Dostupni linkovi

logo-print

Povodom najave da će se 25. septembra održati referendum u Republici Srpskoj o 9. januaru – danu ovog entiteta, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, pismo na više adresa uputila je grupa poslanika Skupštine BiH. Oni traže javno izjašnjavanje Visokog predstavnika međunarodne zajednice, te ambasadora više zemalja – svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma (SAD, EU, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Rusije).

Pored ostalog, naglašavaju da je “zakazani referendum direktni pokušaj rušenja Ustava" i pozivaju međunarodne zvaničnike "da se uključe u sprječavanje posljedica takvog djelovanja”.

Odluka o provođenju referenduma u RS je političke prirode a na pravnom terenu, potpuno je jasno da se o odluci Ustavnog suda ne može raspravljati, osim o načinu njenog provođenja, podsjeća sudija Suda za ljudska prava u Strazburu iz BiH, Faris Vehabović.

Faris Vehabović

Faris Vehabović

„Pravljenjem referenduma o pitanju koje se odnosi na poštivanje sudske presude apsolutno je neprihvatljivo, bilo gdje u demokratskom svijetu. To je osnovna stvar. Pravljenje presedana u tom dijelu je vrlo opasno, vrlo opasno po ustavni poredak. I ovakav Ustav kakav jeste, sa vrlo slabim državnim ovlastima, sa jako razuđenom vlašću u Bosni i Hercegovini, nefunkcionalnom državom... samo još treba da se i taj prostor djelovanja Ustavnog suda smanji - onda bismo definitivno mogli reći da više Bosne i Hercegovine kao države nema. To je ta opasnost koja se nalazi u ovom referendumu, ili bilo kojem drugom referendumu koji bi se odnosio na pitanja iz nadležnosti Bosne i Hercegovine. Dakle, ovdje se radi isključivo o nadležnosti Ustavnog suda, koji je jasno utvrđen, članom 6 Ustava BiH. I to je sva priča“, navodi Vehabović.

Grupa poslanika bh. Parlamenta iz Federacije traži od Visokog predstavnika i drugih međunarodnih zvaničnika da se aktivnije uključe i spriječe održavanje referenduma. Jedan od potpisnika otvorenog pisma, Denis Bećirović kaže:

„Riječ je o najtežem napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine od 1995. do danas. Zaista zabrinjava – danas je, rekao bih, osamnaesti dan kako traje pokušaj entitetskog udara na ustavni poredak i ustavni sistem Bosne i Hercegovine. Vrlo jasno pozivamo međunarodnu zajednicu i njenog Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, uz poruku da je krajnje vrijeme da zaštite mir, mirovni proces i Dejtonski mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini. Krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica u praksi pređe s terena praznih riječi i fraza na teren prava“, iznosi Bećirović.

Među poslanicima iz Republike Srpske, ovo pismo kao i prethodna Inicijativa na Predstavničkom domu da se o referendumu raspravlja na zasjedanju, dočekana je na nož. Mladen Bosić, predsjednik Srpske demokratske stranke i predsjedavajući ovog doma je kratko prokomentarisao: “Što se tiče poslanika Bećirovića i njegovih političkih inicijativa, mislim da je to usmjereno na političku provokaciju, a ne na rješavanje problema.“

Poslanici Kluba Bošnjaka u Narodnoj skupštini RS, pokrenuli su mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na odluku o održavanju referenduma. Podršku nisu dobili u Vijeću naroda ali, entitetski Ustavni sud je prihvatio njihovu inicijativu, o čemu će se izjasniti u roku od 30 dana. Potpredsjednik Narodne Skupštine Senad Bratić kaže da za Bošnjake 9. januar kao praznik nije prihvatljiv.

Senad Bratić

Senad Bratić

„Mi moramo reći da je to dan koji je vezan za sjednicu poslanika iz reda srpskog naroda, 9. januara 1992., da je vezan za deklaraciju o formiranju srpske države Bosne i Hercegovine. Mislim da su ovo dva koraka unazad što se tiče demokratije na ovim prostorima. Ja smatram da se Dan Republike Srpske treba tražiti u nekom datumu koji će biti prihvaćen od većine stanovnika Republike Srpske, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Činjenica je, radi se o preglasavanju, ne jednog nego dva konstitutivna naroda“, izjavio je Bratić.

Narodna skupština RS je donijela odluku o održavanju referenduma u nedjelju 25. septembra a samo sedam dana kasnije – u nedjelju 2. oktobra održaće se lokalni izbori u BiH. Osim što će, prema brojnim ocjenama, referendum poslužiti kao instrument za osvajanje glasova birača, on će pogoršati ukupnu situaciju u BiH. Politički analitičar Pejo Gašparević kaže:

„Nema nikakve dvojbe da će taj referendum izazvati nove političke napetosti, i međunacionalne i međuentitetske u Bosni i Hercegovini, a čini se kako bi i međunarodna zajednica mogla biti jače mobilizirana nego što je to do sada bio slučaj, gdje se radi o jednoj vrsti političkog prkosa, ne samo domaćim političkim strukturama, nego i međunarodnoj zajednici. A ta međunarodna zajednica je više puta rekla kako su takvi referendumi nepotrebni Bosni i Hercegovini, kako su oni rizični, kako se problemi u Bosni i Hercegovini trebaju rješavati na drugi način. Moja procjena i moja saznanja kazuju da bi međunarodna zajednica mogla pokazati mišiće i poduzeti konkretne korake, više od uobičajenih diplomatskih izjava o njihovoj zabrinutosti. Očekujem korake koji bi osujetili stvaranje jednog nepovoljnog političkog ambijenta koji bi se prelio na cijeli Balkan.

Dakle, moj odgovor je da očekujem oštriju reakciju međunarodne zajednice, koja neće biti samo retorička“, kaže Gašparević.

Kako prenose agencije, psimo zvaničnicima međunarodne zajednice su potpisali Denis Bećirović, Mirsad Mešić, Šemsudin Mehmedović, Željko Komšić, Mensura Beganović, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Senad Šepić, Damir Bećirović, Jasmin Emrić, Zaim Backović, Diana Zelenika i Hanka Vajzović.

Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine donio odluku kojom su neustavne odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske, koje se odnose na 9. januar kao Dan RS-a.

"Referendum će biti održan i biće upisan u istoriju naroda i Republike Srpske. I niko ga ne može spriječiti”, gotovo svakodnevno izjavljuje predsjednik RS Milorad Dodik.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BIH, Valentin Incko, je referendum o entitetskom danu, okvalifikovao kao – antidejtonski.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG