U Haškom tribunalu danaas je počelo suđenje Zdravku Tolimiru, bivšem pomoćniku haškog bjegunca i optuženog za ratne zločine Ratka Mladića. Tolimir je posljednji optuženi iz pritvora Haškog tribunala kojem treba da se sudi.
Na početku suđenja uvodnu riječ je dao tužilac Nelson Tejer (Thayer) koji je Tolimira označio kao najbližeg saradnika i čovjeka od povjerenja haškog optuženika i bjegunca od pravde, Ratka Mladića:
“General Tolimir je pred nama, optužen za genocid iz dva osnovna razloga: Prvo, jer je učestvovao u bezpoštednom zajedničkom planu vojnog i civilnog rukovodstva bosanskih Srba da se protjera muslimansko stanovništvo iz enklava Srebrenica i Žepa, tako što će se njihovi životi učiniti tako nepodnošljivim da nemaju nikavu nada da prežive. Drugo, jer je pomagao, nadzirao i ovlastio organizovano zatvaranje, pogubljenje i pokop hiljada Muslimana – muškaraca i dječaka, slijedeći ostvarenje zajedničkog plana koji je počivao na eliminaciji zaštićenih zona UN. Tužilaštvo će dokazati učešće generala Tolimira u ovim gnusnim zločinima i to svim raspoloživim dokazima: svjedocima koji će svjedočiti uživo, vojnih dokumenata, presretnutih razgovora, audio i video traka, forenzičkih dokaza i snimaka iz vazduha.”
Kao Tolimirove ključne podređene na mjestima zločina, tužilac Tejer je naveo Ljubišu Bearu, načelnika za bezbjednost Glavnog štaba VRS i Vujadina Popovića, koji je istu dužnost obavljao u Drinskom korpusu VRS.
Ubistvo hiljada srebreničkih Muslimana i protjerivanje desetina hiljada članova njihovih porodica, po optužbi, dio je plana uništenja enklave i stanovništva čiji je zametak bio u strateškim ciljevima koje je Skupština Republike Srpske, na prijedlog Radovana Karadžića, usvojila u maju 1992. godine, naveo je zastupnik optužnice.
Zdravko Tolimir je uhapšen u junu 2007. i prilikom prvog pojavljivanja pred Tribunalom odbio je da se izjasni o krivici.
Zdravko TolimirO njegovoj krivici, odnosno o genocidu počinjenom u Srebrenici, i zločinima u drugim mjestima Istočne Bosne, već su govorili brojni svjedoci u drugim predmetima, pred Haškim tribunalom. Za RSE govori Hatidža Mehmedović, iz Srebrenice, kojoj su ubijeni suprug i dva sina:
“Ja uvijek kažem za mene je svako dijete najljepše dijete na svijetu i svaka majka najljepša na svijetu. Niko nije izvagao majčinu suzu da zna koliko je teška i koliko boli. I ne bih poželila da ni jedna majka na svijetu zaplače za svojim djetetom i ide od grobnice do grobnice, da traži svoje dijete. I da bude sretna što je našla njegove kosti… Dabogda to nikada niko ne dočekao! Sve što mogu pare, što se može kupiti, što se može napraviti, što se može nečim drugim zamijeniti – apsolutno nije važnije od života. Ja imam tri jelke pored moje kuće što je moj mlađi sin sadio. One više vrijede od čitava svijeta.”
Tolimir je odbio punuđene advokate i brani se sam.
Dio 'zločinačke organizacije'
Tokom perioda na koji se odnosi optužnica, Tolimir je bio pomoćnik komandanta za obavještajni rad i sigurnost Glavnog štaba Vojske RS-a. U tom položaju, on je je bio jedan od sedam pomoćnika komandanta koji je direktno odgovarao tadašnjem komandantu Glavnog štaba Ratku Mladiću, optuženom takođe pred Haškim tribunalom za genocid.
Tužilaštvo tvrdi da je Tolimir bio pripadnik 'zločinačke organizacije' koja je provela ubistvo muškaraca i prisilno uklanjanje muslimanskog stanovništva iz Srebrenice i Žepe. Među ostalim članovima "zločinačke organizacije" Tužilaštvo je navelo Vujadina Popovića, Radivoja Miletića, Milana Gveru, Vinka Pandurevića, Ljubišu Bearu, Dragu Nikolića i Ljubomira Borovčanin. Protiv svih je u toku suđenje i čeka se presuda Raspravnog vijeća.
Optužnica protiv Tolimira je potvrđena 10. februara 2005.godine. On je uhapšen 31. maja 2007. na granici BiH i Srbije i prebačen u pritvor Suda u Hagu 1. juna 2007. godine.
Od osnivanja prije 16 godina, Haški tribunal je sudio 161 osobi optuženoj za ratne zločine počinjene na području bivše SFRJ. Postupci protiv 121 osobe su završeni.
Postupci su trenutno otvoreni i za 40 optuženih, od čega se 24-orici sudi, sedmorica čekaju na presudu, a 13 osuđenih je u postupku pred Žalbenim vijećem.
Dva optuženika, Ratko Mladić i Goran Hadžić, i dalje su na slobodi. Njihovo hapšenje i prebacivanje u pritvor Tribunala od vitalne je važnosti za uspješan završetak mandata Međunarodnog suda, navodi se na web stranici ovog suda.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu po nalogu Tužilaštva BiH uhapsili su Vlastimira Golijanina, Zorana Goronju i Stanka Savanovića koji je prijavljen pod imenom Stanko Kojić, zbog sumnje da su na području Srebrenice 1995. godine počinili krivično djelo genocida, saznaje RSE u Tužilaštvu BiH.
Policija ih je uhapsila na područjima Gradiške, Vlasenice i Kostajnice, te predala Tužilaštvu BiH koje ih sumnjiči da su kao pripadnici 10. diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske počinili genocid.
„Oni se sumnjiče da su kao pripadnici navedene formacije bili izravni izvršitelji strijeljanja i ubojstava muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti, te da su sudjelovali u ubojstvo više od tisuću žrtava nakon pada Srebrenice srpnja 1995.“, kazao je portaprol Tužilaštva Boris Grubešić.
Osumnjičeni Vlastimir Golijanin, Zoran Goronja i Stanko Savanović biće predati tužiocu, koji će ih ispitati i nakon toga odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora.
Na početku suđenja uvodnu riječ je dao tužilac Nelson Tejer (Thayer) koji je Tolimira označio kao najbližeg saradnika i čovjeka od povjerenja haškog optuženika i bjegunca od pravde, Ratka Mladića:
“General Tolimir je pred nama, optužen za genocid iz dva osnovna razloga: Prvo, jer je učestvovao u bezpoštednom zajedničkom planu vojnog i civilnog rukovodstva bosanskih Srba da se protjera muslimansko stanovništvo iz enklava Srebrenica i Žepa, tako što će se njihovi životi učiniti tako nepodnošljivim da nemaju nikavu nada da prežive. Drugo, jer je pomagao, nadzirao i ovlastio organizovano zatvaranje, pogubljenje i pokop hiljada Muslimana – muškaraca i dječaka, slijedeći ostvarenje zajedničkog plana koji je počivao na eliminaciji zaštićenih zona UN. Tužilaštvo će dokazati učešće generala Tolimira u ovim gnusnim zločinima i to svim raspoloživim dokazima: svjedocima koji će svjedočiti uživo, vojnih dokumenata, presretnutih razgovora, audio i video traka, forenzičkih dokaza i snimaka iz vazduha.”
Kao Tolimirove ključne podređene na mjestima zločina, tužilac Tejer je naveo Ljubišu Bearu, načelnika za bezbjednost Glavnog štaba VRS i Vujadina Popovića, koji je istu dužnost obavljao u Drinskom korpusu VRS.
Ubistvo hiljada srebreničkih Muslimana i protjerivanje desetina hiljada članova njihovih porodica, po optužbi, dio je plana uništenja enklave i stanovništva čiji je zametak bio u strateškim ciljevima koje je Skupština Republike Srpske, na prijedlog Radovana Karadžića, usvojila u maju 1992. godine, naveo je zastupnik optužnice.
Zdravko Tolimir je uhapšen u junu 2007. i prilikom prvog pojavljivanja pred Tribunalom odbio je da se izjasni o krivici.
“Ja uvijek kažem za mene je svako dijete najljepše dijete na svijetu i svaka majka najljepša na svijetu. Niko nije izvagao majčinu suzu da zna koliko je teška i koliko boli. I ne bih poželila da ni jedna majka na svijetu zaplače za svojim djetetom i ide od grobnice do grobnice, da traži svoje dijete. I da bude sretna što je našla njegove kosti… Dabogda to nikada niko ne dočekao! Sve što mogu pare, što se može kupiti, što se može napraviti, što se može nečim drugim zamijeniti – apsolutno nije važnije od života. Ja imam tri jelke pored moje kuće što je moj mlađi sin sadio. One više vrijede od čitava svijeta.”
Tolimir je odbio punuđene advokate i brani se sam.
Dio 'zločinačke organizacije'
Tokom perioda na koji se odnosi optužnica, Tolimir je bio pomoćnik komandanta za obavještajni rad i sigurnost Glavnog štaba Vojske RS-a. U tom položaju, on je je bio jedan od sedam pomoćnika komandanta koji je direktno odgovarao tadašnjem komandantu Glavnog štaba Ratku Mladiću, optuženom takođe pred Haškim tribunalom za genocid.
Tužilaštvo tvrdi da je Tolimir bio pripadnik 'zločinačke organizacije' koja je provela ubistvo muškaraca i prisilno uklanjanje muslimanskog stanovništva iz Srebrenice i Žepe. Među ostalim članovima "zločinačke organizacije" Tužilaštvo je navelo Vujadina Popovića, Radivoja Miletića, Milana Gveru, Vinka Pandurevića, Ljubišu Bearu, Dragu Nikolića i Ljubomira Borovčanin. Protiv svih je u toku suđenje i čeka se presuda Raspravnog vijeća.
Optužnica protiv Tolimira je potvrđena 10. februara 2005.godine. On je uhapšen 31. maja 2007. na granici BiH i Srbije i prebačen u pritvor Suda u Hagu 1. juna 2007. godine.
Od osnivanja prije 16 godina, Haški tribunal je sudio 161 osobi optuženoj za ratne zločine počinjene na području bivše SFRJ. Postupci protiv 121 osobe su završeni.
Postupci su trenutno otvoreni i za 40 optuženih, od čega se 24-orici sudi, sedmorica čekaju na presudu, a 13 osuđenih je u postupku pred Žalbenim vijećem.
Dva optuženika, Ratko Mladić i Goran Hadžić, i dalje su na slobodi. Njihovo hapšenje i prebacivanje u pritvor Tribunala od vitalne je važnosti za uspješan završetak mandata Međunarodnog suda, navodi se na web stranici ovog suda.
BiH: Trojica Srba uhapšeni zbog zločina u Srebrenici
BiH: Trojica Srba uhapšeni zbog zločina u SrebreniciPripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu po nalogu Tužilaštva BiH uhapsili su Vlastimira Golijanina, Zorana Goronju i Stanka Savanovića koji je prijavljen pod imenom Stanko Kojić, zbog sumnje da su na području Srebrenice 1995. godine počinili krivično djelo genocida, saznaje RSE u Tužilaštvu BiH.
Policija ih je uhapsila na područjima Gradiške, Vlasenice i Kostajnice, te predala Tužilaštvu BiH koje ih sumnjiči da su kao pripadnici 10. diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske počinili genocid.
„Oni se sumnjiče da su kao pripadnici navedene formacije bili izravni izvršitelji strijeljanja i ubojstava muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti, te da su sudjelovali u ubojstvo više od tisuću žrtava nakon pada Srebrenice srpnja 1995.“, kazao je portaprol Tužilaštva Boris Grubešić.
Osumnjičeni Vlastimir Golijanin, Zoran Goronja i Stanko Savanović biće predati tužiocu, koji će ih ispitati i nakon toga odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora.
