Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li Babo ponovo vladati Velikom Kladušom?


Fikret Abdić po izlasku iz zatvora, mart 2012.

Fikret Abdić po izlasku iz zatvora, mart 2012.

Za izbore koji će se u BiH održati drugog oktobra, na listama kandidata našao se i Fikret Abdić - Babo, koji je u Hrvatskoj odslužio višegodišnju zatvorsku kaznu za teške ratne zločine od 1993. do 1995. na području Bosanske Krajine.

Ovog predratnog privrednika i političara, za načelnika Opštine Velika Kladuša kandidovala je Laburistička stranka, koju vode njegove kćerke.

Prema Ustavu i bh. zakonodavstvu, pravnih prepreka nema za osobe kojim je krivica pravomoćno dokazana, odnosno koji su odslužili kaznu zatvora. Međutim, pravo kandidovanja nemaju oni protiv koji su podignute optužnice ili koji su na izdržavanju kazne.

Fikret Abdić, bivši član Predsjedništva BiH i direktor "Agrokomerca", privrednog čuda u bivšoj Jugoslaviji, na dobrom je putu da, nakon zatvorske jedinice u Puli, sjedne u fotelju načelnika Opštine Velika Kladuša, na zapadu Bosne.

Njegov nekadašnji bliski saradnik, prije rascjepa u političkoj stranci Demokratska narodna zajednica (DNZ), Rifat Dolić kaže da je ova kandidatura vrhunac apsurda kojim obiluje BiH.

"Ako se neko sa 77 godina života, neko sa tolikim teretom ratne hipoteke, ili neko sa toliko izraženim osobinama egocentričnosti, sujete i intriga, kandiduje za mjesto načelnika Općine, onda to govori o njegovom mentalnom sklopu i o sistemu i državi u kojoj mi živimo. Ako uz to, pored svoje kandidature za načelnika Općine kandidira i svoju rođenu kćerku za nosioca liste za Općinsko vijeće iste općine, onda je takav samo za sažaljevanje, zajedno sa onima koji na tako nešto gledaju blagonaklono ili to podržavaju. Fikret Abdić je objektivno biološki, politički, intelektualno i mentalno prošlost, a kakva je ta prošlost ovisi ko, kako i iz kojeg ugla na to gleda", kaže Dolić.

Doček Fikreta Abdića u Puli po izlasku iz zatvora, mart 2012.

Doček Fikreta Abdića u Puli po izlasku iz zatvora, mart 2012.

Vrhovni sud Hrvatske smanjio je za pet godina kaznu zatvora od 20 godina, koju je Abdiću izrekao Županijski sud u Karlovcu, ali je on izdržao dvije trećine izrečene kazne. Sutkinja suda u Karlovcu Jasmina Jeremić - Mešnjak je izjavila da je Abdićev ratni zločin dokazan, te da je on odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara, kroz koje je prošlo najmanje 5.000 ljudi.

"Ističem samu težinu djela, potresna svjedočenja logoraša – ljudi koji su danima bili zatvareni i mučeni, na, običnom čovjeku neshvatljive načine", izjavila je sutkinja Jeremić – Mešnjak.

Centralna izborna komisija BiH još uvijek nije završila provjeru dostavljenih kandidatura za lokalne oktobarske izbore, pa tako ni onu Fikreta Abdića. Ali, zapreka u pravnom smislu nema kaže advokat Sead Hodžić.

"Što se tiče osoba osuđenih za zločin genocida, kao najteži ili totalni zločin, kao i druge ratne zločine, ne postoji pravna zapreka niti u Ustavu BiH, a niti u Izbornom zakonu BiH. Može se postaviti logično pitanje - kako je moguće u jednoj državi, u kojoj je, u konkretnom slučaju za osobu o kojoj je riječ, pravomoćno utvrđeno da je izvršila ratne zločine, poslije izdržane kazne, može biti kandidirana, a možebiti i izabrana, u ovom slučaju za načelnika Općine Velika Kladuša? Dakle, postoji mogućnost kandidature i potvrđivanja kandidature i na druge pozicije, počevši od člana Predsjedništva BiH, pa dalje... Da li je moguće, dok postoje svježa sjećanja na sve ono što se događalo u periodu '92 - '95. u Bosni i Hercegovini, da osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine mogu vršiti takve funkcije u Bosni i Hercegovini. Nažalost, kod nas je to moguće i to je pravna dimenzija, a moralna dilema je za svakog pojedinačno da je riješi", zaključuje Hodžić.

Sve do građana

Na prethodinim lokalnim izborima prije četiri godine, osuđeni za ratne zločine u Šamcu i Zvorniku, Blagoje Simić, Simo Zarić i Branko Grujić, izabrani su u opštinske skupštine, a Zarić je obavljao i funkciju pomoćnika šamačkog načelnika.

Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović smatra da je ipak "sve do građana, odnosno birača”.

"Moja poruka građanima je vrlo jednostavna: Nemojmo povređivati stare rane, nemojmo negirati ono što su pravne institucije uradile, nemojmo dosipati so na rane porodicama žrtava, nemojmo jedni drugima tjerati inat. Pokušajmo naći nove ljude i ideje, otvorimo nove horizonte za ovu zemlju, i nemojmo se vraćati konfliktima koji su ostavili dubok i bolan trag, zasut zločinima, nestalim i ubijenim. Glasati za nekog ko je osuđen za ratne zločine znači podršku onim koji su to vršili", kaže Todorović.

Kakve su šanse da se sedamdesetsedmogodišnji Abdić vrati u poltički život? Sudeći prema dočeku ispred zatvora u Puli, nakon što je u proljeće 2012. napustio ćeliju, njegove pristalice su mu priredile doček kao iz nadrealnih filmova, očekujući privredna i druga čuda.

Dobar poznavalac Babinog lika i djela Rifat Dolić, međutim, nema dileme: povratka na staro, kada je Agrokomerc sa kooperantima zapošljavao 20.000 ljudi, neće biti.

"Ne može se poreći ono što je nekada postigao Fikret Abdić. Ali, sada živimo u drugom vremenu i u drugom sistemu, u novim okolnostima i pravilima igre. Abdićeva kandidatura će produbiti i ovako duboke podjele u Velikoj Kladuši i Krajini. Perspektiva Velike Kladuše sa Abdićem, kao eventualnim načelnikom općine je zaista izolacija, privatizacija javnih dobara i interesa i pretvaranje Velike Kladuše u kasabu iz vremena srednjeg vijeka. Iza Abdićeve kandidature ne stoji želja i interes građana Velike Kladuše, kako on to pokušava obrazlagati, već isključivo stoje privatni i porodični interesi njega i njegove porodice i jedne manje grupice ljudi oko njega", navodi Dolić.

Na proteklim lokalnim izborima u Velikoj Kladuši, Abdićev stranački kolega - kandidat Laburističke stranke Edin Behrić - nadmoćno je pobijedio u utrci za načelnika Opštine.

Ali, prvo je na potezu Centralna izborna komisija koja bi već za nekoliko dana trebala ovjeriti sve kandidatske liste, pa tako i kandidaturu Fikreta Abdića.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG