Dostupni linkovi

logo-print

Ramić-Mesihović: BiH potreban novi pristup za NATO integracije


Lejla Ramić-Mesihović

Lejla Ramić-Mesihović

Direktorica Vanjsko-političke inicijative BiH Lejla Ramić-Mesihović u intervjuu za RSE kaže da dnevna politika ne smije biti upetljana u izmjene Ustava BiH, čije nedostatke treba otkloniti što prije.

Ako BiH želi pozitivnu reakciju na aplikaciju za članstvo, mora ubrzati ritam provođenja reformi. I za približavanje NATO-u potreban je drugačiji pristup, slično onom što je učinjeno i za proces evropskih integracija.

RSE: Evropski sud za ljudska prava donio je još jednu presudu protiv BiH (Ilijaz Pilav), za diskriminaciju "upisanu" u Izbornom zakonu i Ustavu BiH, koji ne daju jednaka prava za kandidovanje svim svojim građanima. S obzirom na to da je BiH prije četiri mjeseca podnijela aplikaciju za članstvo, kakvi su izgledi da dobije pozitivan stav s obzirom na više neprovedenih presuda Suda u Strazburu?

Ramić-Mesihović: Presuda u predmetu Ilijas Pilav samo je logični slijed na prethodne dvije presude – "Azra Zornić" i "Sejdić-Finci" – i otvara manevarski prostor za druge slične presude tog tipa, zato što Ustav još uvijek narušava i krši prava za koja se pojedinci u ovim sluičajevima nastoje izboriti.

Zanimljivo je da je novim pristupom Evropska unija obrnula redoslijed – znači, ovo je za BiH i dalje zahtjev za napredovanje u Evropsku uniju, ali nije više ona alfa i omega. Novi pristup koji je iznjedrila britansko-njemačka inicijativa, otvara neke druge manevarske prostore danas, ali se ni u jednom trenutku ne smije zaboraviti da je bitno otkloniti nedostatke u Ustavu što prije, da opet ne bismo bili u stisci s vremenom i da ne bismo opet imali prebijanja bitnih stvari koje pripadaju ustavnoj materiji, preko dnevne politike.

RSE: Bh. političari, posebno član Predsjedništva BiH, Dragan Čović, koji je u februaru, u funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva, predao aplikaciju za članstvo, uglavnom izražavaju optimizam, odnosno, govore kako bi Bosna i Hercegovina u julu mogla dobiti pozitivnu reakciju na aplikaciju. Kakav je Vaš stav?

Ramić-Mesihović: BiH mora do kraja mjeseca izuzetno požuriti da ispuni preuzete obaveze, kako bi aplikacija bila što kredibilnija. Međutim, ozbiljno je narušena dinamika, posebno kada je u pitanju adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), i njegova provedba. To važi i za mehanizam koordinacije.

Ono što na neki način ide je provođenje Reformske agende. Također je najavljeno da će rezultati popisa biti objavljeni do kraja juna. Ja se stvarno nadam da će to biti tako. Ako bi se sve to stiglo, i da, evo, uvežem i najavljenu posjetu Berlinu članova Predsjedništva BiH i razgovor s kancelarkom Angelom Merkel krajem juna, ako bi sve to bilo urađeno u politički dobrom ozračju koje se može transponirati u političko ozračje zemalja članica koje odlučuju o tome da li će biti pozitivna reakcija na bh. aplikaciju za članstvo ili ne, onda bi stvari mogle da se pokrenu. Bitno je da dobijemo pozitivnu reakciju u julu. Slovačka drži Bosnu i Hercegovinu i njene evropske integracije visoko na svojoj listi prioriteta. Oni sada preuzimaju predsjedavanje Evropskom unijom i žele da predstave našu aplikaciju. Međutim, ako mi ne radimo tome u korist, ne može niko to uraditi za nas.

RSE: Slovačka je zaista prijateljski naklonjena prema Bosni i Hercegovini. Iz Slovačke smo imali i visokog predstavnika, gospodina Miroslava Lajčaka. Šta mislite, koliko u lobiranju može pomoći i grupa "Prijatelji BiH", koja je oformljena u Evropskom parlamentu?

Ramić-Mesihović: Grupa prijatelja u Evropskom parlamentu funkcioniše sada u novom sazivu i sada su inicijatori i voditelji te grupe iz grupacije liberala i demokrata. Bitno je da vidimo da postoji još uvijek interes da neko sebe proglasi prijateljem Bosne i Hercegovine, jer odavdje ima malo inspiracije za to. Mislim da su svi svjesni značaja, i geostrateškog, i stabilizacijskog Bosne i Hercegovine u cijeloj slici evropskih integracija. Ta grupa je i u prethodnom sazivu, u čijem smo mi, kao Vanjsko-politička inicijativa imali malu pozitivnu ulogu da se oformi, dakle, u oba saziva, bila ruka prijateljstva za Bosnu i Hercegovinu, i isto tako natprosječno razumijevanje njenih specifičnosti, i političkih i svakih drugih, ustavnih pogotovo, tako da je realno jako važno imati prijatelje, pa i u Evropskom parlamentu.

RSE: Što se tiče BiH i pristupa NATO-u, i tu su stari problemi. Osim oprečnih stavova političara iz dva entiteta, i dalje je balast knjiženje vojne imovine.

Ramić-Mesihović: Na sjednici prije par dana u Sarajevu, Vijeće za implementaciju mira, članice NATO-a i Japan su opet notirale jedan ograničen napredak u odnosu na prethodno zasjedanje. I opet je u pitanju proces registracije perspektivne vojne imovine i njeno praktično registrovanje u sklopu državnog nivoa. Ovo je problem koji se vuče već godinama. Ja bih ga čak nazvala "Sejdić-Fincijem" NATO integracija. Znači, ono što je "Sejdić-Finci" za evrointegracije, ovo ostaje pitanje koje vučemo godinama uz NATO integracije. Možda se mora razmisliti o novom pristupu, slično onom što je urađeno za uslove koje BiH mora ispuniti da bi podnijela aplikaciju za članstvo u EU. Ako se nastavi instistirati samo na vojnoj imovini, u ovom političkom trenutku, BiH samo gubi vrijeme.

RSE: Gotovo svakodnevno u Bosni i Hercegovini se govori o Reformskoj agendi koja je jedan od uslova za kandidatski status, a o čemu građani zaista vrlo, vrlo malo znaju. Šta mislite, da li je za Reformsku agendu, kao i za sve druge reforme, potreban drugačiji ambijent, u kojem bi bile uključene nevladine organizacije, građani, cijeli civilni sektor, a ne da bude ekskluziva za uzak krug političara?

Ramić-Mesihović: Reforme sistemskog tipa koje su predviđene Agendom, ni u kom slučaju se ne bi smjele, pa čak ni u ekonomiji, u demokratiji u razvoju kao što je naša, ni tad se nema luksuz kriti od javnosti, ni jedan dio reformskog procesa. Bilo je pokušaja određenih konsultacija sa predstavnicima civilnog društva. Mislim da ta interakcija mora biti puno korektnija, i sa jedne i sa druge strane i mora imati puno bolju strukturu. Organizacije civilnog društva koje razgovaraju, koje uzimaju za pravo da razgovaraju na jedan autoritativan način o reformskoj agendi, moraju da se potkuju znanjem, da se potkuju razumijevanjem procesa i potrebom da formiraju i plasiraju vlastita rješenja, ne samo da vide probleme. Istovremeno, vlada s druge strane, mora da potiče interakciju, da uzima ono najbolje što nudi civilno društvo i morala bi na svaki način da omogući ekonomsko-socijalni dijalog na što boljem nivou.

RSE: Kako vidite cijelu ovu, uslovno rečeno, blamažu oko ovjere rezultata popisa?

Ramić-Mesihović: Ja bih voljela podsjetiti da ta priča oko popisa nije stvar koja je akutelna zadnjih sedam, osam mjeseci. Još 2010. trebalo je iti pretpostavke da imamo popis 2011., kao svi što su imali, i u regionu i većem dijelu svijeta,naše planete. Isto tako su pravljena potkusurivanja u korist određenih kompromisa i dnevne politike. Konačno smo, dvije godine nakon svih, imali popis, pa je valjda trebalo da se u nekom razumnom roku, do godine dana, rezultati objave.

Još 2010. je lijepo objašnjeno da će doći Upitnik, ako se ide na kandidatski status. Dolazi Upitnik kad-tad, i moraju se imati rezultati popisa. Jako je bitno da građani znaju i shvate, pa i političari, jer nisam sigurna da je svima jasno – to nije nešto što smo saznali prije godinu dana ili prije nekoliko mjeseci. To je nešto što mi znamo najmanje šest godina. Tako je to jedna od slika Bosne i Hercegovine koju smo poslali Evropi i svijetu, u kontinuitetu od 2010. godine. I s kojom se nismo proslavili. Ja se stvarno nadam da ćemo to makar malo amortizovati objavom rezultata popisa, do 1. jula.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG