siriji, još jednoj tački sporenja Kremlja i Zapada.

Lavrov je rekao da sirijski militanti koriste prekid vatre da bi ojačali svoje snage.

“Razgovarali smo i o situaciji u Alepu. Nadamo se da zajedno, uz učešće Rusije, kao i SAD i ostalih zapadnih država ali i drugih regionalnih sila, kao i UN možemo poboljšati situaciju za civilnu populaciju u i spriječiti militante koji kontrolišu dijelove Alepa i tog regiona da diktiraju svoje uslove“, poručio je on.

Steinmeier je naglasio da je neophodno otvoriti stalni humanitarni koridor prema Alepu. Od svog ruskog kolege nije, međutim, uspio dobiti saglasnost da se prema ovom gradu u Siriji otvore četiri koridora za dovoz neophodnih namirnica ugroženom stanovništvu.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG