Dostupni linkovi

logo-print

Zašto je rusko-ukrajinski „rat zbog gasa“ drugačiji od drugih


Autor Claire Bigg, priredila Biljana Jovićević

Rusija je obustavila snadbijevanje Ukrajine gasom. Ali na mnogo načina, ono što po mnogima može prerasti u treći „gasni rat“ između dvije zemlje drugačije je od njihovih ranijih konfronatacija 2006. i 2009. godine. Evo zašto:

Ovaj sukob zbog gasa je mnogo više politički

Ovaj sukob oko gasa događa se kao pozadina smrtonosnih sukoba na istoku Ukrajine između vladinih trupa i separatističkih pobunjenika za koje se vjeruje da ih podržava Moskva.

Odnosi između Moskve i Kijeva su na potpunom dnu, a sa obje strane je bilo inicijativa i da se diplmatski odnosi dvije zemlje u potpunosti prekinu.

Riječ je opstanku Ukrajine, budućnosti Ukrajine i njenom integritetu“ kaže John Mitchell, ekspert za energiju na britanskom think tank Chatham House institutu.

To nijesu bila pitanja o kojima se previše razgovaralo tokom ranijih kriza, koje su monogo više bile koncentrisane samo na pitanja gasa“, navodi Mitchell.

Ovaj put, energetska pitanja i politička razmimolilaženja usko su povezana.

Spor je eskalirao kada je Moskva podigla cijenu gasa za više od 80 posto nakon što je u Kijevu svrgnut bivši predsjednik Viktor Janukovič, kojeg je podržavala Moskva. Janukovič je tada pobjegao i još uvjek je u Rusiji.

Ukrajinski premjer Arsenij Jacenjuk kaže da posljednji potez Rusije „nije zapravo zbog gasa“ već je „dio generalnog plana da se uništi Ukrajina“.

Evropska unija, koja podržava vlasti u Kijevu, uvela je sankcije protiv Rusije zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim u martu, i intervencije na istoku zemlje, no u ovom su sporu medijator između dvije strane.

„Pitanje koliko je EU spremna da brani Ukrajinu po pitanju gasa zavisi od toga koliko daleko su spremni da brane Ukrajinu i na svim drugim poljima“ kaže Mitchell.

Rusija obazrivija što se Evrope tiče

Rusija postupa ovoga puta mnogo pažljivje u gasnom sporu sa susjedom nego ranije. I pored tvrde pozicije po pitanju gasa, izbjegavaju bilo kakve zapaljive komentare kao što je bila praksa prilikom ranijih gasnih kriza.

U prvom sporu 2006, smatra se da su odnosi sa medijima Gazproma odrađeni katastrofalno, a kompanija je optužena da gas koristi kao političko oružje.

Kada je druga gasna kriza izbila 2009., Gazprom je unajmio zapadne PR konsultante da bi upravljali reakcijama javnosti.

Stručanjaci kažu da se Rusija trudi da ubijedi Evropljane da je pouzdan snabdjevač i da izbjegne veće nesporazume sa EU, sa kojom ima tijesnu privrednu saradnju.

Na primjer, nakon eksplozije na ukrajinskom gasovodu, Gazprom je odmah 17. juna poručio da to neće imati uticaja na snadbijevanje evropskih potrošača.

Prema Titchellu „Rusija ovome pristupa mnogo pažljivije i pokušava se koncentrisati na problem sa Ukrajinom, a ne sa Evropom“.

Moskva insistira na tome da se na ovaj sukob gleda kao isključivo komercijalni.

Aleksej Miler, prvi čovjek Gazproma, je 16.juna optužio ukrajinskog premjera Jacenjuka da uporno pokušava predstaviti ovaj sukob kao „gasni rat“.

Ruska strategija izgleda da se isplati

Guenther Oettinger

Guenther Oettinger

Komesar za energetiku Evropske unije Guenther Oettinger, koji je incirao pregovore o gasu između dvije zemlje, izjavio je 16.juna da Rusija „ne koristi gas kao političko oružje protiv Evropske unije“.

„Iskustvo Rusije iz prethodnih godina je nazadovoljavjuće za Rusiju, kao i za EU“, kaže Mitchell.

„Procedure su za komunikaciju uspostavljene između EU i Gazproma u slučaju bilo kakvih prijetnji ili ometanja. Sada imaju mnogo bolju komunikaciju“, tvrdi Mitchell.

Evropa je u manjem riziku od prekida snabdijevanja

EU, koja dobija 15 posto svojih isporuka ruskog prirodnog gasa transportom kroz Ukrajinu, bila je značajno pogođena tokom ranije dvije gasne krize.

Ovoga se puta evropski blok bolje zaštitio od mogućnosti ometanja. Gasne zalihe EU su 65 procenata pune i to je rekordan nivo.

Toplije vrijeme takođe podrazumijeva manju potrošnju gasa pa bi potencijalni prekidi bili mnogo manje neugodni nego što je to bilo 2006. i 2009., kada su se sukobi dogodili usred zime.

„Prema svim procjenama, EU je mnogo više zaštićena jer ima mnogo više zaliha gasa. Ljeto je i sve je mnogo više fleksibilno unutar EU ovaj put“, smatra Mitchell.

Osim toga, ugovor o gasu je popravljen u odnosu na krizu iz 2009. Gazporom je sada odgovorniji za dovođenje gasa sve do granice Ukrajine i EU, umjesto što su prodavali svoj gas Evropi na rusko-ukrajinskoj granici u prošlosti.

To može smanjiti rizik da se Ukrajina pozova na ruski gas namijenjen potrošačima u Evropi kao prije pet godina.

Kako Mitchell naglašava, za Ukrajinu bi bilo „izuzetno nepametno“ da koristi evropske pošiljke ovoga puta za zloupotebu, imajuću i vidu podršku koju Kijev ima posljednjih mjeseci.

Nova infrastruktura takođe znači da ukrajinski gasovog ima mnogo manju ulogu nego u prethodnim energetskim krizama.

Ako Ukrajina počne povlačiti ruski gas u tranzitu za Evropu, Gazprom je već najavio da će povećati protok kroz gasovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora u Njemačku.

Rusija je završila Sjeverni tok gasovoda 2011. drugi projekt, dok je 2.400 kilometra dugi gasovod Južni tok, koji je trebao prolaziti od Crnog mora do Bugarske i prema ostalim članicama EU-a, na čekanju, jer je Bugarska suspendovala svoje učešće u tom projektu ranije ovog mjeseca, zbog nesaglasnosti sa EU zakonima.

Ukrajina je takođe bolje pripremljena ovaj put

Ukrajinska nacionalna naftna komapnija Naftogaz saopštila je da imaju dovoljno zaliha gasa do decembra.

Tjesnije veze Ukrajine sa EU mogle bi joj pomoći da nadokandi dugoročne štete od restrikcije iz Rusije.

Druga po veličini Njemčka kompanija za gas RWE AG već od aprila preko Poljske slala je gas Ukrajini.

Slovačka i Mađarska mogu takođe biti potencijalni snadbjevači Ukrajine i preko „povratnog toka“ dopremati gas ka Ukrajini.

„Trenutno je moguće da Ukrajina počne da kupuje gas od Mađarske i od Poljske već od jeseni“ rekla je Sabine Berger, portparolka evropskog komesara za energetiku Oettingera, 17.juna.

„Takođe će biti moguće za ukrajinski Naftogaz da dobija gas iz Slovačke“ dodala je.

Berger kaže da sve te opcije „ zvuče savršeno legalno“.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG