Dostupni linkovi

logo-print

Ruska Federacija koja je članica Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH ne slaže se sa ocjenama koje su donesene na posljednjem sastanku PIC-a, a koje se odnose na organičen napredak u procesu uknjižbe perspektivne vojne imovine u vlasništvo države BiH, što je jedan od uslova na putu ka članstvu u NATO.

Riječ je, smatraju analitičari, o kontinuiranoj politici Rusije još od 2006. godine, od kada se ta država ozbiljno protivi euroatlanskom putu Bosne i Hercegovine.

Iako postoji više dokumenata koji svjedoče da je u BiH postignut konsenzus o tome da su vanjskopolitički ciljevi države usmjereni na priključenje NATO-u i EU, od kojih su neki donijeti najprije u državnom Predsjedništvu, pa onda i u Parlamentu BiH kroz Zakon o odbrani, u saopštenju iz ruske ambasade se navodi da u bosanskohercegovačkom društvu ne postoji konsenzus o NATO-u.

"Smatramo kategorički neprihvatljivim uporne težnje Alijanse, uprkos trenutnoj realnosti u BiH, za uplitanje naroda ove zemlje u svoje opasne igre i korištenje u te svrhe mehanizam Ureda visokog predstavnika. Ubijeđeni smo da takav pristup od strane NATO-a protivuriječi ciljevima jačanja stabilnosti i bezbjednosti u BiH i regiji u cjelini, te podstiče na kreiranju novih linija podjele na Balkanu", navodi se, između ostalog, u saopštenju iz ruske ambasade u Sarajevu.

Ruska Federacija, koja je članica Vijeća za provedbu mira, nakon sastanka ovog tijela, bila je uzdržana u dijelu zajedničkog kominikea koji se odnosi na put BiH ka članstvu u NATO i status Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP).

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko podsjetio je na pismo koje su potpisala tri člana Predsjedništva BiH još 2009. godine, te na Zakon o odbrani kojim su se lideri opredijelili da je put BiH, put prema NATO savezu.

Valentin Inzko

Valentin Inzko

"Tada je bio član Predsjedništva gospodin Nebojša Radmanović, oni su uputili pismo. Postoji i Zakon o odbrani, The defence law, gdje je isto cilj NATO, pričamo o 2009. i 2010. godini. Koliko se ja sjećam, gospodin Željko Komšić je 2010. godine prenio to pismo NATO-u", kaže Incko.

Stav Rusije ne treba da iznenađuje, riječ je o kontinuiranoj politici ove države još od 2006. godine, podsjeća Sead Turčalo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, inače stručnjak iz oblasti geopolitike.

"Još od 2006. godine i dolaska ovog prethodnog ambasadora Aleksandra Bocana Harčenka, koji se vrlo ozbiljno protivio euroatlanskom putu Bosne i Hercegovine u Vijeću za provedbu mira, a s druge strane činjenica je da je PIC duboko podijeljen oko toga šta dalje raditi u Bosni i Hercegovini", dodaje Turčalo.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije kaže da je ovakav stav Rusije očekivan.

"On se ponavlja više puta, posebno nakon donošenja nove strategije sigurnosti Ruske Federacije u kojoj je NATO deklarisan kao neprijatelj Rusije, odnosno kao organizacija koja ugrožava nacionalne interese Rusije", navodi Hadžović.

Članice NATO-a u Upravnom odboru PIC-a i Japan konstatovali su na sastanku da je ostvaren ograničen napredak u procesu uknjižbe perspektivne vojne imovine u vlasništvo države BiH, što je jedan od uslova na putu ka članstvu u NATO, pa su vlasti pozvane su da omoguće uknjižbu perspektivne vojne imovine koja se nalazi na teritoriji RS.

Sead Turčalo podsjeća šta je to što opterećuje put BiH ka priključenju NATO-u:

"Pitanje NATO-a je usko vezano i sa činjenicom da je Srbija, koja ima značajan uticaj na unutrašnju i na vanjsku politiku BiH, proglasila neku vrstu vojne neutralnosti. To nas dovodi do toga da među političkim predstavnicima Republike Srpske nije popularno ni načinjati tu temu. Vidimo da se dugi niz godina kroz opstrukcije rješenje pitanja perspektivne vojne imovine zaustavlja aktiviranje MAP-a", objašnjava Hadžović.

Na pitanje može li ovakav stav Rusije, te odluka Srbije da bude vojno neutralna, destabilizirati ionako komplikovane političke odnose u BiH Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije odgovara:

"Što se tiče ovakvog ruskog stava, mislim da ne bi trebao imati značajniju ulogu. BiH je jasno opredijeljena na svom vanjskopolitičkom planu, to su EU I NATO, ali treba mnogo više raditi, mnogo više lobirati", kaže Hadžović.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG