Dostupni linkovi

logo-print

U godini u kojoj se obilježava četvrt vijeka od kada je kontraadmiral, Vladimir Barović, oduzeo sebi život, odbijajući naređenja vrha tadašnje JNA da bombarduje primorske gradove Hrvatske, zvanična Crna Gora još ne reaguje na uzvišen čin admirala koji je rodom iz Herceg Novog.

Ni četiri mjeseca nakon što je Građanska Alijansa pozvala predsjednika Crne Gore da posthumno, Ordenom časti, odlikuje Barovića, iz kabineta Filipa Vujanovića nema odgovora.

U međuvremenu, Socijaldemokratska partija podnijela je u ponedjeljak inicijativu da jedna od ulica crnogorske prijestonice dobije Barovićevo ime.

"Njegova uloga je pokazala da čojstvo i dalje živi u crnogorskim krajevima i među Crnogorcima, od kojih su nažalost mnogi tada okaljali obraz i sebi i domovini, napadom na Dubrovnik i Konavle", navodi se u saopštenju.

Tako odbornik Krivokapićevih Socijaldemokrata, Mirko Stanić, obrazlaže inicijativu te partije da jedna od ulica Cetinja ponese ima Vladimira Barovića.

Kako dodaje, za razliku od onih koji su "ratovali za mir" Barović je svoj mir našao kako dolikuje crnogorskom vojniku "koji je prije gubio glavu nego obraz".

Tako se Socijaldemokratska partija pridružila Nevladinoj organizaciji Građanska Alijansa koja je još u martu podsjetila na viteški čin Barovića i prva zatražila da ga na 25-godišnjicu smrti predsjednik Vujanović odlikuje Ordenom časti, da mu u glavnom gradu Crne Gore bude podignut spomenik i da u školskim čitankama piše o rijetkom primjeru čovječnosti u ratnim strahotama 90-ih.

Vladimir Barović (lijevo), Split, 2. septembar 1989.

Vladimir Barović (lijevo), Split, 2. septembar 1989.

Na pitanje zašto najprije Cetinje treba da ovjekovječi uspomenu na Vladimira Barovića, Mirko Stanić odgovara: "Kao što je kontraadmiral Barović štitio obraz crnogorskih vojnika i njihovog oružja i zapovijest da treba čuvati drugoga od sebe, tako je i Cetinje čuvalo obraz Crne Gore i njenih građana. Time što je odbilo da učestvuje u bezumlju građanskog rata od 1990. do 1995. godine. Sa trga Kralja Nikole, ili Titovog trga, kako ga ko zove, prvi put je zapjevano 'Sa Lovćena Vila kliče, oprosti nam Dubrovniče'. Tadašnjem skupu prisustvovalo je nekoliko hiljada pristalica, uglavnog ondašnjeg Liberalnog Saveza i Socijaldemokratske partije".

Da li će i kada prijedlog Socijaldemokrata doći na red sjednice gradskog parlamenta, o čemu prethodno treba da se izjasni opštinska komisija za imenovanje ulica, pitali smo predsjednika cetinjske opštine Jovana Martinovića.

Martinović za RSE odgovara da će se o tome, tek pošto do njega stigne konkretna inicijativa, u primjerenom roku detaljno izjasniti.

Mirko Stanić, pak, siguran je u pozitivan ishod, jer je prije svega to želja Cetinjana.

"Ne poznajem građanina Cetinja koji ne bi podržao ovu inicijativu. Znam ih podosta, ali nikoga ko bi bio protiv toga. Mislim da će i među političkim strankama biti sluha za ovo i da ćemo već na narednoj sjednici Skupštine opštine imati odluku kojom ćemo potvrditi davanje imena jednoj od ulica u užem gradskom jezgru kontraadmiralu Vladimiru Baroviću, naravno, uz želju i da se njegovo mjesto vječnog počinka u Herceg Novom obiđe i obilježi na pravi način", pojašnjava Stanić.

Slično razmišljaju i istaknuti građani Cetinja, među kojima je istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, koji smatra da Cetinje kao "Grad Heroj", što je titula koja mu je pripala u poslijeratnoj Jugoslaviji, prvi treba da dobije ulicu heroja Barovića.

Aleksandar Čilikov

Aleksandar Čilikov

"Pošto smatram da je to apsolutno herojski čin a Cetinje je 'Grad Heroj', onda bi Cetinje bilo najprikladnije mjesto u Crnoj Gori koje bi trebalo da uradi tako nešto – da jednu ulicu nazove imenom Vladimira Barovića. Po mojim shvatanjima morala i života uopšte to je jedan od herojskih činova i jedna od najmoralnijih stvari koja se desila tokom svih ovih nesrećnih godina raspada nekada zajedničke domovine", kaže Čilikov.

Da li će država Crna Gora na pravi način obilježiti godišnjicu Barovićeve smrti, sa ponosom se sjećajući jednog od svojih najboljih sinova?

Ćutanje državnih predstavnika u Građanskoj Alijansi već u startu su protumačili kao jasno odsustvo želje da se Crna Gora suoči sa svojom ulogom u ratnoj prošlosti.

"Ćutanje koje traje duže od 25 godina. Sve ono što se čini u Crnoj Gori po pitanju suočavanja sa prošlošću jeste da to ostane tišina i da se zaboravi", zaključuje Milan Radović.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG