Četvrtak, 23. oktobar/listopad 2014, 00:23 CET

Bosna i Hercegovina

Borba protiv korupcije u BiH: Zviždači bez zakonske zaštite

Ilustracija
Ilustracija
Piše: Gojko Veselinović

Kada je riječ o borbi protiv korupcije u zemljama regije, najdalje je otišla Hrvatska, a najnovija dešavanja u Srbiji, poput hapšenja direktora Delta kompanije Miroslava Miškovića, pokazuju da je i ona na putu da se ozbiljno počne obračunavati sa korupcijom. U BiH je stanje mnogo lošije jer se pod borbom protiv korupcije smatra hvatanje takozvanih sitnih riba, koje se uz veliku medijsku hajku hapse, a na kraju od tih slučajeva uglavnom ne bude ništa. Oni najkrupniji igrači ostaju nedostupni ruci zakona, a najdeblji kraj izvuku oni koji tu korupciju uoče i prijave.

Korupcija se već odavno udomaćila u sve pore bosanskohercegovačkog  društva, tako da sam čin prijavljivanja korupcije nailazi na osudu društva i sa sobom nosi posljedice po karijeru, zdravlje, ali i sam život. Međutim, i pored toga postoje ljudi koji ne mogu slijepo gledati bilo kakve oblike korupcije, a oni se zovu uzbunjivači ili zviždači. Oni su korupciju prijavili i na svojoj koži najbolje osjetili njene kandže. Predsjednica udruženja Uzbunjivači u BiH Višnja Marilović kaže da je njen život krenuo nizbrdo onog trenutka kada je prijavila slučaj pronevjere tri miliona KM državnog novca:

„Ja sam bila uposlenik centra Skenderija, Sarajevo. Radila sam u finansijskom sektoru. Sva dokumenticija mi je bila dostupna. Dokumentaciju sam iskopirala, odnijela u Kantonalno tužilaštvo Sarajevo. Kantonalni tužilac je zaprimio dokumenataciju, poslao federalni MUP da potvrdi navode iz krivične prijave i u tom momentu ja sam dobila otkaz. Počele su prijetnje meni i mojoj porodici. Postala sam markirana kao izdajnik, izolovana od društva.“  

Marilovićeva dodaje da ljudi ne treba da prijavljuju korupciju dok se ne obezbijede mehanizmi zaštite:

„Neodgovorno je pozivati građane da prijavljuju korupciju kad nemamo zakonski mehanizma da te ljude kasnije zaštiti od odmazde poslodavaca, odnosno ljudi koji bi bili prijavljeni.“

Teufik Hadžiahmetović, jedan od članova udruženja Uzbunjivači u BiH, takođe je prijavio korupciju i zbog toga trpio poslijedice:

„Ja sam prijavio dekana i rektora i službene osobe na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu za nelegalan postdiplomski studij. Nakon toga sam bio izopćen na neki način iz društva, doživio sam prijetnje, zatim degradiranje mene kao ličnosti kroz raznorazne medijske kuće.“

Jedan od prvih i najpoznatijih zviždača  u BiH, bio je Milan Vukelić, dugogodišnji radnik Zavoda za izgradnju Banja Luka, koji je javno ukazivao na koruptivne radnje kako u instituciji u kojoj je radio, tako i o milionskim pronevjerama u budžetu Grada Banja Luka. Institucije Republike Srpske, prije svega MUP i pravosuđe, nisu mu pružile adekvatnu zaštitu. Ubijen je prije pet godina u eksploziji automobila bombe u neposrednoj blizini zgrade MUP-a RS, a njegove ubice i nalogodavci do danas nisu otkriveni.


I tako u državi u kojoj institucije ne rade svoj posao, a zakonski okvir uglavnom ide na ruku kriminalcima i lokalnim moćnicima, nema adekvatne zaštite onih koji prijave korupciju. Pretpostavke za uspješnost u uzbunjivanju jesu postojanje zakonske zaštite uzbunjivača, te pravni sistem koji uspješno funkcioniše, kaže Teufik Hadžiahmetović:

„Jedini mehanizam koji može zaštiti ljude koji se odluče da prijave korupciju je zakon kojim je predviđeno da se oformi ured uzbunjivača pri sudovima, koji bi tijesno sarađivao i koji bi imao na raspolaganju minimalno dvojicu tužilaca i sudiju koji bi se bavili samo procesuiranjem koruptivnih aktivnosti - jer smo svjedoci da nam firme, dojučerašnji privredni giganti, padaju preko noći, a da niko ne snosi nikakvu odgovornost.“  

Mira Makivić, iz udruženja Zviždači RS, smatra da će donošenje ovog zakona pomoći u borbi protiv korupcije jer će omogućiti veću zaštitu onih koji su prijavili korupciju, a daće i veća ovlaštenja organima koji će je ispitivati:

„Smatram da je donošenje zakona da zaštiti uzbunjivača veoma bitno da bi se budući slučajevi zaštitili, da bi se operisalo sa kategorijama zaštićena prijava – to je jako važno, da bi uredi imali ovlaštenja da procesuiraju, ispitaju sve slučajeve odmazde prema onim ljudima koji su prijavili koruptivna krivična djela.“  

Portparol Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić smatra da samo donošenje zakona neće pomoći ni u borbi protiv korupcije, ni u zaštiti onih koji su je prijavili ukoliko on, poput mnogo drugih zakona, ne bude primjenjivan u praksi:

„Sam zakon nije dovoljan. Mi smo država sa toliko zakona koji na kraju ostaju samo na papiru, tako da je ono što će uslijediti nakon samog zakona još bitnije - na koji način će se uspostaviti ta zaštita, na koji način će se u praksi motivisati ljudi da prijavljuju korupciju, a da ne trpe negativne posljedice.“ 

Protiv korupcije se bori država. I nikakvo uzbunjivanje neće biti uspješno ukoliko država, odnosno, zakonodavna, izvršna i sudska vlast nemaju odlučnu namjeru da se obračunaju sa korupcijom i njenim izvršiocima. Za sada u BiH nema političke volje za odlučniji obračun sa korupcijom i kriminalom.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: susjed Grad: D.
14.12.2012 10:19
Pa ti u drzavnom aparatu koji bi trebali da stite "zvizdace i oni
su ogrizli u kriminalu ,nista od toga . Na Balkanu vam je nepisano pravilo ......Nek vrijeme ucini svoje tako ce i biti !