Dostupni linkovi

logo-print

Brojne obaveze pred BiH, ako želi u Evropu


Zastava EU, foto: Midhat Poturović

Zastava EU, foto: Midhat Poturović

Delegacija EU u BiH organizovala je ponedjeljak u Sarajevu sastanak u okviru inicijative "Parlament za Evropu", koja okuplja poslanike entitetskih i državnog Parlamenta, te Distrikta Brčko i poslanike iz zemalja članica EU.

Kako se moglo čuti, brojne su obaveze koja BiH mora ispuniti na evropskom putu, ali prije svega na snagu mora stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 2008. godine. Uslov za to je provođenje presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci. Tek nakon toga BiH može aplicirati za kandidatski status, a prema očekivanjima pojedinih političara u BiH, to bi se ipak moglo desiti do kraja godine.

Mjesto BiH u EU nije upitno, ali da bi tamo i stigla tokom 2012. godine mora ispuniti sve obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te podnijeti aplikaciju za kandidatski status. Primjena ovog sporazuma trenutno je „na čekanju“ jer nije provedena presuda evropskog suda u predmetu Sejdić - Finci. Ali to nije jedino što treba uraditi, poručio je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen.

„Provođenjem presude Sejdić - Finci, Ustav bi bio usaglašen s Evropskom konvencijom za ljudska prava i jeste uslov za kredibilan zahtjev BiH za učlanjenje u EU. Takođe tu su i druga pitanja koja hitno treba riješiti, poput usvajanja državnog budžeta za 2012. godinu i finansiranje agencija koje predstavljaju evropske standarde, a koje nisu ni postojale 2010., pa tako ih je nemoguće finansirati na osnovu privremenih odluka. Neke od njih su Agencija za borbu protiv korupcije i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela“, kaže Sorensen.

Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU

Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU

Parlamentarci svih nivoa u BiH imaju ključnu ulogu u donošenju zakona koji moraju biti usklađeni sa evropskim ukoliko zemlja želi postati članica Unije, ističe šefica Odjela za BiH u Direkciji za proširenje EU Paola Pampaloni.

Postoje četiri grupe otvorenih pitanja sa BiH, a to su: ispunjavanje obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, napredak u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, te ekonomska i politička pitanja povezana sa evropskim tokovima. Uz sve ovo, BiH mora uspostaviti efikasan mehanizam koordinacije o evropskim pitanjima i u Briselu nastupiti sa jedinstvenim stavom, naglašava Pampaloni.

„U trenutku kada BiH počne pregovore, to mora biti jedinstvena zajednička pozicija za sva poglavlja o kojima će se pregovarati. U ovom trenutku takav mehanizam ne postoji i želimo da ohrabrimo političke vođe da otvore diskusiju o ovome i definišu tu zajedničku poziciju. Čak i kada su određena pitnja prema Ustavu u nadležnosti entiteta, mi u Briselu želimo jednog ministra sa kojim ćemo pregovarati o nekom poglavlju i koji će predstavljati interese svih u BiH. I to mora biti urađeno ovdje, a ne u Briselu“, istakla je Pampaloni.

Također, EU od BiH očekuje i formiranje funkcionalnog vijeća za državnu pomoć, usvajanje energetske strategije, primjenu principa zajednice u cijeloj državi na javna preduzeća, napredak u izgradnji koridora 5 C, te krenuti u uspostavu agencije za zaštitu životne sredine u BiH.

Aplikacija za kandidatski status moguća do kraja godine

Sigurnost hrane će već 2013., ulaskom Hrvatske u EU, postati veliki problem za BiH jer nije autorizovana za izvoz namirnica životinjskog porijekla u Evropu. Da bi se ovo i postiglo, mora biti jasno šta će ko raditi i šta je čija obaveza u BiH, kaže Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Skupštini RS.

„Što prije treba završiti jedan dokument koji se zove program integrisanja – da se definiše šta je to obaveza Parlamenta BiH da uradi kad je u pitanju usklađivanje njene zakonske regulative, a šta je to obaveza entitetskih parlamenata - jer moramo biti svjesni činjenice da u skladu s ustavnim nadležnostima tri četvrtine usklađivanja zakonodavstva sa EU je na entitetima i entiteti treba da rade svoj posao nevezano od teških političkih odluka, kao što je, recimo, Sejdić - Finci“, kazao je Borenović.

Konkretno, Borenović predlaže:
Ismet Osmanović, foto: Midhat Poturović

Ismet Osmanović, foto: Midhat Poturović


„Mi imamo, recimo, Zakon građevinskih proizvoda koji smo skoro usvojili u paralementu RS, koji je prvi put zakon koji je sto posto usklađen sa propisima EU. Hajdemo isti takav zakon, u istom tekstu, umjesto u ćirilici u latinici, usvojiti na Parlamentu Federacije BiH - i on je implementiran na teritoriji cijele BiH. Zašto stalno da živimo u nekim okovima da sve mora biti urađeno u Parlamentu BiH, koji ima 42 plus 15 poslanika - ako imamo entitetske parlamente, ako imamo ustav koji je takav kakav je, i da radimo svoj posao za koji smo plaćeni? Ali ako imamo neki teški izazov koji treba uraditi u Parlamentu BiH, hajdemo se potruditi da to uradimo i tamo. Ali mi se sada vrtimo u krugu - niko ništa ne radi, niko ne zna šta treba da radi.“

Poslanik SDA u Paralemntu Federacije BiH Ismet Osmanović vjeruje da se vrijeme izgubljeno u iščekivanju da se formira vlast ipak može nadoknaditi ukoliko se sada bude ubrzano radilo na usklađivanju domaćih sa evropskim zakonima.

„Potvrditi najprije zadatke koji su u ovom momentu pred nama da taj put ubrzamo nakon zakašnjenja koje smo napravili zbog neformiranja Vijeća ministara. Mislim da to možemo nadoknaditi“, ocjenjuje Osmanović.

BiH bi do kraja godine mogla pripremiti aplikaciju za kandidatski status i već sada bi trebalo znati šta će biti prioritetno u trenutku kada zemlja dobije upitnik, smatra Mirza Kušljugić, poslanik SDP-a u Parlamentu BiH.

„Usaglašavanje zakonske regulative - nema tu nekog velikog odlučivanja, to je jedan ogroman posao koji treba uraditi da se regulativa BiH prilagodi pravnoj stečevini EU. I to su tih hiljade famoznih zakona koje treba uraditi. Ako uspijemo u ovoj godini predati aplikaciju i ozbiljno doći do pozicije da se ona razmatra, onda ne treba veliko iskustvo. Treba pogledati koliko je taj proces trajao u Hrvatskoj ili u nekim od drugih zemalja, i bilo bi dobro ukoliko bismo uspjeli to završiti prije sljedećeg budžetskog ciklusa, EU je za sedam godina“, kaže Kušljugić.

Za razliku od drugih zemalja iz susjedstva, BiH je i prije kandidatskog statusa započela pregovore u poglavlju 23 i 24, a odnose se na pitanja pravosuđa. Ti razgovori početi su u okviru strukturalnog dijaloga, a zbog specificne političke situacije u zemlji. Naredni izvještaj o napretku koji je BiH ostvarila u ispunjavanju postavljenih uslova, Evropska komisija objaviće u junu.
XS
SM
MD
LG