Dostupni linkovi

logo-print
Prije deset godina, Bosna i Hercegovina primljena je u Vijeće Evrope, najstariju političku organizaciju na evropskom kontitentu, čiji je temeljni zadatak odbrana ljudskih prava, vladavina zakona i promocija evropskog identiteta zasnovanog na zajedničkim vrijednostima kroz različite kulture. Desetu godišnjicu članstva ta država dočekuje upozorenjima da će iz Vijeća Evrope biti isključena, zbog nepoštovanja osnovnih načela te institucije, prvenstveno, jer nije provela odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Proteklih deset godina članstva u Vijeću Evrope, Bosna i Hercegovina je najčešće kritikovana. Od nje se tražila reforma Ustava, uspostava vlasti na koju se čekalo 15 mjeseci, promjena entitetskog načina glasanja, poboljšanje saradnje sa ostalim članicama, te imenovanje predstavnika u tijelima najstarije evropske institucije. No, prioritet svih prioriteta je provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, kojim bi se manjinskim narodima omogućilo kandidovanje za člana bh. Predsjedništva i Dom naroda državnog parlamenta. Niti jednu stavku Bosna i Hercegovina, zbog nedostatka političke volje, nije ispunila.

''Članstvo u Vijeću Evrope trebalo bi da bude neka prva stepenica sticanja povjerenja te evropske međunarodne zajednice, ako tako mogu da je nazovem, i zapravo vježba istinske demokratije, ali u odnosu na ono što mi imamo, neku vrstu političkog apsolutizma, to je naravno za nas još uvijek nedosanjani san, dakle govorim o praksi zemalja zapada'', kaže analitičar Zekerijah Smajić.

Bosna i Hercegovina je država koja ljudska prava krši na svakom koraku. Ne poštuju se prava manjina, povratnika, penzionera, prava na vjersku opredijeljenost, seksualne orjentaciju itd., kaže Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta BiH.

''Osim tih političkih elita kojima se apsolutno ne žuri, a gotovo da je svaki građanin u položaju koji je diskriminatorski u odnosu na bilo koji zakon, jer jako mnogo, ili su oni diskriminatorski ili ako nisu oni se primjenjuju na diskriminatorski način'', ističe Jovanović.

Diskriminacija u Bosni i Hercegovini postala je pravilo, a ne izuzetak. Država 17 godina nije u stanju da ukine, primjerice, tzv. “dvije škole pod jednim krovom”, gdje su učenici hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, u pojedinim kantonima u Federaciji BiH, fizički odvojeni. Sve što se dešava, prema riječima Srđana Blagovčanina, izvršnog direktora Transparency International BiH, rezultat je politike koja se vodi.

''Ono što je takođe opasno, a čini mi se da je vrlo izraženo, jeste da postoji jedna vrsta političkog pokroviteljstva u brojnim slučajevima diskriminacije, odnosno nedovoljne spremnosti i političke volje da se sa takvim pojavama obračuna na jedan sistemski način'', ocjenjuje Blagovčanin.

Psiholog Ibrahim Prohić kaže:

''Činjenica da njima zapravo, mislim na političare, na one koji su najmoćniji, ne odgovara članstvo u EU, jer to znači prihvatanje određenih standarda i principa, a to bi reduciralo njihvou moć, slabilo bi njihov status i zapravo postavlja se pitanje da li bi oni uopšte politički preživjeli i da li bi ostali na slobodi. Dobar primjer je Hrvatska, njihov nekadašnji premijer Sanader. Moja je interpretacija da bi Sanader još uvijek bio predsjednik Vlade ili predsjednik Hrvatske da se Hrvatska nije primakla EU i da se to nije tražilo''.

Sve dalje od EU

U periodu od 2006. do 2010. od planiranih 506, doneseno je 170 zakona, a i oni se ne primjenjuju. Sve dobronamjerne sugestije predstavnika Evropske unije da se mora brže i više uraditi, ukoliko BiH želi da bude dio evropske porodice, odbijaju se kao o zid kod bh. političara. No, ono što je sigurno jeste da Unija neće posao raditi umjesto bh. političara, što je u utorak u Sarajevu poručio Štefan File, evropski komesar za proširenje.
Štefan File

Štefan File


''Nadam se da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju biti implementiran, a time mislim i na provođenje presude Sejdić-Finci i na ustavne amandmane. Jednostavno, radi se o tome da je neophodno ispuniti ove preduslove koji postoje i što se to brže desi, to će biti bolje za BiH, jer se nalazimo u situaciji gdje ostatak regiona napravio veliki pomak u odnosu na Bosnu i Hercegovinu'', kazao je File.

Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu ocjenjuje:

''Bilo je i ranije različitih procjena o tome koliko je potrebno BiH vremena da bi stekla status kandidata za EU ili čak da uđe u tu zajednicu. Sad su objavljeni podaci da Srbiji treba 5-7 godina najmanje da uđe u tu pripremnu fazu. Što se tiče BiH, mi prije 2025. godine sigurno ne možemo računati na takvo nešto i zbog toga govorim da je to doista žalosno, tragično. Jednostavno, ja čak mislim da će se, ako se ovako nastavi, protok svake godine teći tako da ćemo imati udaljavanje od EU''.

Koliko je Bosna i Hercegovina svake godine sve udaljenija od Evrope, možda, najbolje svjedoči podatak da je Vijeće Evrope jedina evropska institucija u kojoj BiH učestvuje. Za proteklih deset godina njeni političari uspjeli su do te mjere ugroziti kredibilitet države da je više niko ozbiljno ne doživljava.

''Prave se analize i u okviru Evropske komisije na globalnijem planu rejtinga pojedinih zemalja i imidža pojedinih zemalja na globalnom planu. Još uvijek nije promijenjeno stanje na bolje u odnosu na istraživanja od prije tri mjeseca da 62 posto prosječnih građana EU ima izrazito negativnu percepciju o BiH. Kada kažete BiH maltene ono – fuj. Prema tome taj stav prosječnog evropskog građanina se mora promijeniti. Kako ga promijeniti? Promijeniti ga praktičnim konstruktivnim djelovanjem, dijalogom i svim onim vrijednostima koje krase demokratsko društvo. Naravno, mi to ne možemo uraditi mediji, pojedinci itd. To radi vlast, zato su dobili povjerenje građana'', kaže Zekerijah Smajić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG