Dostupni linkovi

logo-print

Sva bh. predsjedništva: Ratni zločinac, bjegunac pred zakonom i jedan svijetli primjer


Tabla sa natpisom u Sarajevu

Tabla sa natpisom u Sarajevu

Od ponedjeljka je počeo da djeluje sedmi saziv tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kroz ovo tijelo prelamali su se brojni problemi, ali je i unutar tog saziva bilo dosta problema. Nekoliko njih je smijenio visoki predstavnik u BiH, jedan je osuđen za ratne zločine, dvojica su preminula, a jedan je u bjekstvu pred bosanskohercegovačkim pravosudnim institucijama.

Ipak, za mnoge će ostati upamćen prvi posljeratni saziv Kolektivnog šefa države kojeg su činili Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Krešimir Zubak. Njihov prvi susret desio se u hotelu „Saraj“ na međuentitetskoj liniji razgraničenja, a sve sjednice nakon toga su se održavale u Zemaljskom muzeju BiH i predgrađu Sarajeva-Lukavici, koja je pripala Republici Srpskoj. Razlog je što Krajišnik nije priznavao ovu državnu instituciju, prisjeća se Mirza Hajrić, tadašnji savjetnik Alije Izetbegovića.

„Alija Izetbegović je dobio najviše glasova, drugi po broju glasova je bio Krajišnik, a treći Krešimir Zubak, ali su se odmah na prvoj sjednici dogovorili da uvijek Zubak sjedi između njih tako da je Zubak bio neki kao i u toj konstalaciji odnosa“, kaže Hajrić.

Alija Izetbegović

Alija Izetbegović

Prva inauguracija Predsjedništva BiH desila se, ne u Titovoj 16, gdje se oduvijek nalazi zgrada te institucije, već u sarajevskom Narodnom pozorištu. Buketi bijelih ruža koji su bili na pozorinici trebali su, simbolično, označiti početak nekog boljeg života. Dokaz da to baš neće biti tako, pokazalo je odsustvo Momčila Krajišnika. Nakon toga sjednice su održavane u Zemaljskom muzeju BiH, danas zatvorenoj kulturnoj instituciji, koja ni tada, kao i danas, nije imala grijanje. Novinari su satima čekali u jednoj sobi, odvojeni botaničkom baštom od sale u kojoj su sjednice bile održavane. Senka Kurt, u to vrijeme je bila novinarka „Oslobođenja“. Evo kako danas gleda na taj period.

„Danas se, zapravo, pitamo šta smo čekali. Međutim, u to doba kada je bilo kakav znak zajedništva, neke zajedničke institucije, nekog zajedničkog rada bilo važno,smatrali smo i da je čekanje isplativo“, navodi Kurt.

Novinari iz Pala, entiteta Republika Srpska, su u Sarajevo na sjednice Kolektivnog šefa države dolazili u SFOR-ovim transporterima.

„Nismo imali potpunu slobodu kretanja, ni u Zemaljskom muzeju, ni oko njega. Svi novinari su bili prinuđeni da se borimo i tražimo informaciju više“, kaže Vedran Škoro, novinar tadašnje Srpske radio - televizije.

Velik put od lijepih riječi do konkretnih dijela

Dvije godine trajale su opstrukcije, da bi konačno 1998. novi saziv Predsjedništva BiH zauzeo kabinete u zgradi koja je za to i namijenjena. Doneseni su pravilnici, formirani kabineti. Osim da je broj zaposlenih ljudi sa tri narastao na 70, u funkcionisanju se ništa bitnije nije mijenjalo. I dalje kabineti djeluju svaki za sebe, ponaosob članovi imaju po četiri, a neki i šest savjetnika, svoj vozni park i sve ostalo što uz to ide. Zbog toga se kao svijetli primjer u dosadašnjoj istoriji ove državne institucije izdvaja saziv u kojem su bili - Živko Radišić, Jozo Križanović i Beriz Belkić. Radili su kao jedan, a da niko nikoga nije ugrožavao. Evo kako to objašnjava za naš radio Živko Radišić:

BiH dobila novo Predsjedništvo

U Sarajevu je konstituiran novi saziv Predsjedništva BiH. Svečanu zakletvu za idući četverogodšinji mandat položili su Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, o čemu više možete pročitati OVDJE.

“Mi smo shvatili da nismo predstavnici stranaka, da predstavljamo svoje narode. No, prije svega shvatili smo da sudbina svakog od naroda u Bosni i Hercegovini je vezana za sudbinu i ostala dva naroda, i da nema prosperiteta ni jedan od naroda ako nema ukupnog prosperiteta u Bosni i Hercegovini”, ističe Radišić.

Da li će po ovom principu funkcionisati sadašnji saziv teško je predvidjeti. Dvojica od trojice su već bili na toj funkciji. Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću je ovo drugi mandat, s tim da je ovog drugog 2005. smijenio visoki predstavnik zbog optužnice za zloupotrebu položaja i drugih kaznenih djela u vrijeme dok je bio potpredsjednik Federalne vlade. Osim Čovića, visoki predstavnik smijenio je i njegovog prethodnika Antu Jelavića, sa obrazloženjem da je ugrozio ustavni poredak Federacije i BiH. Istovremeno, Mirko Šarović je dao ostavku na poziciju člana Predsjedništva nakon što je optužen za organizovanje ilegalnog izvoza oružja u Irak. Prisjećajući se svih dosadašnjih saziva, Ranko Mavrak, novinar Hine kaže:

„Od tog duha totalnog nepovjerenja, nesuradnje, do onoga što se danas zbilo, prijeđen je, doista, veliki put. I ono što smo danas čuli u prvu ruku ohrabruje. Riječ je o činjenici da su se na jednom mjestu okupila trojica ljudi koji kažu da žele surađivati, da svojoj zemlji žele sve najbolje. No, od lijepih riječi do konkretnih dijela treba prijeći veliki put, pa sam ja, poučen iskustvom svih proteklih godina, pomalo sumnjičav kada je to u pitanju“, zaključuje Mavrak.

Ono što je karakteristično za svaki dosadašnji saziv bh. Predsjedništva je to da su se kroz tu instituciju prelamali zategnuti odnosi Banje Luke i Sarajeva, međustranački, ali i unutarpartijski sukobi. Nije postojalo jedinstvo za vođenjem vanjske politike, a niti u jednom sazivu do sada nije bila žena.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG