Dostupni linkovi

logo-print

I ove godine vjernici SPC nose krst na Rumiju


Nošenje krsta na Rumiju, 2011.

Nošenje krsta na Rumiju, 2011.

Tradicija prema kojoj su vjernici svih konfesija jednom godišnje iznosili krst na planinu Rumija kod Bara u Crnoj Gori, trajala je više stotina godina. Taj običaj je prekinut 2005 godine kada je Srpska pravoslavna crkva helikopterom prenijela metalni objekat u vidu crkve na vrh te planine. Od tada, iznošenje krsta predstavlja obred koji je jednonacionalni, a država je gluva na zahtjeve da se nelegalni vjerski objekat ukloni.

I ove godine na vrh Rumije će izaći samo vjernici Srpske pravoslavne crkve, dok ostali čekaju reakciju države. U organizaciji Srpske pravoslavne crkve 23. juna će iz Bara krenuti litija ka vrhu planine Rumije gdje već osam godina stoji podignuta limena crkva Svete trojice.

Sveštenik Jovan Plamenac je ovaj događaj označio posebno važnim kako bi se održao vjekovni kult Svetog Vladimira i običaj da se na Trojičin dan na vrh Rumije iznosi krst tog sveca.

"Jedan od najznačajnijih kultova u Crnoj Gori, jedno od najznačajnijih nematerijalnih kulturnih dobara ovdje, sigurno od neprocjenjivog značaja. Iznošenje krsta je srž, srce tog kulta", kaže Plamenac.

Metalna crkva na Rumiji je, podsjetimo, nelegalno postavljena 2005. godine i od tada je predmet političkog i vjerskog spora.

Po tradiciji, na vrh Rumije su, na Trojičindan, izlazili predstavnici svih konfesija, pravoslavci, katolici i muslimani, iznoseći na vrh planine krst Svetog Vladimira. Ta praksa je, međutim, prekinuta otkako je SPC na vrhu planine postavila metalnu crkvu. Objekat je na vrh Rumije helikopterom prenela Vojska bivše Jugoslavije.

Mitropolija SPC u Crnoj Gori se poziva na to da je na vrhu Rumije u davna vremena postojala crkvica koja je srušena. Sveštenik Jovan Plamenac odbacuje tezu da je crkva na Rumiji poremetila međuvjerske odnose u Crnoj Gori:

"U crnogorskoj javnosti se uporno potencira teza da je Crkva Svete Trojice poremetila tradicionalne barske međuvjerske odnose i sklad. To jednostavno nije istina", tvrdi Plamenac.

Odgovarajući na pitanje šta su učinili da pripadnike drugih vjerskih zajednica vrate u obred prema kojem su zajedno sa pravoslavcima i katolici i muslimani pratili krst Svetog Vladimira, i da li će i ova litija biti jednonacionalna, sveštenik Srpske crkve Jovan Plamenac je rekao:

"Riječ je o političkoj upotrebi kulta Svetog Jovana Vladimira. To što ste vi čuli u skupštini u medijima i na nekim raznim skupovima da je crkva na Rumiji poremetila taj međuvjerski sklad u Baru to je samo iz političkih kuhinja. U životu i realnosti to je drugačije. Nikada nikoga gore nijesam pitao da li je musliman. Ja znam da oni idu gore, ne samo na ovu glavnu litiju nego samnom i na ove mjesečne litije."

Crnogorska crkva krivi vlast

Za uklanjanje metalne crkve najviše su se zalagale albanske nacionalne partije i Socijaldemokratska partija, koje su tvrdile da je postavljanje tog objekta na vrh Rumije poremetilo međuetničke i međuverske odnose na području Bara i okoline.

Iako je svojevremeno Državni inspektorat za građevinarstvo naložio uklanjanje tog objekta, do toga nikada nije došlo jer je postojao jak otpor među vjernicima Srpske crkve.

Crnogorska pravoslavna crkva je početkom ove godine zatražila od Ministarstva održivog razvoja i turizma da preduzme mere za uklanjanje metalne crkve sa vrha planine Rumija.

Prema riječima Steva Vučinića, potpredsjednika Savjeta Crnogorske crkve, objekat na Rumiji je ukinuo viševjerski obred iznošenja krsta, te je demonstrirana imperijalna ambicija prema crnogorskom prostoru. Vučinić za nastalu situaciju krivi vlast u Crnoj Gori:

"I ove godine, na sramotu ove korumpirane vlasti koja dijeli suverenitet sa beogradskim popovima i odbija da ovo pitanje riješi na Rumiju će se iznositi krst razdora i prkosa miru i ljubavi među građanima, očito sa namjerom da se u budućnosti izazovu podjele među narodima i vjerama dakle Crnogorcima, Muslimanima, Bošnjacima i Albancima i uzrokuju neke nove nesreće na ovom prostoru. Na žalost, u tome učestvuje i ova premudra vlast koja zloupotrebljava državne instrumente za realizaciju isključivo sopstvenih interesa i ponaša se kao da je u ratu sa nama i sa našom domovinom kojom upravlja očito u tuđem interesu", naglašava Vučinić.

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Mehmed Bardhi, koji je bio među najglasnijima za uklanjanje metalne crkve na Rumiji, kaže da je od postavljanja metalne crkve vrh planine Rumija okupiran od strane Srpske pravoslavne crkve. Barthi vjeruje da je sve to učinjeno u dosluhu između Srpske crkve i crnogorske vlasti:

"I dobro znaju da je ovaj događaj najveća provokacija koja je učinjena ovim mirnim krajevima i prostorima i autohtonom albanskom stanovništvu, a ja kažem i samoj Crnoj Gori. Postavljanjem tog limenog objekta na Rumiju od strane SPC mi smo odlučili da više ne izlazimo na Rumiju. Čekali smo da crnogorske vlasti da dislociraju tu crkvu, pisali smo zahtjeve i pisali peticije. Ali crnogorska vlast nije reagovala. Objekat koji prijeti miru i kome tamo nije mjesto treba pod hitno dislocirati. Crnogorska vlast biće odgovorna za sva buduća događanja", upozorava Bardhi.

Početkom 2012 godine iz Vlade Crne Gore je saopšteno da crkva na Rumiji neće biti uklonjena jer je pod moratorijumom za uklanjanje nelegalno sagrađenih objekata koji će biti na snazi do usvajanja planske dokumentacije, što traje do danas.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG