Dostupni linkovi

Tuzlić: "Strašilima" protiv nekulture, bahatosti i agresivnosti


Berin Tuzlić
Berin Tuzlić

Negdje polovinom mjeseca, pred domaćom publikom, a istovremeno i na škotskom tržištu, pojavit će se novi strip istaknutog bosansko-hercegovačkog animatora i strip crtača, Berina Tuzlića. Tim povodom autor za RSE govori o svom najnovijem ostvarenju, ali i o stanju strip produkcije u BiH.

RSE: Strip Strašila, pojavit će se uskoro i pred domaćom publikom i pred konzumentima u Škotskoj. Šta se krije iza naizgled čitljivog naslova?

Tuzlić: U principu, to je jedna globalna priča i jedno okruženje koje su stvorili ti novi znakovi tehnologije. Ovo je priča o našem životu. Govori o jednoj ljubavnoj priči i o jednom spašavanju ljubavi od sve te pomame.

RSE: Negdje sam pročitao da je radnja smještena na deponiji medija. U samoj toj činjenici sadržana je sva sila simbolike?

Tuzlić: Jeste. Kreirao sam jedan ambijent koji je vizualno sastavljen od starih televizora, kompjutera, radija i svega što podsjeća na medije. Taj ambijent je slika svega onoga što negativno donose mediji.

U ovom slučaju i u ovoj priči imamo dječaka i djevojčicu koji se uzajamno pomažu. U jednom trenutku djevojčica spašava tog dječaka, koji je zarobljen u televizoru, koji je pokretan, i daje mu neku slobodu. Djevojčica na kraju uspije da ga spasi od tih nekih strašila koja su kreirana kao strašila u polju za vrane, s tim što je razlika u tome što njihove glave nisu od slame, nego su u obliku monitora.

Priča je ispričana tako da svako može donijeti svoj zaključak i svoj utisak o onome što mi danas preživljavamo, baš nedostatkom kulture, u vladavini bahatosti i agresivnosti i svega onoga što u stvari donosi cjeloviti ugođaj nesigurnosti i nečega što briše samopouzdanje.

RSE: Ja baš i nisam čovjek kome je strip u središtu interesovanja, pa mi se mnogo toga čini posve neobičnim, pomalo i činjenica da će strašila osvanuti pred škotskom publikom?

Tuzlić: Jeste, škotski izdavač je bio zainteresiran za ovaj strip na osnovu jednog pokazivanja mog prijatelja iz Makedonije, Goce Cvetanovskog, koji radi za njih. Naslovnica je, kao i cjelokupan strip, urađena modernom tehnologijom, digital pejntingom. To je kao imitacija ulja na platnu, gdje sam ja uradio cjelovitu strip priču, ali i animirani film, koji traje skoro tri minute i koji je u stvari zaokružio tu cjelokupnu priču. Taj izdavač će izdati strip Strašila u svojoj printanoj i digitalnoj ediciji, s tim što će distribuciju za digitalni strip raditi poznata svjetska distributerska on line izdavačka kuća.

RSE: Čujemo dosta informacija o tome kako je sada stripu kao umjetnosti dostupno mnogo različitih platformi. Da li je ova širina od vidljive pomoći autorima?

Tuzlić: Ako govorimo o lokalnoj upravi i lokalnom zanimanju za strip, kod nas je to na veoma niskim granama, baš zbog toga što neke generacije nisu odrasle uz to. Zanimljivo je za strip da on u digitalnoj formi, sa pojavom tableta i ostale tehnologije, doživljava još jedan kanal prodaje i komunikacije sa čitaocima. U zemljama, gdje je to razvijeno, tipa SAD-a, Engleske, Francuske i Belgije, digitalni strip ostvaruje veći profit nego printani.

RSE: Po svemu sudeći, sa i bez ovih savremenih tehničkih pomagala, strip je jedna demokratična stvaralačka djelatnost. Moderne komunikacije vam omogućuju doseg svim velikim kompanijama. Saradnja na dnevnoj razini sa kolegama u inostranstvu se može ostvariti preko Interneta. Možemo li reći kako mladi autori na izvjestan način sada mogu više ostajati u zemlji i živjeti na dvije adrese, a ne stalno bježati za kruhom u svjetske centre?

Tuzlić: Mislim da je ta priča o odlasku i dolasku odavno prevaziđena, baš zbog toga što Internet dozvoljava, i u ovom segmentu, kao i u svim drugim poslovnim platformama i različitim zanimanjima, da apsolutno ne morate biti vezani, niti ovisni, o nekom lokalnom ministru ili izdavaču hoće li vam to izdati. Internet je odličan i sa te strane jer možete preko Interneta doći i do velikih izdavača, ako to radite kako treba.

RSE: Znam da u nekoliko škola educiraju mlade ljude, kada su animacija i strip u pitanju. Znam kako dosta njih ima moderna pomagala. Ipak čini se da nemamo velikih pomaka, a živimo upravo u vremenu stvorenom za vizualne umjetnosti, gladnom informacija, masovne proizvodnje i još jednostavnije potrošnje? Ili ste recimo ostali bez podrške moćnog partnera, koji se zove televizija?

Tuzlić: Mislim da je komunikacija, koja se tiče samog obrazovanja i mističnog televizora, odavno kod nas propala. Moderna komunikacija vam dozvoljava da ne morate ni biti prisutni na toj televiziji. Ona nije više toliko moćna, kao što je bila nekad. Taj primat je preuzeo medij kao što je Internet, koji je poprilično, mic po mic, preuzeo veliki dio medijskog kolača. Sve više je zanimljiv za sve poslove, pa naravno i za umjetnost.

Zanimljivo je da kod nas jedna takva umjetnost, kao što je animacija, kao što je strip, nikada nije imala ni jedan smjer na univerzitetima. Prvi animirani film kod nas napravljen je još 1932. godine. To onda govori o današnjoj bahatosti, nezainteresovanosti, nestručnosti, nepismenosti, i da ne nabrajam te različite „hvalospjeve“ tih koji bi trebali voditi računa o tome.

Strip je veoma bitan u vizualnoj umjetnosti, i za grafički dizajn i za film, kao što je igrani film i dokumentarni film i animirani film. Čak postoje u nekim zemljama i udžbenici u formi stripa, gdje se djeci olakšava da nauče neke nauke i da ih zavole, kao što su matematika ili istorija, za koje djeca baš i nisu pretjerano zainteresovana jer se moraju više koncentrisati i učiti.

Čini mi se da nekako taj strip, koji je jedna odlična umjetnost, za koju ne treba mnogo novaca da se pokrene i da se napravi od toga jedno okruženje i komunikacija, gdje će ljudi napraviti svoje okruženje pozitivnijim i maštovitijim, stvarno kod nas, u mnogim stvarima, nedostaje.

RSE: Može li se od stripa ovdje pristojno živjeti i preživjeti?

Tuzlić: Možete na prste prebrojati autore koji su se od toga obogatili, ali sasvim pristojno može da se živi jer nam je tržište globalno i nije lokano. Ne daj bože da je lokalno jer bi, kao i u svim drugim zanimanjima, autori poumirali od gladi. Što se tiče tog posla, naravno da se može, samo je stvar kontinuiteta, kvaliteta, načina razmišljanja i svega onoga što će vas izdvojiti od drugih, da te teme koje obrađujete nisu teme koje su već ispričane ili imaju neke druge svoje ciljeve, koji su trenutni. Ima brdo autora koji rade licencne stripove, koji su uspješni i od toga sasvim pristojno žive. Čak znam i neke koji to ovdje rade, a kamo li vani.

XS
SM
MD
LG