Dostupni linkovi

logo-print

Komemoracija u Potočarima: Savjest je nemilosrdni sudija


U Potočarima kod Srebrenice ukopano je danas još 127 identifikovanih žrtava genocida, kojih je sada ukupno 6.504 našlo smiraj u Memorijalnom centru Potočari. Među danas ukopanima je i 12 maloljetnika. Najmlađa žrtva je Avdija Memić koji je imao 14 godina kada je ubijen, dok je najstariji Mustafa Hadžović ubijen u 77. godini.

Žrtvama genocida u Srebrenici potrebna je sigurna i prosperitetna budućnost, pravda i priznanje da se zločin dogodio, glavne su poruke sa komemoracije tokom obilježavanja 21. godišnjice genocida u Srebrenici, koja je prethodila dženazi.

Načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković naveo je kako je teško živjeti u srcu tame, te da je savjest nemilosrdni sudija.

"Istina i pravda su potrebne i Srbima i Bošnjacima", poručio je Duraković, osvrnuvši se i na presude haškog Tribunala.

Kazao je kako su pravda i opstanak osveta za zločin, baš kao i smijeh djece koja danas žive u tom gradu.

"Samo tako možemo graditi budućnost. Tako ćemo izgraditi društvo u kojoj će sve različitosti biti bogatstvo. Samo istinom i pravdom ćemo izgraditi progres. Izvan političkih nadvikivanja stoji monumentalan razlog povratka Bošnjaka u Srebrenici. Ovdje su mrtvi vratili žive", naveo je Duraković.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je kako se žločinci moraju suočiti s kaznom, a žtve sa pravdom i satisfakcijom. Srebrenica je, kako je kazao Izetbegović, mjesto na kojem se zašuti, te naveo kako je pred ljudima velika dilema.

"Predstavljamo li jedni drugima blagodet budućnosti ili prokletstvo prošlosti? Odgovor je u našoj spremnosti da iz istorije izvučemo poruke i pretvorimo ih u vizije mirotvorstva razumijevanja i tolerancije", rekao je Izetbegović.

San o uništenju drugih završava uvijek samodestrukcijom, poručio je Izetbegović, te dodao da politike politike koje su dovele do Vukovara i Srebrenice moraju biti napuštene zauvijek, te pozvao na prestanak negiranja zločina kako bi se krenulo ka boljoj budućnosti.

(Fotogalerija: Ukop u Potočarima 11. jula 2016.)

Predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius izrazio je ponos zbog toga što je Tribunal uspio, kako je naveo, da dokaže genocid, ali i da pomogne u tome da se sjećanje na taj zločin sačuva. Ipak Agius je poručio:

"Sama pravda nije dovoljna. Procesi zbližavanja sve tri nacionalnosti koje priznaju prošlost, zajedno tuguju, komuniciraju otvorenih srca i umova, upuštaju se u stvarni dijalog i gledaju u budućnost, u preuzimanje obaveze da se nikada ne ponovi ono što se desilo ovdje prije 21 godinu."

Agius je naveo i da to zaista treba željeti, te naveo kako će tek tada žrtve naći istinski smiraj.

Sudija Haškog suda Theodore Meron kroz podsjećanje na Ellija Wiesela i njegovu borbu i napore da se zaustave stradanja na prostoru bivše Jugoslavije naveo je kako nije cilj samo odati počast već i izgraditi "spomenik sjećanja". Meron je također pozvao i da se ono što se dogodilo jula 1995. godine u Srebrenici mora nazvati pravim imenom – genocid.

"Moramo dati sve od sebe da se osigura da buduće generacije nauče lekciju prošlosti i nikada je ne ponove", kazao je Meron.

(Video: Posljednji oproštaj prije ukopa, 11. juli 2016.)

Na početku komemoracije prisutnima je pročitano pismo poglavara Crnogorske pravoslavne crkve mitropolita i vladike Mihajla u kojem je naveo kako breme zla koje se dogodilo u Srebrenici nose svi koji se na ovom području osjećaju ljudima.

"Svima koji ga poriču moramo poručiti da svaki kamen i svaka stopa zemlje u Srebrenici svjedoče zlo koje se dogodilo prije 21. godinu. To je bio zločinački juriš na Bosnu kakvu znamo, Bosnu dobrih ljudi, nezavisno od njihove vjere i nacije. Zato se vi danas poklanjate nevinim žrtvama koje su stradale da bi se ta Bosna razgradila. Potočari simboliziraju odnos svjetske civilizacije prema zločinu, koja neće dozvoliti da se takav užas ponovi i Bosna razgradi po mjeri zločinaca koji su zločin osmislili i izvršili", navodi se u pročitanom pismu.

Zločin koji je velika mrlja na obrazu čovječanstva, rekao je tokom komemoracije ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu.

"Svi se moramo usredotočiti na ekonomski napredak ovog područja. Turska će činiti sve što je potrebno i pomoći da se Bosna i Zapadni Balkan trasformišu u zonu zajedničke stabilnosti mira i blagostanja", kazao je Cavusoglu, te izrazio želju da se Srebrenica u kojoj je u jednom trenutku izgubljena ljudskost, u budućnosti počne pominjati i kao mjesto u kome će ponovo zablistati ljudsko dostojanstvo.

Hipoteka na Srbiji

U Potočare je ove godine stigao i Čedomir Jovanović, poslanik u Skupštini Srbije i lider Liberalno-demokratske partije (LDP). Poklonio se žrtvama srebreničkog genocida i poručio da dok Srbija bude negirala genocid srpski narod će nositi hipoteku onoga što se desilo 1995. godine.

"Negacija presuda Tribunala u Haagu nas ne vodi nigde. Presude same po sebi nisu dovoljne, potreban je politički stav u Srbiji o tome šta se desilo u Srebrenici i dok ga ne bude Srpski narod će nositi hipoteku Srebrenice. Dok se ne napravi razlika između zločinaca i onih koji taj zločin osuđuju svi ćemo biti saučesnici tog jula 1995. godine", kaže Jovanović.

"Nadao sam se da će Vučićev dolazak u Potočare, prošle godine, skinuti taj teret sa srpskog naroda. Taj teret osim nas niko ne može skinuti, jer smo ga sami sebi stavili, ali iako je Vučić došao izostavio je da iskaže jasan stav o onom što se desilo u Srebrenici jula 1995. što je samo dodatno iskoplikovalo međusobne odnose", dodaje Jovanović.

(Fotogalerija: Pripreme za ukop 11. jula 2016.)

Kao i svake godine Žene u crnom prisustvovale su ukopu žrtava srebreničkog genocida.

Staša Zajović ocijenila je da u Srbiji jača retorika negiranja genocida, zbog čega uprkos naporima nevladinog sektora da se usvoji Rezolucija o Srebrenici nema rezultata.

‘’To, nažalost, potvrđuje ono što mi znamo, kontinuitet režima pod kojim je izvršen genocid 1995. godine i sadašnjeg režima, to se izražava na mnoštvo nivoa u pojačanoj retorici negiranja genocida. To su prosto reakcije koje su jako nerazumne i jako bešćutne i zabrinjavajuće. Ali mi nećemo odustati kao ni prethodnih skoro 10 godina od toga da se imenuje zločin genocidom i da se poricanje genocida okvalifikuje kao krivično delo", naglasila je Staša Zajović.

U RS i dalje negiranje i ignorisanje

Na dan komemoracije i ukopa žrtava srebreničkog genocida, u Republici Srpskoj ni ove godine nije ispoštovana odluka o danu žalosti kojeg je u cijeloj zemlji proglasilo Vijeće ministara BiH.

Komemoraciji u Srebrenici nije prisustvovao niko od predstavnika vlasti Republike Srpske, a zastave na institucijama u Republici Srpskoj nisu spuštene na pola koplja.

Zastave ispred Vlade RS 11. jula 2016.

Zastave ispred Vlade RS 11. jula 2016.

Komentarišući neodlazak srpskih predstavnika na komemoraciju, predsjednik entitetskog parlamenta Nedeljko Čubrilović je rekao:

"Uz uvažavanje svih žrtava svjedoci ste da su posljenjih nekoliko nedjelja slate poruke da nismo poželjni na komemoraciji u Srebrenici."

Organizacioni odbor za obeležavanje 21 godišnjice genocida u Srebrenici, donio je ranije odluku da su na komemoraciji u Potočarima nepoželjni svi koji negiraju genocida i ne poštuju žrtve i njihove porodice.

N odlazak u Srebrenicu samo je potvrda da aktuelne vlasti RS ne priznaju odluku Haškog tribunala koji je julska dešavanja 1995 godine ocijenio kao genocid.

RS nikada genocid u Srebrenici neće priznati, poručio je danas i predsjednik RS Milorad Dodik.

"Kao što je rekao moj potpredsjednik (Ramiz Salkić), nema pomirenja dok se ne desi priznanje genocida o strane Srba. Nećemo priznati genocid jer se nije ni desio", kazao je Dodik.

Tuzla još jednom živjela Srebrenicu

Tuzla je bila prvi grad koji je dočekao preživjele Srebreničane 1995. godine i pružio im pomoć i zaštitu.

Više od dvadeset godina ovaj grad obilježi svaki jedanaesti datum u mjesecu kako bi podsjetio na genocid koji se dogodio u Srebrenici.

Brojni građani okupili su se i 11. jula 2016. u mimohodu za Srebrenicu:

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG