Dostupni linkovi

logo-print

Krenule ostavke direktora iz URA-e, za ministre se još ne zna


Rade Milošević

Rade Milošević

Direktor zavoda za zapošljavanje Rade Milošević prvi je funkcioner Ujedinjene reformske akcije (URA) koji je podnio ostavku nakon što je taj građanski pokret još 4. avgusta odlučio da napusti Vladu izbornog povjerenja, zbog nepoštovanja Sporazuma o slobodnim i fer izborima od strane vladajuće Demokratske partije socjalista (DPS).

Još, međutim, nije definitvno poznato da li će njegovim stopama i potpredsjednik Vlade, kao i ministri koje je delegirala URA kao nestranačke ličnosti. Među njima je ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić.

"Dogovor sa zadnjeg Koordinacionog tijela bio je da se ipak sačekaju, zbog pune korektnosti, odluke sva tri subjekta trojke, a nakon toga će mediji biti blagovremeno obaviješteni o mojoj konačnoj odluci. Kakva god ona bila, bićete detaljno obaviješteni zašto je ona takva kakva će biti", rekao je Marić.

Gdje su milioni iz fonda za zapošljavanje?

Odlazeći direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević najavio je da će nastavljati tehnički da obavlja tu funkciju do izbora novog čelnika te institucije.

U međuvremenu objelodanio je još jednu, dosad najveću zloupotrebu koja se odnosi na novac Fonda za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba sa posebnim potrebama u Crnoj Gori.

Milošević i ministar Marić, na zajedničkoj konferenciji za novinare u Zavodu za zapošljavanje, objedlodanili su kako je Državna revizorska insititucija otkrila kako je u periodu od 2009. do 2014. godine Vlada nenamjenski potrošila čak 34 miliona eura namijenjenih za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba sa posebnim potrebama.

Goran Danilović i Boris Marić

Goran Danilović i Boris Marić

"Ne zna se gdje je 34 miliona i 537.463 eura. Efekti njihove potrošnje su minimalni. I u smislu zapošljavanja i u smislu afirmacije uključivanja osoba sa invaliditetom u društvene tokove. Zbog toga pokrećemo inicijativu koja je više nego jasna i više nego potrebna: da Fond mora da se izdvoji kao posebna jedinica, da bi znali koliko sredstava dolazi, kako se ona koriste i da se uspostavi adekvatna kontrola i adekvatna revizija ovih projekata", naveo je ministar Marić.

Jedno od brojnih pitanja koje se postavlja jeste čiji će kadrovi popuniti upražnjena mjesta koje napusti predstavnici URA-e u državnim institucijama, posebno u Zavodu za zapšljavanje, za koje se vežu navodne zloupotrebe i tokom prethodnih izbornih ciklusa i odakle je potekla čuvena krilatica iz afere "Snimak", kako će svaki zaposleni građanin vladajućem DPS-u donijeti četiri glasa. Rade Milošević nema dilemu ko treba da zauzme njegovo mjesto.

"Nadam se neko iz opozcije. Tako bi bar trebalo da bude, ali vidjećemo kako će stvari dalje funkcionisati", prokomentarisao je Milošević.

Ono što je sigurno jeste da politička dinamika u Crnoj Gori ususret oktobarskim izborima dobija na ubrzanju nakon što je URA odlučila da izađe iz Vlade.

I dok jedni smatraju kako je to loša odluka koja će oslabiti kontrolu izbornog procesa u njegovoj finalnoj fazi u korist vladajuće DPS, drugi u činjenici što ostale članice opozicione trojke - DEMOS Miodraga Lekića, a vjerovatno i Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića - ostaju u Vladi, vide dobar potez koji će pomrsiti račune DPS-u, koji je računao da će vratiti pozicije u važnim resorima koje te dvije partije pokrivaju. Tako, međutim, ne misli Boris Raonić iz nevladine organizacije Građanska alijansa.

"Nijesam siguran da je DPS računao na mandate koji su zauzeli funkcioneri DEMOS-a i SDP-a, ali se DPS svakako nadao da će biti neke vrste većih tenzija i da će ta vrsta kontrole biti slabija. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da će SDP i DEMOS ostati u Vladi i da će ta kontrola biti veća i to je nešto što u ovom trenutku može da raduje", ocjenjuje Raonić.

Fantomski glasači i nikom ništa

Procjene su i da će i u ovom kao i u prethodnim izbornim procesima neuralgična tačka od koje ćezavisiti regularnost parlamentarnih izbora 16. oktobra biti birački spiskovi. Njihova tačnost i ažurnost kao i njihovo čišćenje od duplih glasača, nepostojećih, odnosno fantom birača, preminulih osoba kao i oni koji nemaju pravo glasa, ali su se zahvaljujući političkim marifetlucima vladajuće DPS našli na biračkom spisku.

Da njihov broj nije zanemarljiv pokazuje to što je urgencijom opozicionog ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića iz DEMOS-a, u čijoj su nadležnosti ovoga puta birački spiskovi, iz njih već izbrisane 1.263 osobe. No, Boris Raonić ni na tom planu ne očekuje bitne rezultate.

Boris Raonić

Boris Raonić

"Nažalost, između opozicionih partija izostala je koordinacija po tom pitanju ali i po pitanju svih ostalih bitnih stvari. Biračkim spiskovima ne može da se bavi samo jedan čovjek i jedna partija, već time treba da se bave sve političke stranke, pa i vladajuća", konstatuje Danilović.

Prema njegovim riječima, zabrinjavaju kontradiktorne informacije:

"Ministar unutrašnjih poslova je naložio brisanje iz biračkog spiska 1263. glasača, koji su biračko pravo stekli u zadnje dvije godine, ali postoje informacije da to ipak nije urađeno. Vidjeli smo u samom ministarstvu koliko autoriteta ima ministar. Ostale partije su gotovo nezainteresovane, čak i one koje imaju ozbiljne tvrdnje da je maltene 70.000 fantomskih glasača upisano i birački spisak, po tom pitanju ne rade ništa", komentariše Danilović.

Opoziciona trojka, koju čine URA, DEMOS i SDP, po Sporazumu o slobodnim i fer izborima, ušla je u Vladu izbornog povjerenja i počela da pokrive funkcije u državnim institucijama i preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom, kao i u organima lokalne samouprave koji su markirani kao najveća uporišta izbornih zloupotreba.

Nakon samo par mjeseci predstavnici URA odlučili su da napuste Vladu, pošto su kao i ostali konstituenti trojke konstatovali da je preglasavanjem opozicionih ministara u Vladi izbornog povjerenja u odluci o novom ugovoru Elektroprivrede sa italijanskom kompanijom A2A grubo prekršen Sporazum o slobodnim izborima, koji je podrazumijevao konsezus o pitanjima od posebnog značaja.

Medutim, DEMOS ja na nedjeljnoj sjednici Glavnog odbora odlučio da ipak ostane u Vladi, dok će SDP konačnu odluku donijeti 22. avgusta.

Vrh Đukanovićeve Demokratske partije socijaliste juče je pozdravio odluku DEMOS-a da ostane u Vladi, ocjenjujući je kao odgovornu i konstatujući da takav koncept izvršne vlasti postiže cilj zbog kojeg je formirana.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG