Dostupni linkovi

logo-print

Političko lešinarenje referendumima i Srebrenicom


Ćamil Duraković i Milorad Dodik u Srebrenici, april 2015.

Ćamil Duraković i Milorad Dodik u Srebrenici, april 2015.

Referendum, kontra zahtjevi za izdvajanjem Srebrenice iz RS, zaoštravanje odnosa kroz međusobne prijetnje, ukazuju na to da BiH nije odmakla dalje od mjesta na kojem je zaglavljena posljednje dvije decenije, smatraju analitičari. Pomak je vidljiv jedino u broju afera i nemoralnih dogovora, koje političari retorikom pokušavaju zataškati, kako bi omogućili što bolji izborni plasaman, te nastavili gdje su stali.

Negiranje odluka državnih institucija i raspisivanje referenduma u RS ionako lošu političku klimu u BiH učinilo je još gorom. Igrajući na kartu zaštite nacionalnih interesa stanje se zaoštrilo i čini se kulminiralo u Srebrenici. Upravo tu je Milorad Dodik predsjednik RS odlučio demonstrirati svoju političku moć, ponovno negiravši genocid.

"Događaji u Srebrenici što se toga tiče, za mene i RS nisu bili genocid", poručio je Dodik.

Uz rezolutan stav o referendumu i odnosu prema Ustavnom sudu BiH Dodik je s istomišljenicima na skupu u tom gradu naveo i kako odluke Ustavnog suda BiH za njega ne znače ništa. Dodik je kako se vjeruje, Srebrenicu kao mjesto na kom će demonstrirati političku silu odabrao s razlogom.

Naime, politički akteri, mahhom Bošnjaci, nakon odluke o održavanju referenduma o Danu RS najavili su pokretanje zahtjeva da se ona izdvoji iz tog entiteta. Sadik Ahmetović, zastupnik SDA u Parlamentu BiH ovako je to pojasnio:

"On će narednih dana sigurno dobiti jak i snažan odgovor zbog kojeg će žaliti zašto raspisuje referendum u cijeloj RS."

Međutim, analitičari upozoravaju kako se radi o dobro poznatoj praksi zamagljivanja aktualnih afera i problema s kojima su bh. građani suočavaju.

"Na primjer, referendum o Danu RS nije potreban, on je besmislen. Imamo mi možda i hiljadu važnijih problema od toga. Baš kao što je besmislena i inicijativa o izdvajanju Srebrenice iz RS. To nema potrebe raditi i to je još jedan znak ozbiljnog mentalnog i psihičkog poremećaja političara koji se zove politički autizam, odvojenost od svega oko nas. A šta onda imamo za posljedicu? Već danas, je socijalno, društveno tkivo razoreno i sve i da dođemo u idealnu poziciju da nešto uradimo nemamo s kim. Ne možemo na terenu tih dnevno političkih igara i floskula bilo šta ozbiljno ovdje raditi", rekao je profesor na Univerzitetu u Banjaluci Miodrag Živanović.

Gubljenje etike u beskonačnost

Ozbiljna priča je i članstvo u EU i reforme koje građanima trabaju dobijeti toliko željeni prosperitet, podsjeća univerzitetski profesor i politički analitičar Enver Kazaz. S ovakvim ambicijama političara i njihovom namjerom da ovladaju svime prije nego u zemlji bude reda, kriza, a s njom i putovanje do članstva u EU će potrajati.

Enver Kazaz

Enver Kazaz

"Zato što stanje priključivanja EU najviše odgovara mafijaškim politikama u BiH. Dodik je samo jedan od onih elemenata koji evropski put koriste za uvećanje svoje moći. Naravno on je tu najvidljiviji, međutim, treba istraživati one koji su retorički na evropskom putu, a u stvari na sve moguće načine sprečavaju reforme BiH. Najveći naprijatelj evropskog puta BiH je ona politička elita koja dozvoljava korupciju, kriminal i nepotizam i postavljanje vlastitih supruga na direktorska mjesta. Pri tome kriminalom, korupcijom i nepotizmom sprječava evropeizaciju BiH."

Dokle se s ovakvim odnosom može ići, te zašto su se za najniže udarce koriste upravo mjesta koja su i najosjetljivija, Kazaz odgovara:

"Može se ići u tom smjeru gubljenja potpune etike iz društvenog polja do u beskonačnost. Od negacije genocida do viktimizacije društvenog polja. Treba reći da poniženje žrtava rade na isti način oni koji negiraju genocid, kao i oni koji ga zloupotrebljavaju da bi na genocidu dobijali izbore."

Referendum koji će biti održan sedam dana prije izbora najočitiji je primjer kako se mobilišu glasači kojima se serviraju lažni problemi.

Ništa novo, tvrdi profesor Živanović, navodeći kako ga ovakav odnos prema građanima podsjeća na odgovor Nikite Hruščova na pitanje novinara o postojanju ekonomske krize u bivšem Sovjetskom Savezu, iz čega bi bh. građani trebali izvući pouku.

Miodrag Živanović

Miodrag Živanović

"Hruščov je odgovorio istom logikom kao ovi naši demode političari – naravno da ima ekonomske krize u Sovjetskom Savezu. Novinari su onda pitali - a da li se ljudi bune? Na to Hruščov odgovara da se ne bune, jer čim nastane ekonomska kriza mi pustimo satelit u svemir i onda svi gledaju u satelit, a niko ne gleda dolje u tu ekonomsku krizu."

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG