Utorak, 24. maj/svibanj 2016, 13:50 CET

    Programi / Tema sedmice

    Tulumarenje Zagrebom: Od elektronike do narodnjaka

    Zabava u Mansionu
    Zabava u Mansionu
    Zagreb nije više noću, mrtav grad. U posljednjih nekoliko godina raste broj noćnih klubova, naročito za mlade. Sve je više i dobrih restorana. Ipak, od jedne metropole očekuje se više, zaključuju poznavaoci noćnog života u glavnom gradu Hrvatske.

    „Rađe ovo, no cajke.“

    „Volimo svakakvu muziku uz koju se možemo naplesati, koja je živa, i koja nam ulijeva pozitivnu energiju.“

    „Sve su to uglavnom isti klubovi. Kada izađeš više puta na ista mjesta, ništa nije novo. Želimo nešto više, nešto novije, nešto drugačije.“

    „Dvije šok-kole koštaju 80 kuna, a to je puno.“

    „Jedna runda 70 kuna i još ako neke cure ulete, a mogu popiti više od nas – bankrotirat ćemo, a nije dobar datum u mjesecu.“


    Ovu smo atmosferu zabilježili iza ponoći, u Noći vještica, u klubu Mansion, jednom od najpoznatijih klubova s elektronskom glazbom na zagrebačkom jezeru Jarun.

    Promotor kluba, Adnan Mehmedović, kaže da su posjetitelji uglavnom studenti i mlada poslovna elita, do 35 godina starosti.

    „Zagreb definitivno zadnje tri-četiri godine sigurno je uz bok i Beogradu i ostalim gradovima, čak i većim metropolama. Do prije četiri godine u centru grada nije postojao niti jedan klub ili prostor gdje bi mladi izlazili. Danas u centru imate pet-šest klubova. Tu je i Jarun, u kojem, osim sportskog dijela, u jednoj večeri možete posjetiti četiri kluba, dva-tri bara i slično“, navodi Mehmedović.

    Među nekoliko stotina, posjetitelja Mansiona, ili u prijevodu „Velike kuće“, bio je te večeri i mladi poslovni čovjek iz Qatara, Harun Jama:

    „Mogu reći da je čudesno! Bio sam na mnogo mjesta u svijetu, u gotovo 16 zemalja, ali ovo u Zagrebu, ovo ludo tulumarenje, usadilo mi se u srce, kao i grad i noćni život i djevojke, koje su jednostavne i lijepe“, kaže Harun Jama.

    Harun Jama je marketinški stručnjak, radi za katarsku Vladu, u Zagrebu je drugi put, poslovno. Na naše suvišno pitanje da li voli ovu muziku, odgovora:

    „Pa, naravno da je volim. Da mi se ne sviđa ta muzika, ne bih bio ovdje.“

    Ritam i blues, poznat kao RnB, koji kombinira jazz, gospel i blues, vrlo je popularan i najrašireniji glazbeni žanr u zagrebačkim klubovima, potvrđuje jedan od poznatijih DJ-a, Tomislav Cetina - DJ CET:

    „Imate neki komercijalni haos koji dolazi u kategoriju elektronske glazbe, ali narodnjaci u Zagrebu i dalje drmaju. Generalno, Zagrebu fali urbane glazbe i klubova sa urbanom glazbom.“

    „Ovo je Dara Bubamara. Nema žive glazbe trenutno, ali DJ je super. Mogu se dobro zabavljati i plesati. Svi su dobro raspoloženi. Znam sve pjesme napamet“, saznajemo od jednog posjetioca noćnog kluba.

    Najmanje je 10-tak narodnjačkih klubova u Zagrebu, imaju svoju brojnu publiku, a vlasnici dobru zaradu.

    Može proći Severina

    Promotor svjetski poznatog „Zrća“ na Pagu i tamošnjeg ljetnog kluba Papaja, kao i noćnog kluba Mansion u Zagrebu, Adnan Mehmedović, smatra da bi Zagreb, koji je sve poželjnija europska turistička destinacija, trebao više poticati otvaranje noćnih klubova s urbanom muzikom jer oni privlače turiste:

    „Sa turističkom zajednicom Zagreba imamo odnos da nas uvijek i redovno stavljaju u sve svoje WEB portale ili kataloge s kojima se obraćaju. Na žalost, od neke promotivne potpore kroz njihove brošure nikakav poticaj ne postoji.“

    U zadnjih nekoliko godina Zagreb bilježi povećanje stranih gostiju od 10 posto godišnje. Uglavnom su to mladi ljudi i noćna scena u turističkoj ponudi vrlo je bitna, slaže se Darija Juzbašić iz Turističke zajednice Zagreb.

    „Sada je popularan kratki vikend odmor u Zagrebu, koji, osim standardnog razgledavanja grada, kod mlađih gostiju uključuje i noćni život. Kao neke perjanice noćnog života su jezero Jarun, ali i centar grada, koji ima brojne kafiće i klubove koji rade i do kasno u noć. Mlađi sigurno prepoznaju Zagreb kao jednu destinaciju za noćni izlazak“, navodi Darija Juzbašić.

    U to smo se i sami osvjedočili, čekajući prije dvije večeri, u dugom redu, na kiši, ulazak u klub Mansion na Jarunu, zajedno s veselom skupinom mladih Hrvata iz Australije, Kanade i Južne Amerike, koji su u obilasku rodnog kraja svojih roditelja:

    „Noćni život u Zagrebu je onako. Bolji je u Americi. Djevojke ne plešu.“

    „Muzika nije loša, ali mogla bi biti bolja. Nije kao u Sidneyju, ali je dobra. Da sam ja DJ, bilo bi predobro.“

    „Slušamo rep i pop, RnB, haos. Narodnjaci nikako. Može proći Severina.“


    Mlade Zagrepčanke, u redu ispred njih, tvrde kako nije točno da one ne plešu. Svi plešu, kažu, samo individualno. Odatle i izraz „isplesale smo se“, a ne „naplesale“:

    „Plešemo svakako, ali individualno.“

    „Izlazimo u klubove tek oko 1:00. Prvo se napijemo, pa onda idemo vani.“


    Iako se i noćna scena u Zagrebu mijenja na bolje, većina naših sugovornika i dalje uočava manjak klubova s jazz glazbom, popom i sličnim žanrovima u samom centru grada.

    Poznati BP klub Boška Petrovića zatvoren je nakon njegove smrti, a i još neki jazz klubovi u samom centru imaju problema sa stanarima, jer prava izolacija je vrlo skupa. DJ CET, dio krivice vidi i u medijima koji uglavnom forsiraju komercijalnu glazbu:

    „Mediji zanemaruju sve što nije turbo komercijalno. Užasno malo ima prostora za neku kvalitetnu pop glazbu, a da ne govorimo o nekoj elektronskoj glazbi.“

    Mladi Zagrepčani s kojima smo razgovarali nisu toliko kritični:

    Generacija od 18 pa na dalje, do 25-30, ima svoje klubove. Pepermint je za stariju populaciju.“

    „Jarun je dobar.“


    Poznati Glazbeni kritičar Branimir Pofuk, nema, kaže, iskustva s noćnim klubovima, ali zato ima puno s večernjim izlascima. Čini mu da je večernja kulturna ponuda u Zagrebu često i veća no što se može konzumirati. U njoj također uživaju i turisti:

    Znam iz iskustva da se sve operne predstave u Zagrebu prikazuju, uz titlove iznad pozornice, i na hrvatskom i na engleskom. To već govori o interesu. Tu su i strani diplomati i turisti u prolazu i poslovni ljudi, koji se ne žale da im je u večernjim satima u Zagrebu dosadno“, zaključuje Pofuk.

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

    Ovaj forum je zaključen
    Komentari
         
    Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.
    Novi serijal RSE
    Vaš JavaScript je isključen ili imate staru verziju Adobe Flash Player-a. Preuzmite posljednju verziju Flash Player-a.
    "Perspektiva" u Cazinu i Velikoj Kladuši (1. dio)i
    X
    22.05.2016
    RSE u saradnji sa NED emituje TV serijal o omladini i najosjetljivijim društvenim temama na Balkanu. U novom ciklusu Serijala razgovaramo sa mladima u Velikoj Kladuši. Voditelj je Edo Maajka. Producent je Mebius film iz Sarajeva.