Dostupni linkovi

logo-print

Potrebne radikalne promjene izbornog sistema


Prebrojavanje glasova na izborima u BiH 2010.

Prebrojavanje glasova na izborima u BiH 2010.

Da li su mogući fer, pošteni i slobodni izbori u BiH prema postojećem izbornom zakonodavstvu? Koje su najkrupnije anomalije izbornog sistema i kako ih prevladati? Zbog čega izborni sistem generira političke krize u zemlji?

To su samo neka od pitanja na koja u svojoj novoj knjizi „Izborni sistem BiH: Kritička analiza i kompilacija izbornog zakonodavstva“ odgovara Adis Arapović.

Izborno zakonodavstvo u BiH teško da može biti bolje i demokratičnije budući da se direktno oslanja na Ustav BiH, ali i skoro 15 drugih zakona koji traže određene izmjene. Sve to Izborno zakon BiH čini jedinstvenim u svijetu.

Adis Arapović

Adis Arapović

Izborni sistem trebao bi biti uspostavljen kao demokratski, koji se temelji na opštem jednakom i tajnom pravu glasa, te slobodnim i neposrednim izborima za sve državljane BiH sa biračkim pravom.

Da reforme u BiH idu sporo i teško pokazuje i činjenica da nema konsenzusa oko primjene odluke Evropskog suda za ljudska parava u slučaju Sejdić - Finci.

Autor analize izbornog zakonodavstva u BiH Adis Arapović kaže kako se zaboravlja na činjenicu da je u Strazburu presuđeno i Izbornom zakonu BiH.

„Iz tako diskriminatorskog izbornog sistema dolaze svi problemi – problem sa Mostarom, problem sa Srebrenicom, problem sa biračkim spiskovima, problem sa izbornim jedinicama, problem sa vanrednim izborima: Sve su ovo samo neke od anomalija koje smo mi uočili“, kaže Adis Arapović.

Član Izborne komisije BiH, profesor Suad Arnautović kaže da je osnovni problem bosanskohercegovačkog izbornog zakonodavstva činjenica da preferira etničko u odnosu na građansko:
Kada bismo izborni sistem utemeljili na građanskim premisama, bila bi sasvim drugačija slika i struktura političkih tijela u BiH, ocjenjuje Suad Arnautović.

„Zasigurno, kada bismo izborni sistem utemeljili na građanskim premisama, na premisama koje omogućuju da svaki glas bude ravnopravan i da svaki građanin može poptuno slobodno da iskaže svoju volju, da bi bila sasvim drugačija slika i struktura političkih tijela u BiH“, ocjenjuje Arnautović.

Bez osnovnih reformi u Ustavu BiH, oko kojih u zemlji nema ni minimalnog konsenzusa, nemoguće je napraviti temeljite izmjene izbornog zakonodavstva.

Ja sam građanin

Profesor sa Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo postavlja pitanje na koji način u BiH, kao složenoj ustavno-pravnoj državi, svaki pojedinac može postaviti sebe kao građanina.

Tada bi bilo lakše rješavati i diskriminatorske odredbe ugrađene i u Ustav i u Izborni zakon, kaže Grebo:

Zdravko Grebo

Zdravko Grebo

„Kad se predstavimo kao građani, onda smo predstavljeni i kao muškarci i kao žene i kao Romi, Mađari, Slovaci i bilo šta, ne poništavajući nijedan od kolektivnih identiteta. Da li BiH i svi njeni građani vjeruju da ta država ima smisla i da li kao socijalno ugroženi, obespravljeni, poniženi, razdrobljeni prema etničkim kriterijima, koji ovu zemlju dovode do ludila, žele da se osvijeste i da kažu: ’Hej, hej, ja sam građanin BiH i ja hoću da o tome odlučujem.’“

Direktorica Ureda Vijeća Evrope u BiH Meri En Henesi navodi šta Izborni zakon u BiH čini nedemokratičnim:

„Trenutni izborni sistem je utemeljen na pogrešnom konceptu demokratije, koji čak i ne cilja na davanje jednakih prava svojim građanima da glasaju ili da budu birani, niti osigurava da vlada BiH odražava volju naroda. Ovo će ostati istinska prepreka u demokratskim izborima u BiH dok god se ne donesu amandmani na Ustav BiH, Ustav revidira ili zamijeni novim ustavom.“

Bivši član Izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže kako su u BiH izbori uvijek vanredna situacija, a ne normalni demokratski proces.

Osnovni problem izbornog sistema su, prema Šehićevom mišljenju, diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH. No nisu to jedini problemi u izbornom procesu, podsjeća on:
Adis Arapović kaže kako je potreban ne samo potpuno novi izborni zakon, već i zakon o formiranju političkih stranaka.

„Neusaglašen izborni sistem kad su u pitanju FBiH i RS - miješaju nam se direktni i indirektni izbori za iste funkcije na nivou entiteta. Nažalost, imamo situaciju da i grad Mostar ima specijalni status, pa i posebno poglavlje kada je u pitanju način izbora odbornika u Gradsko vijeće, što odudara od načina biranja u drugim jednicama lokalne samouprave. Mi i dalje imamo direktan i indirektan izbor prvih ljudi jedinica lokalne samouprave.“

Ukoliko BiH želi da napravi bilo kakav progres u izbornom sistemu, potrebno je napraviti potpune izmjene nekih zakonskih rješenja, smatra Adis Arapović.

„I ne samo potpuno novi izborni zakon već i zakon o formiranju političkih stranaka, nova legislativa koja će tretirati sukob interesa i nova legislativa koja će tretirati finansiranje političkih stranaka. Ovo su ključne kategorije izbornog sistema, a u svima njima postoje izuzetno krupne, pa čak možda i kardinalne anomalije“, zaključuje Arapović.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG