U Crnoj Gori nije bilo terorističkih akata, a zaobišao je i izbjeglički talas sa Bliskog istoka, ali su globalna dešavanja, ipak, uticala na pojačanu brigu za bezbjednost. Iz Crne Gore se između 10 do 15 militanata borilo na strani "Islamske države".
"Veoma je mala vjerovatnoća da bi se bilo koja zemlja uspješno izborila sa nadolazećom opasnošću kakva je terorizam", smatra član skupštinskog Odbora za bezbjednost, Zoran Miljanić koji upozorava da globalna dešavanja, uključujući i nedavne terorističke napade u Parizu, ali i izbjeglički talas sa Bliskog istoka koji prolazi mimo Crne Gore, ali kroz susjedne države, moraju biti signal za ojačavanje regionalne bezbjednosne saradnje.
"Smatram da je to jedino rešenje u borbi sa nadolazećim opasnostima u smislu mogućih terorističkih akata i u smislu velikog broja boraca angažovanog u Siriji i Iraku, posebno sa teritorije država bivše Jugoslavije, odnoseći se na Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju i Crnu Goru, pa i Srbiju. Mislim da je ne samo poželjno, nego je i jedino rešenje vrlo jaka koordinacija između službi bezbjednosti, između pograničnih policija i na svaki drugi način", ističe Miljanić.
"Veliki broj izbjeglica i migranata sa Bliskog istoka, kreće se ka zemljama Zapadne Evrope, a ruta vodi preko Zapadnog Balkana", navodi član skupštinskog Odbora za bezbjednost Obrad Stanišić, koji kaže da bez kvalitetne regionalne i međunarodne saradnje ne može biti rezultata u borbi protiv terorizma, odnosno ISIS-a.
"Crna Gora nije sada na udaru, ili nije tranzitna teritorija za te nevoljnike, ali isto tako nije isključeno da neće biti. Ono što je veoma opasno jeste da se među tim nevoljnicima nađu i oni koji zarad tuđih i nekih svojih nacionalnih i, rekao bih, fašističkih interesa žele da nanesu zlo zemljama Zapadne Evrope i svijeta, i pokušavaju da urade ili urade ono što su uradili u Parizu. To treba da je nauk svim državama Evrope, a posebno zemljama Zapadnog Balkana koje je taj talas zahvatio. Bez dobre međunarodne saradnje, regionalne saradnje i razmjene obavještajnih podataka nema ni efikasne borbe protiv ove pošasti koja je, rekao bih, zahvatila cijelu planetu", riječi su Stanišića.
"Crnogorska teritorija, na osnovu raspoloživih podataka, do sada nije korišćena za tranzit stranih boraca."
"Crnogorska teritorija, na osnovu raspoloživih podataka, do sada nije korišćena za tranzit stranih boraca ili pripadnika terorističkih organizacija koji su predmet provjera Interpola, Europola ili inostranih partnerskih službi", kaže Dejan Đurović, šef Nacionalnog biroa Interpola.
Međutim, kako je naveo, ta činjenica svakako ne smije da zavara, posebno zbog dešavanja u Evropi i regionu.
"Iz tog razloga, puna pažnja se posvećuje međunarodnoj policijskoj saradnji i učestvovanju crnogorske policije u svim projektima i aktivnostima koje se tiču terorizma, kako bi se pravovremeno razmjenjivale informacije i preventivno djelovalo", rekao je Đurović za Dnevne novine, dodajući da je otkriven jedan broj crnogorskih državljana za koje postoje indicije da borave ili su već bili na stranim ratištima.
"U poređenju sa državama iz okruženja, a na osnovu operativnih podataka kojima raspolaže crnogorska policija o broju lica koja su bila ili planiraju da se priključe stranim paravojnim ili terorističkim formacijama, možemo zaključiti da je stepen opasnosti niži od onog u okruženju", tvrdi Đurović.
O broju ljudi koji su iz Crne Gore otišli da se bore u Siriji ili Iraku, nedavno je na međunarodnom skupu o bezbjednosti u Budvi govorio Duško Marković, potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi.
"Ukupno između deset i petnaest građana koji su uzeli učešće u operacijama. Jedan dio njih se vratio u Crnu Goru. Mi mislimo da je za bezbijednost i sigurnost u Crnoj Gori s ovog aspekta bitan svaki pojedinac, svaki strani borac. Dakle, ovu prijetnju ne posmatramo sa kvantitativnog aspekta nego s onog aspekta koliko taj pojedinac može uzrokovati posljedica po bezbijednost u zajednici kada se vrati sa ratišta", konstatuje Marković.
Po novom zakonu - ko se pridruži ili učestvuje u stranoj oružanoj formaciji koja djeluje izvan Crne Gore, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a višegodišnje zatvorske kazne su predviđene i za sve koji regrutuju ili pružaju bilo kakvu logističku, organizacionu i finansijsku podršku ili obuku.
"Mi smo izmijenili krivični zakon, gdje smo unijeli kao krivično djelo upravo učešće državljana Crne Gore na ratnim područjima i predvidjeli smo kaznu zatvora za takva lica, međutim, do sada smo imali priliku da čujemo da se nekoliko desetina ljudi Crne Gore nalazi na stranim ratištima, čak su se neki i vratili, neki su i poginuli. Nijesmo imali priliku do sada da čujemo od Tužilaštva da li je ijedno od tih lica koje se vratilo ili koje je tamo, a koje podliježe pod ovaj novi krivični zakon, da li je procesuirano", zaključuje Zoran Miljanić.
