Dostupni linkovi

logo-print

Formiranje vlasti u BiH: Dozirani optimizam


Travnik, ilustrativna fotografija

Travnik, ilustrativna fotografija

Iako je prošlo nešto više od mjesec dana od održanih izbora, već se nazire ko će činiti buduću vlast u dva bosanskohercegovačka entiteta. I ne samo to, poznata je i platforma na osnovu koje će raditi. Ustav i izborni zakon, evroatlanske integracije, vladavina prava, ekonomsko-socijalna reforma, infrastrukturni projekti, osiguranje ravnopravnosti naroda i građana, samo su neka od načela kojih će se stranke, primjerice, u Federaciji BiH pridržavati u narednom četverogodišnjem mandatu. Neki bi rekli kako su se političke partije neuobičajeno brzo dogovorile oko budućih koraka, s obzirom na dosadašnju praksu da su pregovori trajali i do dvije godine. Zbog toga se nameće pitanje- da li se ovdašnjim građanima i zemlji smiješi bolja budoćnost. Odgovor daje novinar Pejo Gašparević:

„Trenutni razvoj događaja govori da se ima razloga biti dozirani optimista, odnosno moglo bi se reći da su to dobri znakovi, ali prerano je za bilo kakve ozbiljnije zaključke, s obzirom da se radi o pregovorima stranaka na razini dva entiteta. Tu su, nekako, politički dogovori lakše postizljivi. Vidjećemo na državnoj razini kada se bude formiralo Vijeće ministara hoće li se ta vrsta političkog raspoloženja, koja trenutačno vlada u entitetima, prenijeti na državnu razinu. Meni se čini da bi tu moglo biti, možda, u jednoj većoj mjeri zatezanja“, ističe Gašparević.

S jedne strane, obazriv treba biti i kada je riječ o tome da načela djelovanja o budućoj vlasti u Bosni i Hercegovini dogovaraju politički akteri koji su vlast obnašali u proteklih dvadesetak godina. S druge, pak, strane, kako navode naši sagovornici, treba znati i to da ti isti, ukoliko žele da ponove uspjeh za četiri godine, sa riječi, konačno, moraju preći na djela. Ovu tezu pojašnjava analitičar Milan Šutalo.

„Vjerujem da ovo što oni sada čine je više posljedica nekog straha da se na proljeće ne bi ponovili prosvjedi iz veljače ove godine. Oni su svjesni da je situacija u Bosni i Hercegovini jako rovita, pogotovo na ekonomsko-socijalnom planu, da je velika stopa nezaposlenosti, da je veliko siromaštvo i da je sve niži prag tolerancije građana prema vlastima. Drugi aspekt, čisto stranački gledano, je da su svjesni da ukoliko žele izgurati ovaj mandat i dobiti još jedan, moraju Bosnu i Hercegovinu pomjeriti, prvo prema Evropskoj uniji, a točno se zna što to treba uraditi, točno znaju što treba napraviti da bi se privukli strani investitori, jer smo vidjeli drastičan pad stranih investicija, a ključni razlog je to što smo imali nestabilnost u zemlji“, navodi Šutalo.

O ulozi visokog predstavnika i međunarodne zajednice

Za mnoge, uloga međunarodne zajednice u narednom periodu će biti od presudne važnosti. U prvom redu, kako ocjenjuje Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, tu se misli na visokog predstavnika koji, prema njegovom mišljenju, treba istrajati na provođenju Dejtonskog sporazuma, ali i nametati odluke koje će zemlji donijeti prosperitet.

„Da se na njega mora izvršiti pritisak, da se konačno odredi prema dodatnim nadležnostima koje, ako bi se promijenile, a koje su sadržane u Dejtonu, onda bi bile moguće integracije u Bosni i Hercegovini“, kaže Kurtćehajić.

No, ako se zna da visokom predstavniku u BiH političke smjernice daje Upravni odbor Vijeća za provođenje mira u ovoj državi, kojeg pored zemalja Evropske unije i SAD čini i Rusija, onda je teško povjerovati u to da će prvi čovjek međunarodne zajednice moći nešto konkretnije uraditi. Istovremeno, ovdašnja javnost je i mišljenja da su buduće političke platforme rezultat pritiska Evropske unije, u kontekstu dešavanja u Ukrajini. Profesorica sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov-Momčinović kaže kako će i buduća zbivanja u toj zemlji, itekako, uticati na politiku međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.

“Možemo vidjeti da se sukob između SAD-a i Rusije u priličnoj mjeri zaoštrava, pa se to na neki način može reflektovati i na Bosnu i Hercegovinu. Mada ja mislim da je EU riješila, budući da je BiH pretedent na članstvo, i da se Bosna i Hercegovina nalazi u multikulturnoj i geografskoj dimenziji u Evropskoj uniji, da će politika EU biti agresivnija i konkretizovana”, smatra Popov-Momčinović.

“Po mojim saznanjima, službeni London će vršiti, da tako kažem obrađivanje, srbijanskih političkih elita da se ne narušava stabilnost na Balkanu. Pogotovo će se ti zahtjevi zaoštriti nakon izlaska Vojislava Šešelja iz Haškog pritvora, koji je ponovo obnovio svoju ratničku priču o velikoj Srbiji, tako da je po meni ovo jedna više globalna i međunarodna priča o Bosni i Hercegovini, nego što se tiče domaćih političkih elita”, zaključuje novinar Pejo Gašparević.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG