Ionako užarenu američku izbornu kampanju dodatno je uzburkao u The New York Timesu (NYT) objavljeni izvještaj da je šef izborne kampanje republikanskog kanadidata za predsjednika SAD, Donalda Trumpa, Paul Manafort primio oko 12,7 miliona dolara za kampanju proruskih političkih partija u Ukrajini između 2007. i 2012. godine.
Advokat Menaforta je demantovao ove tvrdnje ali je menadžer kampanje kandidatkinje demokrata, Hillary Clinton saopštio da Trumpov tim mora razjasniti svoje proruske veze, nakon optužbi objavljenih u The New York Timesu.
Veze Donalda Trumpa sa Rusijom često su bile tema u dosadašnjem toku izborne kampanje za predsjedničke izbore u SAD.
U tekstu NYT objavljenom u nedjelju, 14. avgusta, se navodi da je Manafort sa svojom njegova firmom igrao ključnu ulogu u savjetovanju bivšeg ukrajinskog proruskog predsjednika, Viktora Janukoviča, koji je pobjegao u Rusiju nakon ustanka u zemlji u novembra 2013.
U tekstu se navodi da je ukrajinski Antikorupcijski biro otkrio spisak sa isplatama u jednoj knjizi Janukovičeve tada vladajuće Partije regiona, u, kako je navedeno, dijelu „nelegalnih, odnosno neproknjiženih isplata“.
Antikorupcijski biro prema navodima ovog lista takođe istražuje poslovne ugovore vrijedne milione dolara koje su povezivane uz pomoć Manofortove firme.
Ipak Biro tek treba da utvrdi da li je aktuleni šef kampanje Donalda Trumpa, Paul Manafort zaista i primio bilo šta od navedenih 12,7 miliona dolara.
NYT je u opširnom tekstu citirao Manafortovog advokata, Richarda Hibeya, koji tvrdi da nije.
„Teško je imati respekta prema bilo kakvoj vrsti optužbi čiji je cilj blaćanje nekoga kada nema dokaza za to. Dematujemo da je uopšte moguće naći takve dokaze", rekao je Hibey.
Manafort je navodno bio savjetnik proruskih političkih partija u Kijevu, predvođenih tadašnjom Janukovičevom strankom, a tajne isplate su obavljane u periodu 2007-2012.
Viktor Janukovič je nakon novembarskih protesta i Euromaidana te nereda koji su uslijedili u januru 2014, u drugoj polovini februara pobjegao u Rusiju nakon čega je uslijedio žestoki konflikt Moskve i prozapadne vlade u Kijevu.
Ruski hakeri u kampanji za Donalda Trumpa
Rusija je okupirala i aneksirala poluostrvo Krim 2014., a nasilje između ukrajinskih snaga i proruskih separatista na istoku Ukrajine u više od dvije godine sukoba odnijelo je više od 9.500 života.
Budući da je republikanski kandidat Donald Trump u kampanji u više navrata iskazao simpatije za „čvrstu ruku“ kao način vladanja ruskog predsjednika Vladimira Putina, iz Demokrtaske stranke insistiraju da postoje pitanja na koja se moraju dati odgovori imajući u vidu “pro-Putinovske političke pozicije koje je usvojio Donald Trump“.
Menadžer kampanje Hillary Clinton, Robby Mook kaže:
“Donald Trump ima odgovornost da objelodani veze sa pro-Kremlj entitetima ili pojednicima, kako šefa kampanje Paula Manaforta, tako i svih ostalih zaposlenih u njegovoj kampanji, uključujući i to da li ih neko od njegovih sadašnjih uposlenika ili savjetnika zastupa ili su na njihovom platnom spisku“, kaže Mook.
Demokrate su optužile Ruse da pokušavaju da pomognu kampanji Donalda Trumpa.
Robby Mook se referirao na to što se vjeruje da su ruski hakeri stoje iza kampanje u kojoj su u nekoliko navrata ove godine u različitim tijelima Demokatske stranke izvedeni upadi u njihov sistem bezbjednosti.
Za vikend je jedan haker za koga je navedeno da je povezan sa Rusijom postavio online lične kontakt informacije Nency Pelosi šefice demokrata u predstavničkom domu SAD i još stotina drugih zvaničnika Demokratske stranke.
Pelosi je saopštila da je nakon toga zasuta „obscenim i bolesnim" porukama.
Nakon prvobitnog curenja podataka, Trump je bio pod žestokim kritikama zbog toga što je navodno pozvao Ruse da otkriju emailove koje je Hillary Clinton slala sa privatnog kućnog servera u vrijeme dok je bila državna sekretarka SAD, što je protivno prvilima američke vlade.
FBI je u ovom slučaju preporučio da nema dokaza za podnošenje tužbe. Clintonova je saopštila da je oko polovine od 60.000 emailova vraćeno Stejt Dipartmentu, dok su ostali bili privatni.
Trump je ovako tim povodom poručivao:
“Rusijo ako ovo slušaš, nadam se da će vam uspjeti da nađete 30.000 emailova“.
Trump se našao pod udarom i zato što je govorio da Rusija neće ući u Ukrajinu. Kada mu je ukazano da su već anektirali ukrajinsko poluostrvo Krim, on se branio tvrdnjom da se neće usuditi da idu dalje.
Bez obzira što i dalje uživa značajnu popularnost, Donald Trump u posljednje vrijeme prema istraživanjima javnog mjenja bilježi pad podrške, nakon ovih i sličnih kontroveznih izjava.
Sam Trump je međutim umjesto za svoje problemtičene i neodmjerene izjave za pad rejtinga optužio medije.
U nedjelju je ovako tweetovao:
“Da me odvratni i korumpirani mediji pošteno prate i da ne daju pogrešna tumačenja riječima koje izgovaram, vodio bih ispred Hillary 20 posto.“
Mogu li republikanci otkazati podršku Trumpu?
Mediji ponovo spekulišu da bi Republikanska stranka mogla razmotriti odustajanje od podrške Trumpu na predsjedničkim izborima dok je Reuters objavio spisak sa imenima i obrazloženjima 19 republikanskih senatora i zastupnika Predstavničkog doma koji neće glasati za Trumpa 8. novembra.
Istovremeno je u uredničkom komentaru The Wall Street Journala, koji obično daje podršku republikanskim kandidatima na izborima u SAD, Trumpu poručeno da promjeni taktiku ili da odustane.
„Gospodin Trump se udaljio od svoje partije i ne vodi kompetentnu kampanju“ konstatovali su.
„Ako Trump nije u stanju da promijeni svoje ponašanje do Praznika rada (u SAD se obilježava 5.septembra), Republikanska stranka neće imati drugog izbora nego da mu oduzme kandidaturu budući da je uzaludna, te da se okrenu spašavanju Senata i Predstavničkog doma umjesto utrci za predsjedničke izbore“, poručio je The Wall Street Journal.
Facebook Forum