Četvrtak, 27. novembar/studeni 2014, 01:10 CET

Bosna i Hercegovina

Čolak: Protokol tužilaštava BiH i Srbije smanjuje tenzije u regiji

Bariša Čolak
Bariša Čolak
Protokol Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije o saradnji u progonu počinitelja krivičnih dijela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida ne podliježe ratifikaciji. Zaključilo je to nedavno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.  Praktično to znači da dva tužilaštva sada imaju odriješene ruke da ovaj protokol potpišu što prije. U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zadovoljni su onim što je napisano i zainteresovani su da protokol bude u što skorije vrijeme potpisan. Ministar pravde BiH Bariša Čolak u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da su u protokol, koji je ranije bio predmet brojnih sporenja, ušle sve sugestije bosanskohercegovačke strane.

RSE: Vijeće ministara BiH nedavno je zaključilo da Protokol Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije ne podliježe ratifikaciji. Šta to konkretno znači?

Čolak: Pojednostavljeno rečeno to znači da tužiteljstva  jedne i druge države bez ikakvih zapreka mogu potpisati taj protokol. Radi se o jednom operativnom sporazumu. BiH ovim sporazumom ne preuzima nikakva nova prava ni obaveze. Praktično, ovaj protokol proizilazi iz Ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, koji je potpisan sa Srbijom. Protokolom se konkretiziraju stvari za krivična djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. To znači da se u tim kaznenim djelima sada mogu ustupati dokazi, razmjenjivati informacije, kako bi ovi predmeti mogli biti riješeni što prije. Dakle, to je cilj.  Znate da je bilo špekulacija kako će tim sporazumom žrtve biti pogođene, kako se žrtve izlažu neprimjerenom postupku u smislu da bi morale ići u drugu državu svjedočiti. U protokolu je sada propisana odredba da ukoliko žrtve ne žele da se i takvi dokazi ustupaju oni neće biti ustupljeni.

RSE: Da li već postoji tekst tog protokola, budući da ste pomenuli da je bilo problema upravo oko razmjene dokaza oko procesuiranju krivičnog djela ratnih zločina?

Čolak: Takav protokol postoji, usuglašen je praktično do poslednjeg slova i samo se treba potpisati. Dakle, sve ono što je bosanskohercegovačka strana tražila je ušlo u taj protokol. Sada  je samo pitanje kada će nadležna tužiteljstva dvije države  naći pogodan termin za potpisati, kako bi se počelo i postupati po protokolu. Naime, javnost treba znati da su dvije države mogle i trebaju surađivati svakako i temeljem dodatnog protokola, kojeg smo potpisnici, a koji se odnosi na Konvenciju o ekstradiciji.

Međutim, takva suradnja u prethodnom razdoblju se nažalost nije desila. Pa sam ugovor koji smo potpisali sa Srbijom o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, uistinu daje mnoge mogućnosti, daje izravnu mogućnost komuniciranja, kada se radi o tome da se trebaju pribaviti izvodi iz kaznene evidencije. Nudi i mogućnost formiranja zajedničkih istražnih timova i načine njihovog rada, sve to je tamo propisano. Zaista ne znam da se to do sada u praksi koristilo, a to bi po mom sudu doprinjelo rješavanju nekih kaznenih djela.

RSE: Kada je riječ o protokolu, rekli ste da je ispoštovano sve što je bosanskohercegovačka strana tražila. Možete li reći šta je to konkretno?

Čolak: Ono što kažem, čuo sam od Tužiteljstva BiH. Između ostalog i ova točka 8. koja predviđa i to da se neće ustupati dokazi, ni informacije ukoliko žrtve nisu saglasne da se oni ustupaju. S druge strane, tamo je predviđeno da se ustupaju i takvi dokazi, nisam siguran da trenutno ima takvih postupaka u Tužiteljstvu BiH, to su kaznena djela koja su počinjena u sabirnim centrima, logorima u Srbiji, dakle  ako eventualno bude takvih postupaka. To je ušlo u  Protokol, da se takve informacije razmijene.

RSE: Da li je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zadovoljno tekstom protokola?

Čolak: Što znači zadovoljni? Pazite, vi uvijek kada je takav protokol, ili bilo kakav sporazum imate situaciju da je njegov sadržaj uvjetovan sa dvije strane. Onda ono što dogovorite možete i potpisati.  Iz moje neposredne komunikacije koju sam imao sa našim tužiteljstvom, oni su zaista zadovoljni sa rješenjima koja su predviđena tim protokolom. To mogu vrlo odgovorno potvrditi.

RSE: Koliko će ovaj protokol pomoći, evo imamo primjer suđenja Iliji Jurišiću, procesuiranju tog i sličnih slučajeva?

Čolak: Mislim da bi trebao pomoći u svakom slučaju. Znate kako, ako se sada razmjene dokazi, razmijene se informacije u određenom predmetu,  a znate da se za kaznena djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida neće izručivati takve osobe. Izručivanje nije predviđeno čak ni ovim ugovorom koji smo pripremili i koji je praktično sa bosanskohercegovačke strane prošao svu potrebnu proceduru za potpisivanje. Dakle, oni koji su počinili ovakva krivična djela neće biti izručivani. Prema tome, nemamo drugog načina, drugog izbora, nego da razmjenjujemo dokaze. Recimo, da ako se takva osoba nalazi u Srbiji da se tamo sudi ako tamo ima državljansto ima prebivalište i obrnuto. Onda bi trebalo i da se osobama koje imaju prebivalište u BIH i imaju naše državljanstvo sudi u BIH. Ako Republika Srbija, odnosno njeno pravosuđe raspolaže određenim dokazima, treba  bh pravosuđu  da ustupi takve dokaze, i onda mi isključivo trebamo suditi takvim osobama. Da nam se ne dešavaju više ovakve stvari, raspisivanje međunarodnih tjeralica i dizanje nepotrebnih tenzija kao što je to bilo u prošlosti.

Marija Arnautović

arnautovicm+rferl.org

U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.