Bosanskohercegovačke političke elite deklarativno se zalažu za euroatlantske integracije, međutim, posebno oko članstva u NATO-u nema konsenzusa zbog protivljenja političara iz Republike Srpske.
Međutim, malo se govori o tome šta, zapravo, članstvo u Sjevernoatlantskom vojnom savezu donosi. Stručnjaci iz te oblasti naglašavaju da je NATO ne samo vojni savez, nego i organizacija koja donosi političku stabilnost, bez koje nema ekonomskog prosperiteta i novih radnih mjesta, o čemu se toliko priča u BiH.
NATO je već prisutan u BiH. U Sarajevu postoji Štab Sjevernoatlantske vojne alijanse, čiji je jedan od primarnih fokusa – kaže komandant tog Štaba, američka generalica Giselle Wilz – rad na reformi odbrane.
Wilz govori da bh. Ministarstvo odbrane i Oružane snage svakodnevno postižu uspjehe na tom polju.
„I ne samo na unutrašnjem planu, kada pogledate na poplave iz 2014. i njihove uspjehe, nego čine svakodnevne uspjehe u pogledu osiguranja dodatnih jedinica za misije NATO-a i UN-a, zadobijanja većeg kapaciteta i efikasnosti širom Oružanih snaga“, kazala je Wilz.
Međutim, stručnjaci ističu da NATO ne predstavlja samo rad sa oružanim snagama zemlje članice. Zato se postavlja pitanje: zašto bi pridruživanje NATO-u bila razumna odluka za BiH?
NATO donosi prosperitet
Ambasador Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH, Edward Ferguson napominje da je NATO odbrambena i sigurnosna organizacija, najveća i najmoćnija u svijetu, koja će uskoro imati 29 članica, nakon što se tom Savezu potpuno priključi i Crna Gora.
Ako se pogleda karta regiona, kaže ambasador Ferguson, vidi se da je BiH okružena NATO-om: članice NATO-a su na sve četiri strane svijeta.
„Sa aspekta NATO-a, mi gledamo na ovaj dio svijeta kao na nedovršeni posao, kao na regiju koja je u prošlosti bila nestabilna. Mi ovoj regiji prilazimo sa gledišta da NATO i Evropska unija zajedno predstavljaju najbolji poznati način za donošenje stabilnosti“, objašnjava ambasador Ferguson.
On tako podsjeća da NATO donosi sigurnost i garantira sigurnost svojim članicama. Prema Povelji Saveza, svaki napad na neku od članica tretira se kao napad na sve.
Sa sigurnošću dolazi politička stabilnost, istakao je ambasador Ferguson na nedavnom predavanju o euroatlantskim integracijama studentima Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
„Kada jednom imate političku stabilnost, jednom kada ne morate brinuti šta se događa van vaših granica, možete se fokusirati na unutrašnju izgradnju vaše zemlje. A to, rekao bih, pomaže da se poveća prosperitet“, rekao je tom prilikom ambasador Ferguson.
Tako i bh. lideri često kažu kako su zemlji potrebne investicije. Da bi do toga i došlo, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, Dijana Gupta, poručuje:
„Ja vam sad kažem, najbolji i najbrži put da dobijemo investicije u BiH, a takođe i zaposlenje, je ulazak u NATO", kaže Gupta.
Gupta naglašava da je, ustvari, Sjevernoatlantska alijansa puno više od vojnog saveza.
„To je i vladavina prava i ekonomija i socijalna politika, napredak obrazovanja“, istakla je predsjednica Atlantskog vijeća BiH.
U RS-u o NATO-u - emocionalno
Činjenice govore da je skoro svaka zemlja, koja se nedavno pridružila Evropskoj uniji, najprije postala članica NATO-a, jer se traže gotovo isti uslovi za članstvo u te dvije organizacije, koje praktično idu jedna uz drugu.
Ipak, u BiH nema konsenzusa o NATO-u, jer – smatra ambasador Velike Britanije i Sjeverne Irske u Sarajevu, Edward Ferguson – u Republici Srpskoj se ponekad o Alijansi govori s emocijama, gdje ljudi imaju na umu bombardiranja NATO-a, 1995. u BiH, te 1999. u Srbiji. Međutim, dodao je Ferguson, drugi dijelovi regije kreću se prema NATO-u.
"Uključujući druge zemlje kao što su Srbija i Crna Gora, koje je bombardirao NATO. Crna Gora samo što nije postala 29. članica Alijanse, a i Srbija se takođe kreće ka novoj pod-fazi svojih odnosa sa NATO-om.“
Šta je onda problem u BiH, gdje političari iz Republike Srpske često poručuju kako će se u odnosu na NATO ravnati prema Srbiji? Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, Dijana Gupta napominje da je zvanična politika BiH ulazak u NATO i Evropsku uniju. Međutim, podsjeća da je još 2009. godine BiH potpisala zadnju tačku MAP-plana o priključivanju NATO-u, koja još nije provedena, što je političko pitanje.
„Mi moramo ubrzati taj proces, jer mislim da vi mladi u Federaciji i u Republici Srpskoj imate iste potrebe kao što imaju svi mladi u svijetu: to jer kada završite vaše obrazovanje da dobijete posao i da ostanete ovdje u našoj lijepoj državi“, poručila je Gupta studentima.
Hoće li tu poruku, međutim, čuti političke elite u BiH, zemlji iz koje je – prema nekim analizama – u posljednje dvije godine, u potrazi za boljim životom odselilo oko 80.000 ljudi?
Facebook Forum