Dostupni linkovi

Crkva kao spomenik urušavanja viševjekovne tradicije


Vjernici pohode crkvu na Rumiji
Vjernici pohode crkvu na Rumiji

Ni ove godine, na hiljadugodišnjicu od stradanja Svetog Vladimira, zaštitnika Bara, katolici i muslimani iz tog grada nijesu učestvovali u iznošenju krsta na vrh Rumije.

Nekada zajednički obred od 2005. godine pretvorio se u gotovo jednonacionalni a ove godine na liturgiji u limenoj crkvi na vrhu planine učestvovali su i vjernici i gosti iz Rusije.

Običaj je prekinut kada je Srpska pravoslavna crkva helikopterom Vojske tadašnje Državne zajednice Crne Gore i Srbije prenijela metalni objekat u vidu crkve na vrh planine.

Pomoćnik ministra kulture do 2004. godine, pravnik i Baranin Vlado Marvučić među onima je koji su rezignirani i razočarani zbog prekida jedne tradicije koja je nekada zbližavala ljude:

„Tužno je jer je time prekinuta jedna lijepa tradicija koja seže daleko, daleko u prošlost i koja je objedinjaval sve narode i konfesije sa ovih prostora. To je bio jedan od najljepših kultova na ovom prostoru, a usudio bih se reći i u regionu.“

Marvučić je razočaran i decenijskim nečinjenjem države koja nije učinila ništa da spriječi urušavanje drevnog običaja postavljanjem limene crkve na vrh Rumije:

„Nije prvi put da država postupa tako. Bilo je tako i u mnogim drugim stvarima, političkim ,ekonomskim pa i kulturnim gdje se ona nije miješala u svoj posao, što svakako nije dobro. U svakoj situaciji pa i u ovoj moralo je da postoji neko rješenje, neki dogovor koji bi smo svi morali da ispoštujemo.“

U međuvremenu i ove kao i u prethodnih 10 godina povorka od više stotina pravoslavnih vjernika uspela se na vrh Rumije.

U limenoj crkvi Svete Trojice na vrhu planine, u prisustvu više stotina Barana i njihovih gostiju iz drugih krajeva Crne Gore, regiona ali prvi put i Rusije, liturgiju je služio paroh barski protojerej Jovan Plamenac.

Za profesora iz Bara Neđeljka Đurovića uključivanje Rusa nije iznenađenje jer je politika, kako kaže od početka umiješana u cijelu stvar:

„Ne, to za mene nije iznenađenje. To je čisto jedan logičan slijed događaja ili stvari. Mislim da u svemu ima politike i to sa dvije strane. Sa strane onih koji su prekinuli tu tradiciju i pretvorili je u jednonacionalni događaj ali i od onih koji su navodno branili tu tradiciju a zapravo su samo htjeli politički da profitiraju na kratke staze. Odgovornost za sve snose oni koji su prekinuli tu tradiciju ali i državne institucije, odnosno oni koji su tada bili politički akteri.“

Božena Jelušić
Božena Jelušić

Profesorica iz Budve Božena Jelušić kaže da nije problem što je ruska delegacija došla na Rumiju ili bilo koja delegacija bilo koje druge zemlje:

„Problem je u tome što je Rumija imala specifično, kulturološko i socijalno i simboličko značenje za narode ovog kraja i nije jednako kada vi taj teren zaposjednete svojom voljom i kažete ovo je moje ali ja ću vas pustiti da dođete ovdje.To prosto nije isto i institucije sistema je trebalo da reaguju kada je to bilo moguće. Prosto imamo situaciju kakvu smo zaslužili svojim nečinjenjem i građanskim neaktivizmom.“

Šta naši sagovornici kažu o tome šta bi trebalo da se dogodi da bi viševjekovna tradicija zajedničkog iznošenja krsta na vrh Rumije bila obnovljena ?

Objektivno gledajući loptica je na polovini onih koji sada trenutno tu litiju održavaju. Ako se sa njihove strane protokom vremena ne javi razumijevanje i želja da se stvari vrate kako su nekada bile teško da možemo očekivati promjenu. Sve drugo što bi išlo u kontekstu nametanja i prinude po mom mišljenju ne bi bilo efektno“, kaže profesor Neđeljko Đurović.

Da se sjedne u duhu dobre volje i da se razgovara o problemu a ne da se gura pod tepi. Dakle, da se traga za rješenjem koje će biti prihvatljivo za sve i da se ta lijepa tradicija obnovi odnosno nastavi“, poručuje Vlado Marvučić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG