Dostupni linkovi

logo-print
Nakon pet mjeseci, privremena parlamentrana komisija za provođenje presude u slučaju Sejdić - Finci u ponedjeljak je bez rezultata završila svoj mandat. Od Parlamenta BiH zatražiće rok za produženje rada. No, izvjesnije je da će odluku o tome kako će se u bh. Ustav implementirati presuda Suda za ljudska prava donijeti predsjednici šest vladajućih političkih partija u BiH. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u slučaju Sejdić - Finci protiv BiH prije više od dvije godine. Ovom presudom naložene su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda državnog Parlamenta i Predsjedništvo BiH. Osim što su formirale dvije komisije za primjenu ove odluke, vlasti BiH nisu uradile ništa na primjeni presude.

Bosna i Hercegovina i njen evropski put, jedina alternativa za BiH je EU - krilatice su koje svakodnevno šalju bosanskohercegovački političari. No samo deklarativno, jer kada dođe trenutak da se suštinski pokaže da zaista rade na tom putu, slučajno ili namjerno, jer tako odgovara uskim političkim interesima, dođu do zida.

Najbolji primjer tome je neprovođenje presude evropskog Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić - Finci. Više od dvije godine od donošenja ove presude nije urađeno ništa na njenoj primjeni bez obzira na bezbroj upozorenja koja stižu od evropskih zvaničnika, ali i domaćih stručnjaka. Privremena parlamentarna komisija koja je radila na provođenju ove presude pet mjeseci, u ponedjeljak je okončala svoj mandat. Od Parlamenta će tražiti da im produži rok za rad.

Kako su radili proteklih mjeseci možda je najbolje opisao Mladen Ivanković Lijanović, jedan od članova komisije koji kaže da više ne želi da učestvuje u njenom radu.

„Ja osobno više ne želim učestvovati u radu ove komisije - jer je komisija formirana da se ništa ne napravi“, izjavio je on.

Drugi tvrde da da njihov rad nije bio bez rezultata.

„Potpuno je jasno da će predstavnici građana BiH koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda participirati u budućem Domu naroda, i to dva predstavnika iz FBiH i jedan iz RS-a. Ostalo je sporno pitanje načina njihovog izbora u RS-u i ostalo je neriješno pitanje Predsjedništva BiH, odnosno ono ključno pitanje načina izbora Predsjedništva BiH“, navodi predsjedavajući komisije Šefik Džaferović.

Postavlja se pitanje kakvu sliku o sebi daje BiH ako ne može da implementira Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i ako je jedina zemlja u Evropi u kojoj postoji otvorena diskriminacija drugih i drugačijih, kaže Jakob Finci, koji je, zajedno sa predstavnikom romske zajednice Dervom Sejdićem, bio podnosilac tužbe protiv BiH zbog diskriminacije nacionalnih manjina i "ostalih" pri izboru za članove Predsjedništva BiH i Dom naroda PSBiH.

„Novi poraz BiH, jer ne samo da nismo implementirali odluku Suda u Strazburu, što nam je bila obaveza, nego nismo postupili ni po našim postprijemnim obavezama u Vijeće Evrope jer smo još 2002., kad smo ušli u Vijeće Evrope, obećali da ćemo svoju normativu usaglasiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Isto to smo ponovili i 2008. kad smo potpisivali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU - i opet nismo ništa učinili“, kazao je Finci.

Komisija nije u stanju da prebrodi neslaganje

Nemogućnost dogovora oko primjene presude u slučaju Sejdić - Finci pokazala jednom da se i najvažnija pritanja u zemlji spotiču o uskostranačka potkusurivanja.

„Žalosna je činjenica da naši političari vode svoju sitnosopstveničku politiku, a da istovremeno među puno njih koliko ih imamo nemamo nijednog državnika, nemamo nikoga ko vodi računa o interesima države BiH. Svako vodi interes svog naroda, svoje stranke, svog entiteta, a BiH tu nema“, ocjenjuje Finci.
Jakob Finci

Jakob Finci


Ako do sada i nije bilo transparentno, sada je potvrđeno da je najveći kamen spoticanja u radu komisije kada je riječ o izboru Predsjedništva BiH bio ne kako to pravo omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina, već kako će se birati hrvatski član Predsjedništva.

„Čitavo vrijeme smo vidjeli da se ova ustavna reforma pokušava iskoristiti za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH“, ističe Aleksandra Pandurević, zastupnica SDS-a u državnom Parlamentu.

Zastupnik SDA u državnom Parlamentu i predsjedavajući komisije Šefik Džaferović kaže:

„Ja mislim da je to vrlo složeno pitanje - i ovo se direktno tiče odnosa građanskog i etničkog, individualnog i kolektivnog u BiH“

Iako se stalno govori o tome da se pitanje provođenja presude u slučaju Sejdić - Finci mora rješavati kroz institucije BiH, već sada je izvjesno da će tačku na i staviti lideri šest vladajućih političkih partija u zemlji. Tek rijetki članovi komisije spremni su javno reći da bez njihove odluke ništa neće biti moguće uraditi. Petar Kunić iz Demokratskog narodnog saveza stoga postavlja pitanje čemu osnivanje komisija:

„Komisija nije u stanju da prebrodi bilo kakvo neslaganje jer nema za to mandat političkih lidera. Vidjeli ste u posljednje vrijeme da politički lideri donose odluke, a čini mi se da se komisija svodi na pravno-tehnički aspekt, dakle da formuliše eventualno one odluke, da razradi odluke koje donesu politički lideri.“

Da su se predsjednici stranaka na posljednjem sastanku bavili ovim pitanjem, ali bez vidljivih i konkretnih rezultata, potvrdio je u ponedjeljak članovima komisije lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić. Rekao je da su na tom sastanku dogovorena dva važna principa, i to da se presuda provede u cijelosti, odnosno da se obuhvati izbor Predsjedništva, ali i Doma naroda Parlamenta BiH, te da se presuda suštinski implementira, ne samo formalno.

„Da kroz implementaciju presude treba osigurati i da tri konstitutivna naroda imaju istu poziciju u izboru svojih legitimnih predstavnika u ove institucije. Naravno, o modalitetima se nismo složili iako smo oko nekih modaliteta vodili vrlo iscrpnu raspravu“, naveo je Ljubić.

U ponedjeljak je istekao rok koji je parlamentarnoj komisiji u posljednjoj rezoluciji postavila i Parlamentarna skupština Vijeća Evrope. Tada je rečeno da bi BiH ovaj posao morala okončati do 15. aprila ukoliko ne želi da njeni predstavnici budu suspendovani iz rada institucija Vijeća Evrope.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG