Subota, 19. april/travanj 2014, 01:53 CET

Programi / Pred licem pravde

Žrtve torture u borbi za dostojanstven život

Ilustrativna fotografija - godišnjica zatvaranja logora u Omarskoj kod Prijedora
Ilustrativna fotografija - godišnjica zatvaranja logora u Omarskoj kod Prijedora
Veličina slova - +
U gradovima širom BiH posljednjih mjeseci prikupljeno je oko 30.000 potpisa za donošenje državnog zakona o pravima žrtava torture. Sedamnaest godina nakon rata, žrtve torture, u koje spadaju uglavnom logoraši i druge osobe nad kojima je vršeno nasilje, nisu ostvarile svoja prava. Više od osam godina traje njihova pravna bitka da se usvoji pomenuti zakon, što bi im omogućilo da imaju dostojanstven žviot.

U Bosni i Hercegovini oko 200.000 osoba u proteklom ratu doživjelo je razne vrste nehumanog nasilja i mučenja, protivpravnog zatvaranja i silovanja. Oni su za sada jedina kategorija proistekla iz rata kojoj država nije omogućila zaštitu i nadoknadu štete za torture koje su preživjeli.

Bivši logoraši i logorašice sa područja općine Hadžići, u više navrata su organizirali potpisivanje peticije u cilju dobivanja pravnog statusa ove kategorije stanovništva. 

„Mi puno ne tražimo. Tražimo pravo iz penzijsko-invalidskog osiguranja, pravo iz oblasti radnih odnosa, prventveno pri povezivanju radnog staža za vrijeme provedeno u logorima, pravo ne besplatnu zdravstvenu zaštitu, pravo na naknadu na metrijalnu štetu, besplatnu pravnu pomoć, pravo na prekvalifikaciju i psihosocijalnu podršku“, kaže Fadil Vlajičić, predsjednik Udruženja „Da se ne zaboravi i ponovi 92.-95.“. 

Slogan pod kojim žrtve torture potpisuju peticiju nosi naziv „Oslobođeni, ali ne i slobodni“. Ističu da i danas doživljavaju torturu, jer kome god da se obrate nailaze na zatvorena vrata.

„Mi u ovom trenutku vjerujemo da će vlasti, odnosno predstavnici političkih stranaka koje su na poziciji konačno shvatiti da su u obvezi, jer je država potpisala međunarodne konvencije u kojima se prioritet daje zaštiti žrtava torture, ne samo ratnih nego i mirnodopskih. Mi ćemo onda vjerovatno morati pokrenuti sudske procese za namirenje nematerijalne štete, koji već sad teku“, navodi Anđelko Kvesić, Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata u Kantonu središnja Bosna.

Kapmanja podrške za novi zakon

U toku je i realizacija projekta “Zajedno protiv torture u BiH“, koji financira EU iz instrumenata za pretpristupnu pomoć. Projekt realizira pet nevladinih organizacija iz BiH, zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Napravljen je i tekst Zakona o pravima žrtava torture koji bi trebao ići u parlamentarnu proceduru. 

„Mi radimo na podizanju svijesti javnosti, uključujući građane ali i političare, da poznaju koji su problemi, zašto mi želimo ovaj zakon, kakvim životom žive sve žrtve torture. U kampanji podrške skupićemo glasove za jednu peticiju, to ćemo sve predati našim vlastima kao dodatne elemente zagovaranja zašto je zakon potreban. Imamo i studiju koju smo napravili gdje se govori kako žrtve žive i argumenti za donošenje takvog zakona", pojašnjava Koordinatorica projekta Suzdina Bijedić.

Komitet protiv torture u Ženevi 2004. godine uputio je preporuke BiH da donese zakonsko rješenje da kojim će regulirati status ove populacije. Do danas se to nije dogodilo. Zakon je u dva navrata stopiran u Vijeću ministara BiH. 

„Po mom mišljenju, zaista je veliki problem politička volja. Vidite kako ide u ovoj državi. Mi smo se trudili zaista, vjeroavtno i puno griješili, neke stvari smo možda mogli drugačije i bolje, ali podrške nema. Zid ili prepreka na koju stalno nailazimo u komunikaciji sa nosiocima vlasti jeste činjenica da to košta i da nema novaca", kaže Senad Jusufbegović, pravnik u Udruženju logoraša BiH.

Saliha ĐuderijaSaliha Đuderija
x
Saliha Đuderija
Saliha Đuderija
Na zakon o pravima žrtava torture potrebna je suglasnost entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta. Za sada te suglaanosti nema, kaže Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH:

„Nužno je da vidimo da li moguće promijeniti stavove entitetskih vlada u odnosu na tekst i sadržaj oviog zakona. Po našem mišljenju on je svakako nužan jer se ovo pitanje mora regulisati u BiH. To su stvari obaveze u smislu jednakog tretmana svih ljudi, posebno žrtava rata, odnosno žrtava torture. Mi se nadamo da će se u narednom periodu ipak približiti stavovi i da ćemo na neki način riješiti i pitanje ovog zakona.“

Žrtve torture svoja prava traže i na domaćim i međunarodnim sudovima. Ističu da je jedan od načina da entitetske vlade daju suglasnost za donošenje državnog zakona o pravima žrtava torture.

*****************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Ivan Katavić

katavici+rferl.org

Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Prve profesionalne standarde radio i TV novinarstva upoznao je na Visokoj školi novinarstva Media plan u Sarajevu, gdje je specijalizirao televizijsko novinarstvo. Kratko je bio i član redakcije zabavno-revijalnog programa na BHT-u. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. godine  za priču o vjerskoj toleranciji u BiH. Dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012.godine za novinarski doprinos kampanji „Pravda za svako dijete“.
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.