U medijima se već pojavio niz objašnjenja za aktualne napade predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na premijera Andreja Plenkovića i njegovu politiku. Sasvim je moguće da u svakome od njih ima dio istine, ali glavni su razlozi najvjerojatnije predsjedničina želja da se distancira od nepopularne Plenkovićeve politike, njezina bojazan da je HDZ možda i neće poduprijeti u kandidiranju za drugi mandat, ali i različita viđenja poželjnog raspleta krize oko Agrokora, kažu naši sugovornici.
„Radi se o sukobu na svim razinama, ma koliko na Pantovčaku nastoje minorizirati predsjedničine posljednje istupe,“ kaže za Radio Slobodna Europa šef zagrebačkog dopisništva „Novog lista“ Jasmin Klarić, podsjećajući da su se unazad godinu dana u onoj ili onoj vrsti sukoba našli oko 15 do 20 tema, a da je sukob kulminirao njenim zahtjevom za izmjenu proračuna, što nijedan predsjednik do sada nije napravio, i ocjenom kako je stanje u zemlji zbog demografske situacije – katastrofalno.
Jedni motiv za njene kritike vide u njenom ranom početku kampanje za drugi mandat, drugi misle da se radi o galami koju diže kako bi na taj način prekrila kritike zbog svog druženja sa optuženikom za kriminal velikih razmjera Zdravkom Mamićem, treći pak to shvaćaju kao pritisak na Plenkovića da je HDZ podrži u drugom mandatu, što sada nije 100 posto sigurno. Klarić nastavlja:
„Ona se pokušava distancirati od izrazito nepopularne Vlade. Više od tri četvrtine građana misli da se država kreće u pogrešnom smjeru, i predsjednica se želi predstaviti kao osoba koja zapravo s time nema puno veze i koja traži da se stvari promijene.“
A kako u HDZ postoji stalna napetost između desnice i desnog centra kamo stranku vodi Plenković, u slučaju nekih sukoba predsjednica će moći podsjetiti da je upravo ona upozoravala, ali da je se nije poslušalo, kaže Klarić.
Valja ovdje dodati kako neki upozoravaju da su njene kritike na račun Vlade kompilacija argumenata s lijeva i s desna, bez jasnog naznačivanja kojim bi se novcem riješili problemi, dakle – upravo udžbenički primjer populizma. I Klarić misli da je jedan od motiva za sukob pritisak na Plenkovića oko podrške za njen drugi mandat.
I politička analitičarka Mirela Holy misli da se kod predsjednice radi o kombinaciji motiva, međutim u izjavi za naš program naglasak stavlja na različito viđenje razrješenja najvećeg problema ove Vlade – krize u Agrokoru.
„Iako je Kolinda Grabar Kitarović bila pomoćnica glavnog tajnika u NATO-u, moj je dojam da ona na neki način zagovara rješenje koje bi išlo više u korist ruskih banaka, dok mi se čini da Andrej Plenković dosta svrstao na anglosaksonski interesni pol.“
Za takav stav Kolinde Grabar Kitarović moguće je objašnjenje to što je nju za kandidatkinju za predsjednicu predložio Tomislav Karamarko, koji je morao otići iz politike upravo zbog veza svoje supruge sa ruskim energetskim interesima, kaže naša sugovornica.
„Jedan krak se sigurno može dovesti u poveznicu Kolinde Grabar Kitarović i tog dijela HDZ-a. Drugi dio je sigurno jedan izrazito topao i srdačan prijem od strane Putina prigodom njenog nedavnog boravka u Rusiji“, kaže Holy.
Naša sugovornica kaže kako Putin jest nemilosrdna i opasna osoba, ali da je Rusija u geostrateškoj ofenzivi od Sirije nadalje, i da je primjerice Kina nedavno odbila naftne derivate od Saudijske Arabije i dalje plaćati u petrodolarima.
„A to vam sve ukazuje da se situacija polako globalno mijenja. Dakle, i u tom kontekstu treba gledati taj sukob, a čini mi se da je Andrej Plenković kao bivši diplomat i bivši europarlamentarac još uvijek čvrsto na zasadima euroatlantskih politika, i da nije svjestan toga da se situacija globalno mijenja“, zaključuje.
Facebook Forum